Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.

Temeljne sastavnice i dalje su iste – između par uistinu vrhunskih i nekolicine sramotno slabih događaja smjestila se standardna gomilica glazbene razvodnjenosti bez izrazitije boje, okusa ili mirisa. Ovdje dakle, imamo, isti onaj neuništvi "status quo", koji je logičan odraz kulturne politike u svim granama umjetnosti, a pogotovo u ovoj, koja je još uvijek najvećim dijelom vezana uz institucije ovisne o državnom i gradskom proračunu. U njima, upravo zbog pretpostavke kako im egzistencija ničim ne može biti ugrožena, uredno se perpetuiraju uvijek isti modeli organizacije glazbenog života, koji unutar sebe ne ostavljaju prostora za iole bitnije kvalitativne pomake.

Početkom godine, jednu je glazbenu ustanovu ipak dobrano prodrmao žešći skandal. Konkretno, gradske vlasti odlučile su ne produžiti mandat dotadašnjem ravnatelju Koncertne direkcije Zagreb Saši Britviću. Potez je bio očekivan, s obzirom da su iza Britvića ostali golemi dugovi. No, s druge strane, ti su se dugovi stvarali uz blagoslov, a u slučaju propalog koncerta "Rolling Stonesa" i po izravnom nalogu istih onih gradskih struktura koje su ovom smjenom pokušale oprati vlastiti obraz koji su uglavnom sâme ukaljale.

Posljedice su se osjetile gotovo odmah. Novi v.d. ravnatelj Davor Žagar bacio se u radikalnu štednju. Središnji ciklus "Svijet glazbe" pritom je, srećom, ostao neoštećen, pa se u njemu mogla pojaviti i Londonska filharmonija, čiji je nastup bio jedan od najboljih koncerata čitave godine. No, Zagrebačke ljetne večeri postale su manje-više potpuno bezličan festival bez gotovo ijednog iole bitnijeg događaja u ljetnim mjesecima. Naime, najveća žrtva neminovne štednje bio je Zagrebački barokni festival, koji je ove godine privremeno ugašen, i to bez obzira što je bila riječ o manifestaciji koju su prethodno redovito hvalili i iz Ministarstva kulture i iz Gradskog ureda za kulturu.

U konačnici je tako Zagreb, nadajmo se privremeno, izgubio svoju poziciju središta promoviranja suvremenog, povijesno obaviještenog pristupa ranoj glazbi. Dok je obližnji Varaždin, postavljanjem Davora Bobića za novog ravnatelja Baroknih večeri, počeo hvatati korak za svijetom, na Zagrebačkim ljetnim večerima pojavila su se samo četiri austrijska ansambla, od kojih valja izdvojiti gostovanje Renéa Clemencica, veterana "autentičarskog" pokreta čija veličina leži upravo u svijesti kako povijesna obaviještenost ne smije zapasti u puki teoretski historicizam.

No, upravo je takav historicizam ono što je obilježilo nekolicinu željno iščekivanih gostovanja u ciklusima "Svijet glazbe" i "Lisinski subotom", poput dva nastupa Philippea Herreweghea  s ansamblima "Collegium Vocale Gent", odnosno "Orchestre des Champs Elysées" ili pojave Paula McCreesha s njegovim "Gabrieli Consortom". Svima njima lekciju je, pak, održao britanski dirigent Roger Norrington, koji je s Radijskim simfonijskim orkestrom iz Stuttgarta pokazao kako na suvremenim instrumentima povijesna obaviještenost može imati jednak, a u njegovom slučaju čak i veći učinak nego na historicističkim glazbenicima toliko omiljenim starim glazbalima.

Takav pristup odlikuje i neke od najboljih segmenata programa u organizaciji Glazbene proizvodnje Hrvatske radiotelevizije. Već dugo uspješan, ali iz godine u godinu i dalje sve kvalitetniji zborski ciklus "Sfumato" ušao je već u svoju jubilarnu, desetu sezonu. Istovremeno Simfonijski orkestar HRT-a je sa svojim šefom-dirigentom Nikšom Barezom odlučio ponuditi za Zagreb posve nov pristup kapitalnoj Beethovenovoj "Missi solemnis", temeljeći interpretaciju na primjeni novootkrivenih, a donedavno zaboravljenih informacija o izvodilačkoj praksi majstora bečke klasike. Isti orkestar sustavno njeguje i suvremenu glazbu, pri čemu osobito značajnom valja smatrati praizvedbu najnovijeg djela "Mon image" nestora hrvatske glazbe druge polovine 20. stoljeća Milka Kelemena.

