Likovnost - godišnji pregled 2008.

23.12.2008. Print | Pošalji link

Umjesto još jednog klasičnog pričanja priče unatrag, možda bi se likovna 2008., sada kada je pri kraju, i sama mogla promatrati kao jedna velika izložba.

Ako je prethodna godina već bila obilježena preklapanjem Documente i Venecijanskog bijenala, zanimljivo bi bilo vidjeti ovu kao neku vrstu karte ili makete unutar koje se događaju svi karakteristični odnosi tendencija, ideja, interesa, poetika, formi, institucija, vrsta publike, ali, naravno, u našem lokalnom mjerilu i okvirima. Ne bi čak bilo teško ni pronaći neki tematski okvir za godinu koja završava, jer se oko obljetnice revolucionarne 1968-e doista uspio formirati čitav niz zanimljivih projekata.

Ovogodišnji Salon mladih, koji se održao pod imenom «Salon revolucije», izvukao je tu manifestaciju iz prosječnosti i letargije u kojoj je nekoliko sezona tonula. Iz iste nostalgije za prošlim, i želje za nekim budućim izrazima otpora, rodio se Subverzivni filmski festival, hommage 1968-oj koji je osim filmskih programa uključivao i umjetničke akcije, a Operacija:grad u svom novom izdanju pokušala je još jednom oživjeti svog pacijenta i probuditi građane. Sve nabrojeno imalo je pomalo melankoličan predznak, naravno, a tome onda treba pridodati i ovogodišnji Urbanfestival, koji se izravno bavio upravo temom melankolije. Čak su i Klovićevi dvori svoj najvažniji ovogodišnji projekt, izložbu njemačkog ekspresionizma, reklamirali kao neku «Tihu pobunu». Za umjetnika Igora Grubića ovo je vjerojatno bila najaktivnija godina u čitavoj njegovoj karijeri. Projekt «366 rituala oslobađanja» realizirao je na ulici, bez prethodnih najava, pred slučajnim prolaznicima, a smisao Grubićevih malih intervencija bio je 'štafetno' prenijeti nešto od duha aktivizma novim generacijama.

Jedna od tih njegovih akcija bila je i čitanje anarhističkog teksta «Političari, ubijajte se» Grubićevog starijeg kolege Vlade Marteka. Inače, Martekova retrospektiva u Gliptoteci HAZU i započela je seriju velikih izložbi koje su obilježile 2008. Retrospektive su obično nekako i predodređene za posebno izdvajanje na kraju godine, posebno one kvalitetne, a takvih je bilo više. Martekova tu možda i nije u vrhu, no svejedno je vrijedilo vidjeti na jednom mjestu trideset godina rada s kritikom jezika i jezikom kao oružjem umjetnika koji vjeruje u kritički potencijal umjetnosti, koji poručuje kako «estetika ne djeluje na savjest» te djeluje u skladu sa shvaćanjem kako je «svako uzimanje pisaljke u ruku čin poštenja». Ako već ne prenose poruku pobune i otpora autoritetima, retrospektive doista imaju smisla samo onda kada uspiju reaktualizirati opus nekog umjetnika – i to kad se to dogodi stvarno, a ne samo u prigodnim riječima na otvorenju i u tekstu kataloga. Izložba «Prisutna odsutnost» Aleksandra Srneca uspjela je to, pa i mnogo više, upravo zato što su njeni autori činjenicu da je Srnecov opus već globalno historiziran uzeli kao polazište, a ne je samo eksploatirali kako se to najčešće radi. Dok se možda samom postavu mogla i uputiti koja manja primjedba, «Prisutna odsutnost» je kao projekt uspjela ostvariti svoj puni potencijal.

Ne samo što je u izložbenoj formi rekonstruiran kompletan umjetnikov likovni, dizajnerski i filmski opus, nego je iskorištena prilika da se mnogo toga obnovi i restaurira, a objavljena je i pozamašna monografija na 600 stranica. Iz tih napora proizašao je, između ostalog, atraktivan ambijent luminoplastika u staroj industrijskoj zgradi Varteksa, koji je pokazao kako i stara krama povijesti umjetnosti u novom tisućljeću nastavlja fascinirati samo ako ju se tretira kako zaslužuje. Rijetko se događa da neki grad doista 'živi' s jednim takvim kulturnim projektom, a Varaždinu se za trajanja Srnecove retrospektive upravo to i dogodilo.

Izložba o grupi i akciji «Crveni Peristil» u Galeriji Nova – maleni, gotovo intimistički pregled fotografija nekih od njenih protagonista iz kasnih šezdesetih, podigao je mnogo prašine zbog jednostavnog podsjećanja kako istina nikad nije samo jedna. A oko desetljećima mistificiranog Crvenog Peristila očito postoji više 'istina' i posve oprečnih interpretacija. Ono što se zaboravlja jest da će, dok se sve te 'istine' i uključeni akteri ne pomire, čak i temeljno pitanje avangardnog statusa akcije i grupe ostati otvoreno.

