Prosjaci, lopovi i kurve...

Da će, međutim, takva misao biti javno obznanjena čak i na službenim plakatima središnje nacionalne kazališe kuće ipak je iznenađujuća samokritičnost. No, ako ovih dana vidite da na HNK-u velikim slovima napisano "Opera za tri groša", morat ćemo vas razočarati – riječ je ipak samo o najavi najnovije predstave u toj kući, i to predstave koja je operna samo u naslovu, a inače je primarno dramska, premda s ubačenim glazbenim brojevima.
 
Riječ je, naravno, o jednom od najpopularnijih djela njemačkog dramatičara Bertolta Brechta, koje u HNK-u postavlja Krešimir Dolenčić. Iako ovom režiseru ne nedostaje iskustva s dramskom režijom, uključujući i Brechtovu "Majku Courage", koju je prije nekoliko godina postavio u Komediji, ova najnovija produkcija ipak je po nečemu bitno različita u odnosu na njegov dosadašnji rad. Naime, u HNK-u je Dolenčić dosad režirao često, pa i, kako će sam priznati, prečesto – ali samo opere. Brechtovo djelo tako mu je, nakon dvadesetak godina karijere, prva dramska režija u tom kazalištu.
 
Ipak, operno iskustvo mu je i ovdje bilo dragocjeno, i to ne samo zbog činjenice da u Brechtovom djelu značajnu ulogu imaju i songovi Kurta Weilla. Naime, ovo djelo nastalo je kao slobodna obrada "Prosjačke opere" britanskog dramatičara iz 18. stoljeća Johna Gaya, u kojoj se ruglu izvrgavalo, između ostalog, i konvencije talijanske barokne opere, utjelovljenje koje je u Londonu u to vrijeme bio njemački skladatelj Georg Friedrich Händel. Iako je "Prosjačka opera" u svom izvornom obliku bila prvenstveno satira s elementima farse, Brecht je u njoj prepoznao elemente koji su idealno korespondirali s njegovom kazališnom poetikom. Prema Dolenčiću, njemački je dramatičar od Gaya preuzeo "dobar model svijeta koji je sastavljen od prosjaka, lopova i kurvi, u kojem ne postoji neki drugi, moralniji svijet".

Osobitost je Brechtovog dramskog pisca što taj svoj svijet ne slika crno-bijelom tehnikom. Naime, njegovi protagonisti nisu niti junaci niti antijunaci, jer autor ne nudi neki svoj definitivan sud o tom kazališnom, ali i životnom mikrokozmosu. Ovdje je, naime publika četvrto lice "koje će taj svijet osuditi, ili ga neće osuditi". Aktualnost teksta Dolenčić, k tome, vidi upravo u našem vremenu, "u kojem je svaka stvar poput kriminala, bluda ili nemorala potpuno relativizirana, a u medijskom se bombardiranju grozne vijesti izmjenjuju s trivijalnima".

Takav kontekst relativiziranja apsolutno svih ljudskih i društvenih vrijednosti pruža Brechtu mogućnost da postavi i neka posve začudna, ali i važna pitanja, koja su danas u Hrvatskoj možda još i aktualnija nego u Njemačkoj u međuratnom razdoblju. Neka od njih su i "što je ubojstvo čovjeka prema njegovom zaposlenju?", "što je pljačka banke prema osnivanju iste" i "!to je kriminal prema jednoj dionici?". Ovdje tako "nema prenesenog značenja – Brecht je direktan, britak, točan, bezobrazan i duhovit".

Pri uprizorenju "Opere za tri groša" Krešimir Dolenčić je, u suradnji sa scenografkinjom Dinkom Jeričević, posegnuo za već mnogo puta prokušanim, ali uvijek jednako učinkovitim modelom "kazališta u kazalištu". No, u ovom je slučaju realizacija tog modela zadobila i neskriveno ironijske konotacije, s obzirom da na pozornici vidimo nešto što, umjesto na tradicionalno kazalište, više podsjeća na – cirkus. Režiser će pritom reći kako je to nastavljanje nizova HNK-ovih loža na pozornicu zamišljeno kao ogoljeni kostur ili svojevrsna "slika Doriana Graya". Asocijacija na cirkus pritom nije slučajna, jer "što su ove Felner-Hellmerove zgrade nego, zapravo, malo uređeniji cirkusi?".

Nova HNK-ova postava "Opere za tri groša" premijerno je izvedena 16.11.2007., pri čemu su glumačko-pjevačku ekipu predvodili Vanda Winter, Nikša Kušelj, Branka Cvitković i Danko Ljuština. Prva sljedeća izvedba je 20.11.2007., kada i sâmi možete provjeriti vrijedi li ova predstava možda i više nego što je to naznačeno u njenom naslovu.

(T.M.)

Pročitajte i ...
I konje ubijaju, zar ne - Ivica Boban
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Turbofolk - Oliver Frljić
Jebote kolko nas ima - Franka Perković
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Mećava - Aleksandar Ogarjov
Britak, žestok i grub Držić na Ljetnim igrama
Istanbulski bijenale pod WHW-om
What Keeps Mankind Alive?
Pijani proces - Ivica Buljan
Belgijska kazališna skupina tg STAN napokon u Zagrebu
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Kazalište vaše i naše mladosti - Borut Šeparović
Prava svečanost 'Crne zemlje'
Philip Pickett: Händel u opernim kućama nema veze s komornom glazbom
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
U pohod u kina kreće 'Kino Lika' Dalibora Matanića
'Kino Lika' - film o ljubavi i smrti na lički način