A kad je već o suvremenoj glazbi riječ, puno se očekivalo od ovogodišnjeg Muzičkog biennala, koji se rasplinuo u svojoj premabicioznoj, a u konačnici amorfnoj koncepciji prikazivanja čak četiri ključne teme. Jedna od njih bio je i opus poljskog skladatelja Krzysztofa Pendereckog. Pokazalo se, međutim, da nova Pendereckijeva djela više vuku prema 19. nego prema 21. stoljeću, što je, nažalost, bilo karakteristično i za nezanemariv dio ostatka bijenalskog programa.

Suvremenosti, naravno, gotovo da i nema traga u uzdanici okoštale gradske kulturne politike – Zagrebačkoj filharmoniji. Svijest o tome da je riječ o orkestru koji sve teže puni svoje koncerte u Lisinskom, a na turneje više uopće ne odlazi, doduše, postoji. No, pritom se zaboravlja kako je glavni razlog tome zapuštenost orkestra, za što najveću odgovornost snosi njegov šef-dirigent Vjekoslav Šutej. Bilo je tu i poteza koji su takvo stanje pokušali promijeniti, poput organiziranja komornog ciklusa "Aulos" u Muzeju za umjetnost i obrt. Taj je ciklus zaista i uspio nametnuti se kao jedan od kvalitetnijih punktova u glazbenom životu Zagreba, ali prije zahvaljujući inicijativi nekoliko vrsnih glazbenika, a manje zaslugom Filharmonijine uprave. Svi ostali očajnički potezi za podizanjem imidža tog ansambla, poput bombastične izvedbe Orffove kantate "Carmina burana" na Bundeku ili glamuroznih koncertnih izvedbi Wagnerovog "Ukletog Holandeza" i Puccinijeve "Tosce" pokazali su se tek kao šareni baloni od sapunice.

Nasuprot Filharmoniji, Hrvatsko narodno kazalište, konkretno njegov operni ansambl, silno se trudi ponuditi suvremenije koncipirane predstave, što je vjerojatno manje zasluga ravnatelja Opere Branka Mihanovića, a više politike intendantice Ane Lederer. Tu, međutim, postoje dva problema. Prvi je da se provokativnijim režijama pokušava skrenuti pozornost s ne baš blistavog stanja HNK-ovog pjevačkog, a još i više orkestralnog ansambla. No, do još ozbiljnijeg problema dolazimo pogledamo li što se sve pokušava predstaviti kao suvrema režija. Ono što nudi Plamen Kartaloff u Verdijevom "Krabuljnom plesu" to definitivno nije, dok Bizetova "Carmen" u postavi Philippa Himmelmanna u Zagrebu možda i jest nešto novo, ali je u zapadnoeuropskim okvirima, zapravo, nešto što je također već pregazilo vrijeme.

