Nova smrt trgovačkog putnika

Jedan od najreprezentativnijih takvih, sigurno je i berlinska Schaubühne am Lehniner Platz, iz koje dolazi i predstava koja i večeras igra u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Riječ je o suvremenoj obradi modenog klasika i jedne od najvažnijih drama prošlog stoljeća, «Smrti trgovačkog putnika» Arthura Millera. U Berlinu ju je postavio Belgijanac na privremenom radu u Njemačkoj, Luk Perceval. Bogate karijere koja uključuje i glumačko i redateljsko iskustvo, kao i vođenje vlastite kompanije, Perceval je jedan od onih slobodnomislećih kazališnih autora koji suvremenom kazalištu pokušavaju, kako se to ponekad kaže, vratiti dušu.

U skladu s time i «Smrt trgovačkog putnika» postavio je u suvremenoj estetici, koja ne bježi od motiva kao što su zaluđenost televizijom i sportom, ali i glazbom, a sve kako bi pokazao da ono što je Millera natjeralo da još sredinom prošlog stoljeća napiše epitaf Američkom snu, i dalje traje.

Suvremeno čitanje klasičnih tekstova osnovna je Percevalova opsesija u pristupu kazalištu, koja je odredila i njegovu skokovitu karijeru. "Sam sam izašao iz nacionalnog kazališta i prije četrnaest godina osnovao sam svoju grupu, jer sam se jednostavno zaželio novih formi u kazalištu. Okupili smo se u želji da u našem kazalištu autor više ne bude svetinja, nego da se u radu na predstavi misli o tome kako treba doprijeti do gledatelja."

Put od Antwerpena do Berlina, gdje Luk Perceval danas živi i radi, nije bio lagan, ali išao je uzlaznom putanjom vjerovanja u onu vrstu kazališta koju stvara. "Obrađivali smo klasike, i tako smo u Njemačku došli s Ratovima ruža, predstavom prema Shakespeareovim tekstovima, na kojoj smo radili teških petnaest mjeseci. Temelj rada je bio ne samo obrada teksta nego i govor tijela, jer je misao vodilja naše trupe bila da je glumac središte svega, on je i umjetnik i umjetnički medij."

U Percevalovoj umjetničkoj biografiji, primjetan je razmjerno velik broj klasičnih djela ne samo dramske literature. Za njega je upravo klasika najveći izazov, jer je njihovo čitanje u sadašnjosti ono gdje, prema njemu, redatelj uspijeva ili propada. 

"Željeli smo klasike ponovno približiti publici, učiniti da ono što je već postalo akademskim reliktom ponovno postane živo i prepoznatljivo i u današnjem trenutku. S druge strane, glumac mora biti sustvaratelj predstave. Zato na pitanje "kako radim" uvijek odgovaram da za mene postavljanje nekog komada nije gledanje u knjigu režije, nego živi kotakt s glumcem jer, većina naših rješenja nastaje iz improvizacija."

«Smrt trgovačkog putnika» Arthura Millera jedan je od stožernih komada 20. stoljeća, no ovdje ga je redatelj pročitao ga je na drukčiji način. S jedne ga je strane smjestio u današnju Njemačku, dok je s druge pokušao u njemu pronaći neprolaznost mita, ono zbog čega klasici i jesu klasici. "Radnju komada premjestili smo u Njemačku. Ali u ovom djelu vidim i nešto što sam sam doživio s mojim ocem. To je djelić moje biografije, ali to je bitno jer ionako čovjek može govoriti samo o onome što sam poznaje. Ovaj komad za mene nije samo kritika kapitalizma, iako je naravno i to, nego je ovdje prije svega riječ o nemogućnosti čovjeka da se suoči s poniženjem."

Percevalova «Smrt rgovačkog putnika», koliko god suvremeno postavljena uz fascinantnu scenografiju, ipak je u svojoj biti univerzalna priča o obitelji. "Glavnom liku se doslovno događa to da dobije otkaz i zbog toga izgubi samopoštovanje. Umjesto da se s time pomiri i nastavi život na ovaj ili onaj način, on svojim sinovima predbacuje to što nisu uspjeli i što nisu jači od njega. I u tom trenutku komad za mene dobiva mitsku dimenziju jer pokazuje kako čovjek nije sposoban oprostiti drugima, ali prije svega ni samome sebi. Tu je usađeno sjeme stalnog poniženja, jer otac ponižava svoga sina, a sin će vjerojatno to isto raditi svojem sinu, i tako se zatvara krug poniženja koje nikad ne prestaje."

(I.R.)

Pročitajte i ...
FSK 2007. - prigušeni odjek neuralgičnih točaka svakodnevice
Smrt trgovačkog putnika
Pijani proces - Ivica Buljan
Festival svjetskog kazališta 2008. - završni komentar
Hamlet - Thomas Ostermeier
Belgijska kazališna skupina tg STAN napokon u Zagrebu
Festival svjetskog kazališta - komentar prvi
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Prava svečanost 'Crne zemlje'
5. Festival svjetskog kazališta: suvremenost i angažman
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
I konje ubijaju, zar ne - Ivica Boban
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk