Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre

Superlativima tu nije kraj, jer Igre su i najskuplji, i sa trajanjem od 47 dana najopširniji festival, vjerojatno i s najvećim brojem sudionika, iz Hrvatske ali i iz svijeta. Svi, naime, nakon što ga jednom vide, u Dubrovnik se redovito i vraćaju. Reprezentativna smotra izvedbenih umjetnosti, primarno glazbe i kazališta, otvara se 10. srpnja po 59. put, a kako je otvorenje nerijetko i spektakl na tom festivalu od državnog značaja, neće izostati ni televizijski prijenos. Redatelj i scenarist ovogodišnjeg je Krešimir Dolenčić, redatelj koji je svoj profesionalni put djelomično započeo i u Gradu Teatra još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. U njegovoj koncepciji bit će, navodno, i političkih žalaca te referiranja na stanje u Dubrovniku zagušenom turističkim navalama.

U dramskom su segmentu 59. Dubrovačke ljetne igre gotovo u potpunosti posvećene Marinu Držiću. Ove godine obilježava se pola milenija od rođenja našeg, kako ga se uobičajeno zove, najvećeg komediografa svih vremena, zbog čega je i dobar dio hrvatskih kazališta barem jedan naslov u sezoni izabrao iz njegove ostavštine. Neke od tih produkcija naći će se u Dubrovniku, uz bok predstavama koje nastaju pod okriljem samih Igara. Tako će već u subotu na Gundulićevoj poljani igrati za Grad Teatar aranžirani „Dundo Maroje“ zagrebačkog HNK, dok se prva premijera očekuje 17. srpnja. Predstava „Darsa farsa“ nastaje suradnjom dubrovačkog kazališta Marina Držića i Igara, a prema na natječaju Ministarstva kulture nagrađenom tekstu držićologa Matka Sršena, koju će autor sam i režirati. Naizgled stvar čak i zvuči zgodno: likovi iz Držićevih komedija naime, sude svome autoru i tako zapravo govore o položaju umjetnika u društvu bilo kojeg vremena.

Unatoč obljetnici, ili baš zbog nje, sljedeća premijera ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara ima veze s Držićem, ali i s Petrom Zoranićem, autorom prvog hrvatskog romana koji je rođen iste godine. Predstavu „Glasi iz planina“ u režiji Renea Medvešeka odigrat će krajem srpnja na Boškovićevoj poljani članovi Festivalskog dramskog ansambla i Zagrebačkog kazališta mladih, te studenti Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba. Inicijalni predložak za taj autorski projekt je spoj Držićeve «Tirene» i Zoranićevih «Planina», kojim Medvešek traga za suvremenom inačicom renesansne Arkadije, a baštini daje mogućnost da se ponovno dokaže vrijednom suvremenog čitanja. 

Premijerni niz zatvorit će u drugoj polovici kolovoza Držićev „Skup“ u režiji Ivice Kunčevića, s Goranom Grgićem u naslovnoj ulozi koja je dosad proslavila mnoge, uključujući, nedavno, i Peru Kvrgića u produkciji splitskog HNK. I ta će predstava igrati u Dubrovniku, kao i sve ostale, od prošlogodišnjeg „Arkulina“ sa samih Igara, preko „Skupa“ Kazališta Marina Držića, spomenutog „Dunda Maroja“ zagrebačkog HNK do istog naslova iz programa varaždinskog kazališta koji će u režiji Vasilija Senjina u Dubrovniku biti izveden pretpremijerno. Držiću pažnju ove sezone nisu posvetila samo hrvatska kazališta, pa na Igrama gostuju, vjerovali ili ne, još dva „Dunda“ na stranim jezicima – makedonskom i mađarskom. Prvi je nastao u produkciji Makedonskog nacionalnog teatra dok drugi dolazi iz Debrecena.

Od toliko Držića zaista se i Dubrovčanima treba zavrtjeti u glavi, a što će tek biti sa svim onim silnim inozemnim turistima na koje Ljetne igre također računaju. Međutim, za intendanta Ivicu Prlendera petstota obljetnica rođenja komediografa kojeg su zvali i Vidra, navodno zbog manevarskih sposobnosti i neuhvatljivosti, prava je prilika za provjeru baštine na djelu: «Željeli smo gotovo pa napraviti sajam predstava, kako bismo vidjeli gdje smo mi to zapravo s Držićem i da provjerimo kako se prema njemu i njegovom djelu odnosi suvremeni naraštaj hrvatskih kazalištaraca. Baština, ionako ima smisla samo onda kad je propitujemo kroz suvremenost.»

No, Dubrovačke ljetne igre nisu samo kazalište, nego i iznimno snažan i reprezentativan, upravo festivalski glazbeni program. Pored zagrebačkog ansambla narodnih plesova i pjesama LADO i folklornog ansambla Linđo, neizostavne činjenice programa, glazbeni segment ovogodišnjih Igara ukupno sadrži tridesetak koncerata među kojima je čak i Ivici Prlenderu teško izdvojiti najvažnije. Ipak, napominje da glazbeni program otvara violinistički virtuoz Shlomo Mintz, a zatvara ga svjetska praizvedba djela «Cinema & Comedy» u izvedbi ansambla Gidona Kremera Kremerata Baltica.

Zajednički nastup sopranistice Inve Mule i tenora Ramona Vargasa, s Vjekoslavom Šutejem za dirigentskim pultom, također je jedan od onih za koji će vrijeme i novac pronaći čak i putnici cruisera u prolazu. Međutim, pored takvih reprezentativnih nastupa Igre imaju i edukativnu misiju, pa ove godine organiziraju i dvije radionice. Pored one koju će voditi nova pijanistička zvijezda rodom iz Kirgistana Eldar Djangirov, Prlender s posebnim žarom najavljuje masterclass britanskog redatelja i dirigenta Philipa Picketta koji će inozemne i domaće umjetnike, uz Hrvatski Barokni orkestar, spojiti u izvedbi Händelove opere «Acis i Galatea» na Lovrjencu.

Iako 59., ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre čine se bogatijima nego prošlih godina, možda i zato što im ukupni proračun iznosi oko 18 milijuna kuna, za kojih iz državne, županijske i gradske kasice dobivaju tek polovicu. Ostatak otpada na sponzore i donatore, ali i na novac od prodanih ulaznica, za koji Prlender tvrdi da je u dvoznamenkastom postotku sveukupnog proračuna, što Igre čini u okvirima takvih manifestacija, i financijski uspješnima.

Festivalska zastava sa jarbola na lomljivom Orlandu spustit će se, također tradicionalno, u ponoć 25. kolovoza. Dotad, možda netko zainteresiran za poneku predstavu ili koncert, u Dubrovniku uspije naći i slobodni ležaj.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Dora Ruždjak Podolski i Ivan Repušić na čelu Dubrovačkih ljetnih igara
Vjerovali ili ne: Promjene na čelu Igara!
Ambijentalno kazalište - teatar u prostoru koji pobuđuje maštu
I Novi Zagreb može biti pozornica!
Splitsko ljeto - 'Bakhe' se više ne mogu dogoditi!
Splitsko ljeto 2009.
Ljetni festivali - da ili ne?
Jan ili Milo, pitanje je sad!
Stefan Milenković: Nisam promijenio klasičnu glazbu nego njenu interpretaciju
Stefan Milenković prkosi ljetu crnim gudalom