Ipak, upravo se u tom HNK-u dogodilo i nešto što je vjerojatno glazbeni događaj godine – premijera Poulencovih "Razgovora karmelićanki". Ključna figura pritom je bio Krešimir Dolenčić, koji se, umjesto na samodostatnu i samodopadnu režijsku koncepciju, usredotočio na one koji nose čitavu predstavu, a to su izvođači."Razgovori karmelićanki" tako u konačnici nisu bili predstava Krešimira Dolenčića, nego projekt čitavog ansambla, u kojem se svaki pojedinac, od nositelja glavnih uloga pa sve do zborskih pjevača i orkestralnih glazbenika, osjećao jednako važnim za uspjeh čitave produkcije. I možda upravo u tome treba vidjeti pouku primjenjivu na cjelokupno glazbeno izvodilaštvo – pravi uspjeh dolazi tek kada svi koji su uključeni u stvaralački proces daju svoj maksimum, ali ne zbog sebe sâmih, nego zbog zajedničkog umjetničkog interesa. No, to je, nažalost, i dalje utopijski koncept, o kojem većina naših glazbenika još nije počela niti razmišljati.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
Lutosławskijev 'Glasovirski koncert' prvi put u Hrvatskoj
Missa Solemnis
Martha Argerich i Mischa Maisky
City of London Sinfonia
Festival komorne glazbe
Treći Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
Novo ruho starog klavira
Restauriran povijesni glasovir iz Trakošćana
Ruski nacionalni orkestar
Musica Viva
Milko Kelemen
Praizvedba djela Milka Kelemena
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Iz domaće kuhinje
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ivana Orleanska na lomači
Njemačka državna filharmonija Porajnja-Falačke
Abeceda kulturnog turizma
Uljudbeni turizam za početnike
Petar Selem
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Devastacija Zagreba se nastavlja: srušena Planićeva vila na Tuškancu!
Strušena ne/zaštićena vila Stjepana Planića
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Film - godišnji pregled 2007.
Još uvijek nema datuma za otvorenje MSU-a
Muzej suvremene umjetnosti još uvijek bez datuma dovršetka!
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film
Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko
Ministarstvo kulture - rezime protekle četiri godine
Biškupić: Vujić je prespavao protekle četiri godine!
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Kultura.hr nerealizirani projekt Ministarstva kulture
Ministarstvo kulture u bespućima informatičke zbiljnosti
Platforma maldih koreografa
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Autorska kuća - Pazi, knjiga!
Pazi, knjiga!
Rasputin u Puli
Zlatni lav okuplja umjetnike na granici
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Hrvatska knjižnica za slijepe - jedina koja fond i proizvodi
Nataša Rajković
Ana Lederer
Igor Zidić (2006.)
Željko Kipke
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski privremeno bez ravnatelja!
Lisinski bez ravnatelja do 'rješavanja problema'
Ex profundo exitus
Dubravko Palanović: Ne pišem nebuloze
Violončelističko natjecanje iznenadilo raspodjelom nagrada
Tosca - koncertna izvedba
Novi gost dirigent u Zagrebačkoj filharmoniji
Karamazov u Lisinskom
Edin Karamazov
Edin Karamazov: Sting je sretan izbor za izvođenje Dowlanda
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Drukčija klasika na Bundeku
Duško Ljuština
Džamonjina donacija Zagrebu
Džamonjina donacija Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt
EKSKLUZIVNO: Stanje nacije kako ga vidi Filip Šovagović
EKSKLUZIVNO: ulomak predstave 'Stanje nacije' Filipa Šovagovića
Wireframe - Robert Šimrak
Skandinavski dizajn u Muzeju za umjetnost i obrt
Tosca - Damir Zlatar Frey
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Tri opere o smrti
Udaraljkaška elita u Bjelovaru
Mladen Tarbuk
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Nema spavanja na lovorikama!
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Cirkus između Viteza i Kralja
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
René Clemencic: Glazbu se ne može rekonstruirati iz teorije
Varaždinske barokne večeri - završni komentar
Povratak oratorijskih koncerata na Varaždinske barokne večeri
Varaždinske barokne večeri i radikalne promjene
Novi smjer Baroknih večeri
Susret Bacha i iranske glazbe
Novo izdanje rodno osviještene Jazzarelle
Simfonijski orkestar Grada Caracasa u Lisinskom
Vesna Gorše snima live album u Lisinskom
Einojuhani Rautavaara - Vigilia
Sprovod u Theresienburgu
Umijeće improviziranja na orguljama
Hilary Hahn u Lisinskom
Kvartet Porin i Monika Leskovar u Lisinskom
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Aziza Mustafa Zadeh u Lisinskom
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Ivo Pogorelić u Lisinskom
Londonska filharmonija i Leonard Slatkin
Paul McCreesh: ne vidim potrebu za sviranjem na metalnim e-žicama
Orkestar Champs-Élysées
Umro Nenad Turkalj
Mayumana - idejno ispražnjena zabava
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Koncertna izvedba Brkanovićevog Ekvinocija
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
Nikša Bareza u srazu s Lutosławskim i Mahlerom
Martina Gojčeta-Silić silazi na vrh
Flauti a due u HGZ-u
Tišina u kuli Lotrščak
Tišina - sinopsis za zvučni esej
'Tišina' ili Bajsićev radiofonijski duh u kuli Lotrščak
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Mirjana - Petar Selem
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Turandot – Gianluca Marcianó
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Out - Via Negativa
Emma Kirkby i Richard Egarr
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Don Carlos - Petar Selem
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
Savičenta pleše deveti put
Ples i cirkuserija u Savičenti
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Jebote kolko nas ima - Franka Perković
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Mećava - Aleksandar Ogarjov
Pir malograđana - Paolo Magelli
Britak, žestok i grub Držić na Ljetnim igrama