Lovro Artuković ušao je u Klovićeve dvore u velikom stilu. Naslov njegove izložbe «Najbolje slike» publici je gotovo sugerirao da mu doda još i «...najboljeg umjetnika». Artuković je tu bio pomalo autoironičan i prilično marketinški mudar. Prigodna slika pseudohistorijske tematike koju je radio povodom izložbe, danas se čini potpuno beznačajnom u odnosu na pregled ostalog njegovog slikarskog rada, ali ipak će nas podsjetiti na vještinu kojom je Artuković plivao strujom medijskog interesa.

Godinu su obilježila i dva zanimljiva izdanja. Ranko Horetzky napravio je reprint svih brojeva časopisa «Zenit», ponudivši možda i najkorisniji odgovor na prošlogodišnju seriju izložbi o avangardi. Knjiga «Konceptualna umjetnost» Miška Šuvakovića nije tiskana u Hrvatskoj, ali jest distribuirana i već ima sličnu važnost kao što je imao nekad preko granica masovno fotokopirani, slavni «Pojmovnik» istog autora. Šuvaković se ponovno usudio napraviti ono što se nitko drugi kod nas ne usuđuje. Baveći se konceptualom, izašao je iz okvira proučavanja nacionalnih umjetnosti bivših jugoslavenskih prostora i zahvatio u područje opće, univerzalne, međunarodne ili kanonske povijesti, bez ikakvih kompleksa.

Izlazak iz okvira nacionalne i drugih samodostatnosti bio je i nešto čime su se vodile i kustosice već spomenutog ovogodišnjeg Salona mladih, Ivana Bago i Antonia Majača. Nije to bio samo zahtjev za stvarnom internacionalizacijom Salona, nego i svojevrsna kritika tipa manifestacija kojoj i sam Salon pripada. Hrvatskih umjetnika na izložbi je bilo zamjetno manje nego radova njihovih internacionalnih kolega. 'Običaj' Salona nije takav, no ovo njegovo izdanje raskrstilo je upravo s tom vrstom samorazumljivih 'običaja'. Iako se možda već idući Salon neće raditi po tom modelu, poruka je jasno izrečena - važnije je napraviti dobru problemsku i tematsku izložbu, od koje će i umjetnici i publika dugoročno imati neke koristi, nego poštivati običaje.

Kapitalni projekt Klovićevih dvora u 2008. bila je izložba «Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma», praćena očekivanim senzacionalizmom, ali iza kojega zapravo stoji korektan, gotovo školski precizan, istim senzacionalizmom potpuno neopterećen kustoski posao. Jednostavna izložbena koncepcija koja temu jasno dijeli na dvije manje, naravno, fokusirajući se na predstavljanje dviju glavnih ekspresionističkih grupa, nije ništa osobito inventivno, ali ni ne treba biti. Naslov «Tiha pobuna», osim što na neki način komentira nekadašnji i današnji status ekspresionizma kao kulturne pojave, vjerojatno je i blagi naklon angažiranim i kritičkim praksama sadašnjice, na koju će nezavisna kultura vjerojatno samo jedva primjetno frknuti. Tko zna čega će sve biti u 2009. za koju se već govori da će biti krizna. Kako je krenulo, možda će biti i više stvarnih prosvjeda, ne samo onakvih koje su u 2008. promišljali, provocirali i simulirali umjetnici i poneki fejsbuker.

