Privatna «Moja predstava» kazališnog projekta Thearto
| 29.05.2008. | Print | Pošalji link |
O društvenoj odgovornosti kapitala govori se sve češće, ponekad i afirmativno, dok se društvena odgovornost umjetnosti uglavnom podrazumijeva.
Umjetnost bi po definiciji trebala biti društveno odgovorna, a umjetnost kazališta u tome bi trebala prednjačiti. No, primjeri iz, kako se kaže, svakodnevnog života pokazuju da i nije baš uvijek tako. Jedan od suprotnih, ujedno i vrlo uspješan u tome što radi, je projekt Thearto koji već godinama u Hrvatskoj vode bosansko-austrijski glumac i dramski pedagog Zijah Sokolović i njegov zagrebački kolega Dražen Šivak. Njihova je ideja da nizom najprije edukativnih monodrama, a kasnije i manjih predstava, djecu uvode u svijet odraslih tako da im ističu njegove opasnosti ali i prednosti. Pod geslom «Riječi prave predstave», oni produkcije zaista stvaraju od jednog pojma, razvijajući glumačku igru na temelju improvizacija, bez šminke i kostima.
Od početne monodrame «Roda ili kako sam došao na svijet», koja je kasnije postala «Rođenje», preko grupnih «Matematike» i «Droge» pa do «Telefona», Thearto je u svoje redove uspio uključiti cijeli niz mlađih hrvatskih glumaca, od onih već provjerenih na najvećim pozornicama, do onih koji tek izlaze s Akademije dramske umjetnosti. Tako danas, uz Sokolovića i Šivaka, u edukativnom kazalištu Thearto sudjeluju i Marija Škaričić, Jerko Marčić, Marko Makovičić, Krešimir Mikić, Olga Pakalović, Ivana Krizmanić, Iva Mihalić, Damir Poljičak, Csilla Barath Bastaić, Dijana Vidušin i Tomislav Krstanović. «Gluma je umjetnost sama za sebe i upotrebljava se na filmu, televiziji, u kazalištu i tako dalje. Ovaj 'i tako dalje' nas najviše zanima!», kaže Sokolović objašnjavajući što pokreće Thearto projekt.
Nakon gostovanja po najmanjim i najudaljenijim otocima Hrvatske, ovih dana Thearto odrađuje prvi dio novog ciklusa pod naslovom «Moja predstava», koji će djeci s posebnim potrebama omogućiti da u kazališnoj izvedbi uživaju kod kuće. «Moja predstava» zaista i jest to što joj ime kaže – privatna izvedba isključivo u privatnom prostoru, u gledateljevoj sobi. Ono što je čini drukčijom od uobičajenih rođendanskih klaunerija specifičnost je publike ali i edukativni karakter. Predstava 'Telefon', koju glumci izvode, i sama se bavi upravo komunikacijom, jer duhovito i jednostavno opisuje povijest prenošenja informacija, od hijeroglifa i dimnih signala, do današnje mobilne telefonije.
![]() |
Kućna izvedba otvara komunikaciju, i to ne samo onu kazališnu, na sasvim nov način, smatraju sudionici projekta Thearto i zato vjeruju da umjetnost glume i glumaca može otvoriti neku novu vrstu komunikacije kod djece s teškoćama u razvoju. Djecu za koju igraju sudionici projekta Thearto izabrali su u suradnji s institucijama koje su i inače zadužene za edukaciju i brigu o djeci s posebnim potrebama. Pritom su sve izvedbe za gledatelje, ili njihove roditelje i skrbnike potpuno besplatne. To međutim nije i posljednji korak, jer Šivak i Sokolović planiraju i svojevrsni nastavak akcije u kojoj će još konkretnije pomoći, kroz nabavljanje edukacijskih sredstava onima čije materijalno stanje ne dopušta takve izdatke.
Iniciran i organiziran od strane samih glumaca, jer Thearto projekt čine isključivo oni, program «Moja predstava» ima i istraživački karakter. U suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta, nakon završenog ciklusa od planiranih 101 predstave, pokušat će se sumirati svi učinci ovog kazališno-edukativnog čina, pa i oni terapeutski.
U prvoj fazi projekta «Moja predstava», Thearto do početka ljeta planira odigrati tridesetak predstava u Zagrebu i okolici, dok ostatak do zadanog broja namjerava odigrati u jesen i zimu. Iako ne niječe i određeni humanitarni karakter ove akcije, Dražen Šivak morao je naglasiti kako se u ovakav pothvat ne ide bez velike ideje. Kao što smatra da umjetnici imaju društvenu odgovornost, pa zato i pokreće ovakve projekte, Šivak očekuje potporu i od takozvanih pravnih i poslovnih subjekata, koji je također moraju imati. Samo je prvi dio akcije sponzorski pokriven, ali voditelji projekta Thearto ne sumnjaju da će se i za ostatak naći zainteresiranih koji na ovaj ili onaj način mogu pomoći.
Sami glumci, međutim, napominju kako je i za njih cijela ideja ne samo zanimljiva nego i izazovna, jer se u neposrednoj komunikaciji s publikom, pogotovo tako specifičnom kao što su djeca s posebnim potrebama, i izvođačka vještina brusi na drukčiji način, zbog čega je ovaj projekt zanimljiv s mnogih strana - od umjetničke, preko aktivističke do edukacijsko-rehabilitacijske. U krajnjoj liniji, ako se već kazalištem ne može mijenjati svijet, možda ga se može barem malo popraviti.
(I.R.)
Pročitajte i ...
'Moja predstava' projekt za djecu s posebnim potrebama
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program
Scena Amadeo ne odustaje od Gornjega grada
Kos - Zijah Sokolović
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak
Sve što je dobro i pametno - Dražen Šivak
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Sarajevski Cinelink - šansa mladim filmašima
Cinelink - šansa malih kinematografija iz regije
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Iza stakla - Zrinko Ogresta
U pohod u kina kreće 'Kino Lika' Dalibora Matanića
'Kino Lika' - film o ljubavi i smrti na lički način
Najbolja juha! Najbolja juha!
Vlado Kristl + Rene Medvešek = Najbolja juha!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Kučkini sinovi između istine i mita
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Gavelline večeri - rezime
Dani satire - deja vu
08.01.2009.
- U kino distribuciju kreće 'Ničiji sin' hrvatski kandidat za Oscara
- Kiparske instalacije Davida Smithsona u Galeriji Karas
- 'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
- Šesti Međunarodni udaraljkaški tjedan u Bjelovaru
- PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
- U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
- Vladimir Arsenijević o kanibalima u 'Predatoru'
- Novi prijevod Jansonove povijesti umjetnosti
- Umro je Harold Pinter
- 'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
- 'Lotos, prah i mak' Dinka Telećana
- Jasna Šamić predstavila 'Carstvo sjenki'
- Festival 'Touch me' na temu užitka i sreće u Studentskom centru
- 'Brana' u Gavelli
- 80 godina Kinokluba Zagreb
- Retrospektiva Josipa Račića u Modernoj galeriji
- Obnovljene orgulje u Dvorani Lisinski
- 'Splav meduza' na crnogorski način
- Dobar sajam u sjeni 'Gole istine'
- Bachrach & Krištofić: Dvostruka igra

