Vesper, Ensslin, Baader: iskonski prizori njemačkog terorizma - Gerd Koenen

Mlađa verzija ispostavlja se kao unutarnji podsjetnik na jedno doba koje nam je bilo i herojsko i revolucionarno, potpuna suprotnost monotoniji i kolotečini pristojnog građanskog života u koju većina ljudi prije ili kasnije upadne. Rijetko tko pomisli kako je bio naivan jer si je za životnu vodilju izabrao sveto trojstvo obitelji, stana i posla, nego se sam tapša po ramenu, čestitajući si na konačno osvojenoj zrelosti i statusu.

Koliko obračun sa sobom iz mladih dana može biti brutalan pokazuje knjiga uglednog njemačkog publicista i povjesničara Gerda Koenena, naslovljena «Vesper, Ensslin, Baader: iskonski prizori njemačkog terorizma». Koenen se u njoj pozabavio osobnim povijestima nekih od začetnika RAF-a, slavne, odnosno, ozloglašene ljevičarske terorističke skupine koja je Njemačkom harala sedamdesetih godina prošlog stoljeća. RAF-ovci su bili jedni od onih mladih revolucionara koji se nisu plašili provesti stvari o kojima su drugi samo pričali ili pisali fakultetske seminare, no njihova verzija svjetske revolucije sastojala se većinom od pljački, otmica i bombaških napada na ponekad proizvoljno izabrane mete.

Bernward Vesper, Gudrun Ensslin i Andreas Baader, svatko od njih na svoj specifičan način, bili su pokretači RAF-ovih terorističkih akcija, no Koenena zanima psihologija, a ne tehnologija terorizma. Zbog toga je detaljno istražio živote troje izabranih protagonista, razgovarajući s  preživjelom rodbinom, iščitavajući njihove objavljene teorijske tekstove, ali i međusobnu, privatnu korespondenciju, a sve sa ciljem kako bi i sebi i čitatelju osvijetlio što je ovo troje mladih ljudi nagnalo na tako ekstremne poteze. Usput indirektno osvjetljava i postupke mladog Gerda Koenena, koji je sedamdesetih bio dio radikalne skupine Joschke Fischera, dok danas o svemu tome piše kritički cijenjene i komercijalno uspješne knjige. Koenen je, bez sumnje, izdao i prodao ideale svoje mladosti, a ljude koje je tada glorificirao u «Iskonskim primjerima njemačkog terorizma» secira bez milosti, uživajući u svakom rezu koji će osim krvi i mesa otkriti i revolucionarni gnoj u pričama svojih protagonista.

Najslavnijeg od njih, Andreasa Baadera, otpisuje po kratkom postupku, definirajući ga kao sociopata, no zato se s mrtvim Bernwardom Vesperom na svakoj stranici knjige upušta u otrovnu polemiku, očito uživajući u činjenici da mu napadnuti iz groba ne može odgovoriti. Čitajući Koenenovo sadističko razvaljivanje Vespera, inače sina poznatog njemačkog nacističkog pjesnika koji je Bernwarda odgajao u tradiciji pruskog militarizma, dobiva se neugodan osjećaj gledanja prometnog udesa koji svojom spektakularnom krvavošću onemogućava skretanje pogleda. Zbog toga se «Iskonski prizori njemačkog terorizma» čitaju kao napeti psihološki triler, a naboju teksta pomaže i temeljito istraživanje tematike. Psihološke i ideološke mijene Bernwarda Vespera Koenen bez iznimke prikazuje kao tragikomičnu nedoraslost, a poseban užitak iskazuje u tekstualnoj analizi Vesperovih članaka i pisama, ismijavajući svaki od njegovih lapsusa ili činjeničnih pogreški. Iz svog tog cipelarenja Koenen nehotice dovodi i do toga da se čitatelj zapita zašto autor uopće piše o ljudima koji mu se evidentno gade.

Koenen ne nudi direktan odgovor na to pitanje, ali se u knjizi nalaze proplamsaji iz kojih se prava istina može naslutiti. Svaki od njih vezan je pak za Gudrun Ensslin, takozvanu Ivanu Orleansku RAF-a, prema kojoj autor uvijek ima obzira i razumijevanja, pa i kada se odriče vlastitog djeteta u ime revolucije. Istu stvar zato beskrajno zamjera ocu tog djeteta, Bernwardu Vesperu, pokazujući u tome zabrinjavajući nedostatak objektivnosti. No, Koenen je, kako piše, Gudrun Ensslin vidio jednom i uživo kao mladi student, i to u poznatoj crvenoj kožnoj jakni, proslavljenoj na prvom suđenju RAF-ovcima. Otkrivajući taj detalj kojim se osobno pokušava ubaciti u priču o nečemu većem čega sam nije bio dio, Gerd Koenen još više pojačava ambivalentnost kojom pristupa ovoj priči. Za njega su Vesper, Ensslin i Baader, pa čak i donekle protiv volje vlastitog razuma, heroji a ne zločinci, jer su smjeli učiniti ono što većina, čije je dio i sam autor, nikada ne bi. Koenen se kroz agresivni prijezir RAF-ovcima divi, jer oni su imali hrabrosti slijediti svoja uvjerenja do konačnog kraja, dok je njemu tek preostalo da o tome piše.

Gordan Duhaček

Pročitajte i ...
Karl-Heinz Dellwo, reformirani terorist
Hari Kunzru
Vladimir Arsenijević o kanibalima u 'Predatoru'
Film - godišnji pregled 2008.
'Nebeski biciklisti' - novi roman Irene Lukšić
'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
Rembrandtove grafike u Muzeju za umjetnost i obrt
Dalibor Matanić
Unzine - časopis za izražavanje manjinskog mišljenja
Angažirani dizajn Unzinea u Gliptoteci HAZU
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
Počinje deveta Platforma mladih koreografa
Bijenalni pregled dizajnerske produkcije
Izložba hrvatskog dizajna 0708 na Velesajmu
U pohod u kina kreće 'Kino Lika' Dalibora Matanića
'Kino Lika' - film o ljubavi i smrti na lički način
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Gordana Vnuk
Stefan Sagmeister
Počinje drugo izdanje Vukovar Film Festivala
Vukovar film festival predstavlja filmove podunavskih zemalja
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Marko Tadić - novi dobitnik nagrade Putar
Marko Tadić – dobitnik nagrade Radoslav Putar za 2008.
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Novo ruho starog klavira
Restauriran povijesni glasovir iz Trakošćana
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Od RAF-a do zvijezda - retrospektiva filmova Luke Hrgovića
Retrospektiva Luke Hrgovića na RAF-u
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Arijadna na Naxosu - Marjana Krajač
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Novi pejzaži Josipa Klarice u Galeriji Badrov
Književnost - godišnji pregled 2007.
Bosanske piramide postoje - ali samo u knjizi Emira Imamovića
Tajna doline piramida
Pssst! - festival nijemog filma
Le Zbor ima rođendan!
Kradljivac uspomena - Vicko Ruić
Platforma maldih koreografa
Platforma mladih koreografa – susret domaćeg i inozemnog plesa
Počinje drugi festival ZGetno
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
'Pjev Mediterana' na Smotri folklora
Umro Ante Peterlić
ZAMP-ov namet na prazne medije: svi plaćamo, samo odabrani slave?
Gradonačelnik Križevaca: Plakati Vlaste Delimar su pornografija
DVD 'Best of the Best' produžio trajanje Revije amaterskog filma