Marko Golub

Pročitajte i ...
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
Hoću kući - Mladen Stilinović
Mladen Stilinović
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Le Zbor ima rođendan!
Ivan Ladislav Galeta u Kasselu
12. Documenta
MSU preuzima Atelier Kožarić
Noćne slike - Zoltan Novak
U Veneciju na bijenale putuju Koydl, Novak i Vekić
Venecijanski bijenale – hrvatskom patetikom protiv 'groblja kulture'
Hrvatski arhitekti na Venecijanskom bijenalu
11. Međunarodna izložba arhitekture u Veneciji
29. Salon mladih - Salon revolucije
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Nova instalacija Lale Raščić
'Individualne utopije' Lale Raščić
'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
'Povratak izgubljene generacije' u Salonu Izidor Kršnjavi
'366 rituala oslobađanja' Igora Grubića
Izložba rituala Igora Grubića
T-HTnagrada@msu.hr
Spomenik za grad pravde
Urbanfestival u centru grada
Počinje još jedan UrbanFesival
Umjetnost na ulice!
Projekt 'Ćorsokak' usmjerava zagrepčane
Daniel Tucker: Zagreb treba decentralizirati
UrbanFestival - O drugim prostorima
Narančasti pas ili nenapisana povijest performansa
Narančasti pas i druge priče – predstava o povijesti performansa
Kerumizacija kulture je počela
'Stroj za preimenovanje'
Izložba 'Stroj za preimenovanje' u G-MK
Objavljene nagrade 43. Zagrebačkog salona
Garaža ili gdje otvoriti 43. Zagrebački salon
Zagrebački salon primijenjenih umjetnosti i dizajna - u garaži
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Anđeli garavog lica u Galeriji SC
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Subjektivni pogledi na Željka Jermana
Ljubljanski ŠKUC izdao publikaciju o Željku Jermanu
Izložba 'Oltari avangarde' - umjetnost svakog čovjeka je sakralna
Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
Max art fest na Kvatriću, a revolucija na čekanju
Zagrebi! – Ekofestival ili Ickeofestival?
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
'Figura 17' završava mističnu trilogiju Željka Kipkea
Igor Zidić (2006.)
Antun Maračić
Prisutna odsutnost - Aleksandar Srnec
Prisutna odsutnost Aleksandra Srneca
Izložba Aleksandra Srneca u Varaždinu
Avangardna umjetnost u virtualnom obliku
Virtualni muzej avangardne umjetnosti
Kinetizam u Umjetničkom Paviljonu
Kinetizam od početka do danas
Zvonko Maković
Crveni Peristil Borisa Cvjetanovića
Galerija Nova predstavlja Crveni Peristil, i ono što mu je prethodilo
Gledati druge
'Gledati druge' - izložba portreta
'Gledati druge' u Umjetničkom paviljonu
Otočka karta - skupna izložba
Lovro Artuković - Najbolje slike
Lovro Artuković izlaže svoje najbolje slike
Najbolje slike Lovre Artukovića
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Miško Šuvaković
Objavljena knjiga 'Hrvatski dizajn sad'
'Hrvatski dizajn sad' - Victor Margolin i Feđa Vukić
Retrospektiva Milivoja Uzelca u Umjetničkom paviljonu
Milivoj Uzelac u Umjetničkom paviljonu
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Sve o Pojmovniku rodne terminologije
Objavljen 'Pojmovnik rodne terminologije'
Hrvatski pojmovnik glazbene informatike
Pojmovnik glazbene informatike - projekt za koji struka nema interesa!
Prijavite se za 'Device art' natječaj
Otvoren natječaj za 'Device art' - Robotičari naprijed, ostali stoj!
Slučaj: Akademija
Vedran Perkov izlaže nakon boravka u New Yorku
Vedran Perkov autoironijom opravdava nagradu Nagradu Putar
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
Katalog 'Insert' - sve što ste htjeli znati o domaćoj video umjetnosti
'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
Marija Magdalena - Dimitrije Popović
Tiha pobuna
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Otvorena izložba karikatura i ilustracija Ota Reisingera
Retrospektiva Ota Reisingera
Stećci u Klovićevim dvorima
Islandska glazba u jazz aranžmanima
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
Caitríona O'Leary i Dúlra
Jordi Savall na Zagrebačkim ljetnim večerima
Retrospektiva Slave Raškaj
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
'Noćna mora' u Galeriji Josip Račić
Excentar u Studiju Josip Račić izlaže Malnarovu 'Noćnu moru'
Marc Chagall - Priča nad pričama
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
Duško Ljuština
Animafest 2009 - izdanje dugometražnih naslova
Animafest u znaku 'umijeća mogućeg'
'Dim oslobađa' Damira Sokića
'Rauch macht frei' Damira Sokića u Gliptoteci HAZU
Retrospektiva Gorkog Žuvele Gliptoteka HAZU
'Izmislite sebe' - retrospektiva Gorkog Žuvele
Retrospektiva Gorkog Žuvele u Gliptoteci HAZU
Bacharach & Krištofić predstavljaju novu knjigu i izložbu
Bachrach & Krištofić: Dvostruka igra
Unzine - časopis za izražavanje manjinskog mišljenja
Angažirani dizajn Unzinea u Gliptoteci HAZU
Fotografije planetarnih pejzaža Michaela Bensona
Animafest 2008.
Hulahop ponovo predstavlja Animafest
Retrospektiva Mirka Ilića
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Zvrk - Vlasta Žanić
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
Retrospektiva Ante Kuduza
Tjedan suvremenog plesa 2009. - izvještaj drugi
Konceptualnije ženske snage na Tjednu suvremenog plesa
Istraživački komadi na Tjednu suvremenog plesa
Još jedno predstavljanje nadolazećeg Istanbulskog bijenala u Zagrebu
'Onaj koji zna da zna, još ne zna kako znati'
'Nedavno, nedaleko' u Galeriji Nova
Mounira Al Solh i Darinka Pop-Mitić u Galeriji Nova
Nevidljiva povijest izložbi
Nevidljiva povijest izložbi u Galeriji Nova
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
Mobilni arhiv društvenopolitičkih tema
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Slaven Tolj - Patriot
Izložba zanemarenog umjetnika
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
'Ground Lost' u Galeriji Nova

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici