Umro je Harold Pinter

Harold Pinter, kojeg nažalost suvremena domaća publika baš i ne može upoznati preko repertoara ovdašnjih kazališnih kuća, umro je nakon duge i teške bolesti u 78. godini.

Pinter je svjetsku slavu stekao komadima koje je napisao još krajem pedesetih i u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a naslovima među kojima su „Rođendanska proslava“, „Kućepazitelj“, „ Prijevara“, „Povratak“ i „Lift za kuhinju“ promijenio je način kako se govori na pozornici ali i kako se za nju piše. Između Becketta i suvremenosti, kao i banalnog i brutalnog, njegove drame, ne samo zbog izvanrednog osjećaja za jezik i dijalog, spajaju apsurdnu konstrukciju i govor rodnog Istočnog Londona, obiteljsku tematiku i svjetske probleme, takozvane male ljude i glasove koji predstavljaju cijelu generaciju. Upravo zbog toga cijeli ga niz dramatičara, od Sama Sheparda i Davida Mameta do Vaclava Havela i Edwarda Albeeja, smatraju izuzetno utjecajnim na njihov rad kao i na razvoj drame i kazališta uopće u dvadesetom stoljeću.

Pored tridesetak dramskih tekstova Harold Pinter napisao je i jedan roman, ali i dvadesetak filmskih scenarija i adaptacija, među kojima je možda najpoznatija obrada romana Johna Fowlesa „Ženska francuskog poručnika“, što mu je donijelo i nominaciju za Oscara. Sam je u kazalištu i režirao i glumio, pa je prije samo dvije godine, s već znanom dijagnozom, maestralno odigrao „Krappovu posljednju vrpcu“, monodramu Samuela Becketta koju se može smatrati i svojevrsnim testamentom.

Glasom koji je ponekad bio i nekonzistentan u dnevnoj politici, ali uvijek oštar u osudama i stavovima, Harold Pinter bio je jedan od umjetničkih velikana koji ne prave razliku između angažmana i umjetnosti. Zbog toga i ostaje jedna od ikona „najbržeg stoljeća“.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Rozamunda - Ivica Buljan
Festivalski program 12. Europske kazališne nagrade u Solunu