Vladimir Arsenijević o kanibalima u 'Predatoru'

Napeto režiran, smješten na egzotičnu lokaciju tropske prašume te beskrajno mačistički nastrojen, naročito kroz lik i tijelo Arnolda Schwarzeneggera, «Predator» je ostao zapamćen kao primjer jednostavnih, ali inteligentnih eskapističkih filmova kakve su danas uništili kompjuterski efekti i politička korektnost. Ništa manji dojam na gledatelje je ostavilo i naslovno čudovište, izvanzemaljac koji je došao na Zemlju kako bi uživao u ostvarenju drevnih tradicija svoje civilizacije, tako da ga se teško moglo smatrati standardno klišeiziranim negativcem.

Ono što se baš i nije moglo očekivati 1987. godine kada je film snimljen nije serija razočaravajućih nastavaka, jer oni su tipična pojava filmske industrije, nego da će McTiernanov film dvadeset godina kasnije postati inspiracija za roman. Mnogo toga se promijenilo u tom vremenskom periodu, Schwarzenegger se sada okušava u ulozi guvernera Californije, a «Predator» je naslov pete knjige beogradskog pisca Vladimira Arsenijevića, još uvijek najpoznatijeg po svojem prvijencu. Riječ je o romanu «U potpalublju» koji je 1994. godine dobio NIN-ovu nagradu, te tako od svog autora učinio najmlađeg dobitnika iste, što se za nastavak njegove karijere ispostavilo i kao blagoslov i kao prokletstvo. «U potpalublju» je opisivao Beograd na početku Miloševićeve vladavine, kao grad koji je izgubio dušu, a Arsenijevićev realistički stil predstavljao je preokret u odnosu na prevladavajući ukus. «Za mene je povratak stvarnosnoj prozi tada bio svjestan korak unazad, k pojednostavljenju, otprilike kao što je sredinom sedamdesetih punk-rock bio odgovor na apsurdnu kompleksnost simfo-rocka. Vratimo se bazičnom, pa krenimo dalje - to je bila ideja koja se teško prihvaćala», kaže Arsenijević.

Od tamo je Arsenijević krenuo na nekoliko različitih putovanja, objavljujući i svoj dnevnik iz Meksika, te surađujući s poznatim crtačem Aleksandrom Zografom na stripu «Išmael», ali i sam kaže kako ga je NIN-ova nagrada donekle kreativno paralizirala. Ako već nije mogao pisanjem postići sve što je u tom trenutku htio, Arsenijević je odlučio baviti se i drugim stvarima, od kojih je najvažnija bila izdavaštvo. Pokrenuo je Rende, jednu od ključnih nakladničkih kuća u Srbiji, koja je obnovila prekinute veze između hrvatske i srpske književnosti. Osim toga, Rende je sustavno objavljivao pisce s Kosova, kao i knjige queer tematike, namjerno se baveći onime što je službena srbijanska kultura, zadojena nacionalizmom, ignorirala. Naravno, takav pristup nije garantirao dugoročan profit, pa danas Vladimir Arsenijević radi kao urednik VBZ-a za Srbiju.

No, ne čude raznoliki interesi ovog pisca, koji je također i svirao u bendu Los Armstrings za vrijeme svojeg jednogodišnjeg boravka u Meksiku. Ako se obrati pažnja na njegove uzore, prvo mjesto, očekivano, zauzima Danilo Kiš: «Također volim i ranog Boru Ćosića, no najveća inspiracija su mi bili ljudi iz drugih umjetnosti, poput Dušana Makavejeva ili Marine Abramović.» Eklektičan ukus može se vidjeti i u «Predatoru», koji prati sudbine nekoliko likova razasutih diljem planete, među kojima su najvažniji Kurd Nihil Musa i američka TV-zvijezda Oahu Jim. Arsenijeviću nije bio problem baciti široki pogled na svijet iz svoje beogradske sobe, i to ponajprije zahvaljujući internetu, za koji kaže kako je «najveća revolucija koja se dogodila u prethodnih deset godina».

Iako je tijekom devedesetih Vladimir Arsenijević bio jedan od rijetkih srpskih pisaca koji su se beskompromisno obračunavali s Miloševićem i srpskim nacionalizmom, dolazak novog milenija, ali i političke promjene koje je uveo Đinđić, bile su mu signal da se ostavi balkanskih tema: «Poželio sam se izdići iz lokalnog svijeta i ograničenih vidika, te pogledati šire i dublje. Tematika je uvijek ista, ali mi je bio izazov birati likove iz Danske ili Amerike, miješajući ih s našim ljudima. Nisam htio opet pričati priču koja ima domet tri ulice dalje.»

