Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?

Naravno, to pitanje bilo je tek naslovni poticaj na dijalog o svemu što trenutno ima veze s poezijom, a to je, barem u percepciji kulturne javnosti, njena kriza. O toj temi razgovarali su pjesnici, ali ujedno i kritičari Marko Pogačar, Nikola Petković, Tvrtko Vuković i Irena Matijašević, a najavljeni Zvonimir Mrkonjić i Krešimir Bagić su u posljednji trenutak otkazali.

Kao što su pokretačice ove teme zaključile, stoljećima su pjesnici bili učitelji života i nositelji mudrosti, a danas su to ili političari ili profesori sociologije, jedne od društvenih znanosti koja je podlegla sveprisutnoj teoretizaciji. Zato i ne čudi što su i diskutanti često spominjali razne teoretičare, pa se tako moglo čuti što su Žižek ili Bourdieu rekli o ovome ili onome. Takav diskurs sigurno je jedan od razloga za stanje u kojem se poezija danas nalazi, bila to kriza ili ne, jer se iz književne teorije otišlo u opću. Samim tim je i komplicirano na pravi način govoriti o krizi, smatra Nikola Petković, «jer tematizirati krizu znači govoriti o apstrakciji, a ne o sadržaju onoga što je do nje dovelo. Ne propituju se uzroci i tako se vrtimo u krug.»

Uzimajući u obzir današnje infotainment društvo, dakle ono u kojem se svaka informacija prezentira kao zabava, okupljeni su se zapitali što bi se dogodilo kada bi se danas pojavio jedan pjesnički genij poput Arthura Rimbauda, te bi li on uopće bio prepoznat. Odgovor na to imao je Tvrtko Vuković, odnosno teoretičar Jacques Derrida kojega je parafrazirao: «Nemoguća je, u današnje vrijeme, pojava jednog Rimbauda ili Nietzschea. A to se nadovezuje na krizni diskurs, koje društvo proizvodi i parazitira na njemu, perpetuirajući paranoidne scenarije.»

Kriza poezije, dakle, praktički je ista stvar kao naftna kriza, barem po mišljenju mnogih teoretičara. No, kao jednog od glavnih proizvođača krize, pa i one poetske, Irena Matijašević detektirala je baš teoriju i njen upliv u sve i svašta, pa se tako «na književnim odsjecima pojavljuje teorija i kulturalni studiji, gdje se onda proučavaju sapunice». Naravno, izvan svijeta teorije postoji i onaj stvarni, u kojem se poezija piše, čita i recenzira, no svatko od prisutnih imao je svoju priču strave i užasa s nekim uglednim imenima hrvatske književne scene nakon što su im napisali negativnu kritiku. Kako je hrvatska književna scena incestuozna, s čime su se složili svi na ovom izdanju Gričkog dijaloga, konkretan primjer što negativna kritika može izazvati naveo je Nikola Petković, koji je nakon jednog svog teksta postao žrtva širenja glasina od strane osobe čiju knjigu nije pohvalio.

Nakon povratka u svijet stvarnosti došlo se i do stvarnosne poezije, nastale pod utjecajem stvarnosne proze, kakvu je ponajviše i najuspješnije promovirao FAK. No, inauguralne zbirke ove poetike, one od Tatjane Gromače i Drage Glamuzine, bile su i jedine uspješne, a razlog tome je, smatra Tvrtko Vuković, činjenica da je poezija u svojoj srži mistično iskustvo, dok se forsiranjem stvarnosnosti ona pretvara u tržišnu kategoriju odnosno robu.

Odlična roba su i književne antologije, naročito one koje se usmjeravaju na hrvatsko pjesništvo, ako je suditi po njih desetak koje su se u zadnje vrijeme pojavile u knjižarama. Naravno, veliki broj tih antologija motiviran je izvanknjiževnim razlozima, pa se tako u njima prebrojavaju krvna zrnca autora ili se pjesme i pjesnici uvrštavaju prema ideološkom ključu. Ipak, preplavljivanje tržišta nepotrebnim antologijskim izletima nije ni približno toliki problem kao činjenica da je Hrvatska izgubila jednu veliku generaciju prevoditelja poezije, od Antuna Šoljana do Trude Stamać, a da se nova ne nazire. Još gore, interes za objavljivanje strane poezije kod nas skoro da i ne postoji, što može rezultirati izolacijom domaćih pjesničkih snaga od svjetskih trendova. To pak sa sobom i povlači slavljenje mediokriteta, neuvijeno je istaknuo mladi Marko Pogačar, koji «s nekima od od uglednih kritičara slavljenih knjiga ne bi ni guzicu obrisao».

Svi načeti problemi poezije u Hrvatskoj, uz napomenu da nitko nije ni pretjerano oduševljen jedinim časopisom za pjesništvo kod nas, koji je opisan kao «magazin koji mrzi poeziju iako se tako zove», u konačnici ipak ne dovode do zaključka da je poezija sama po sebi u krizi. Jer doista, dobrih pjesnika još uvijek ima, ali njihovo prepoznavanje od šire javnosti izostaje, a posljednja hrvatska pjesnička zvijezda, prošle godine preminuli Dragutin Tadijanović, zapravo je najbolji primjer izvana percipirane krize poezije. Uostalom, sve dok odgovore na važna društvena pitanja, pa i ono koje se tiče statusa poezije u društvu, ali i kvalitete same poezije, nudi jedino teorija, umjesto da poezija odgovara u svoje ime, kriza čega god još će trajati.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Ima li krize među pjesnicima?
Brutal organizira festival poezije
Počinje Međunarodni festival suvremene poezije
Marko Pogačar - pjesnik nove generacije
Poezija Marka Pogačara otvoreno o 'koruptivnom utjecaju' Crkve
'Incest' pod okriljem Vjesnikove književne nagrade?
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Postoji li u književnosti muško pismo? Ne! Zastor! Džada!
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Kruno Lokotar
Slavoj Žižek: Intelektualni proizvodi su u svojoj biti komunistički
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Izlet Michala Viewegha u ozbiljnu književnost
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Pisci pišu o ljubavnim problemima
Muški pisci o partnerstvu, ljubavi i seksu!
Književnost uživo - opet angažirano
Tri - Drago Glamuzina
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Književnost - godišnji pregled 2007.
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Umro Dragutin Tadijanović
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
Magris na putu prema Nobelu
Dalibor Matanić
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Marinko Koščec o svojoj novoj knjizi 'Centimetar od sreće'
Marinko Koščec: Pisanjem se daje smisao amorfnoj masi iskustva
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Bugarska književnost u Booksi
Počinje Revija malih književnosti
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
'S više mlijeka, molim' ili vodič po kavanama
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Robert Perišić
Pripremaju se Dani hrvatskog filma 2008.
Dani hrvatskog filma - festival na kojem će novčanih nagrada možda biti, a možda i ne
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
O Zagrebu usput i s razlogom
'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi' u Osijeku
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Edo Popović
Nataša Rajković
Damir Sokić
Zvonko Maković
Renato Baretić