«Predator» iz naslova Arsenijevićevog djela u ovom slučaju nije čudovište iz svemira ili, što bi bilo za očekivati, nekakav četnički mesar, nego lik koji je ujedno i simbol patnje Trećeg svijeta: «On je neznatan, mali, tamnoputi čovjek imena Nihil Musa. Pripadnik je kurdskog naroda, koji je podijeljen u pet država i potlačen. A unutar tog svijeta on je pripadnik sekte Jezida, koje sve monoteističke religije smatraju sotonistima, dakle on je manjina unutar manjine.» Osim što je utjelovljenje manjine, Nihil Musa ujedno je i kanibal, a prizori jedenja ljudskog mesa nisu nešto na čemu je Arsenijević štedio u tekstu, čak toliko da je lektorica romana bila zgrožena opisima procesa hranjenja, komentirajući ih na margini rukopisa s tri slova – fuj! Arsenijević to pak uzima kao kompliment.

Metaforički gledano, «Predator» je opis osvete potlačenih nad eksploatatorskim i degeneričnim Zapadom, koji predstavlja serija likova, od berlinskih anarhista pa do već spomenutog TV-voditelja. Njega Kurd proždire na obostrano zadovoljstvo, a povezivanje svih ovih likova u cjelinu rezultiralo je i time da se Arsenijevićevoj knjizi teško može odrediti forma: «Ovaj put govorim o knjizi. Moja namjera je bila jednostavna, ali se otela kontroli. Poželio sam pisati nešto kraće, i krenuo sa zbirkom priča, ali su one tražile međusobni kontakt. Dobio sam osjećaj pisanja romana.»

Ono što najviše osvježava u novom proznom djelu Vladimira Arsenijevića jest baš njegova formalna i tematska razbarušenost. Pokrivajući «Predatorom» cijeli svijet Arsenijević pokazuje kako naše nedavne tragedije iz prošlog desetljeća nisu ništa posebno ili neuobičajeno, a također i da postoje mnoge druge tužne priče koje nisu sami sebi priredili njihovi glavni akteri. «Predator» je istovremeno i globalni i lokalni roman, pa zato svakako treba pozdraviti odluku Algoritma da brzo predstavi i njegovo hrvatsko izdanje, jer sve što Vladimir Arsenijević piše tiče se i nas, 400 kilometara zapadno.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Predator – Vladimir Arsenijević
Divlja plaža - Goran Tribuson
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
Vedrana Rudan predstavila svoje ukoričene kolumne
Vedrana Rudan: Dan žena u prostačkoj Hrvatskoj ništa ne znači!
Terminator: Spasenje - McG
John Rambo - Sylvester Stallone
'Projekat Lazarus' preveden na hrvatski
Preveden novi roman Aleksandra Hemona 'Projekat Lazarus'
Teofil Pančić u Zagrebu
Teofil Pančić - autor zahvaljujući čijem pisanju su mnogi ostali normalni
Književnost - godišnji pregled 2008.
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Poglavnikova bakterija pogađa u želudac
Kruno Lokotar
Rade Jarak objavio novi roman
'Pustinje' - fikcionalna autobiografija Rade Jarka
Filip David
Razgovor: Filip David
'Figura 17' završava mističnu trilogiju Željka Kipkea
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici
Ivan Ladislav Galeta na DVD-u
Kompilacija filmova Ivana Ladislava Galete na DVD-u
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Sarajevo film festival audio
Glamour na bosanski način - osoblje na crvenom tepihu!
Narančasti pas i druge priče (još bolje od stvarnosti)
Dodjela Europske kazališne nagrade u znaku jastoga
Subjektivni pogledi na Željka Jermana
Ljubljanski ŠKUC izdao publikaciju o Željku Jermanu
MSU objavio katalog svoje zbirke
Objavljen voluminozni katalog zbirke MSU-a
'Tijelo kao spektakl' u riječkom MMSU
Marko Vidojković: revolucija je moguća samo na individualnom nivou
Marko Vidojković - gost Festivala europske kratke priče
Slobodan Šnajder
Putovanje Putem svile
'Odavde do tralala' - putopis Borisa Veličana
Počinje 31. Sferakon
R. Scott Bakker, gost ovogodišnjeg Sferakona
S pogrebnom povorkom nizbrdo
S pričama Nebojše Lujanovića - uzbrdo
'Cyber Zoo' - o životinjama i ljudima u stilu Sonje Gašperov
'Cyber Zoo' - basne modernog doba
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča ili priručnik za preživljavanje?
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča nezaštićenog svjedoka
Duhovi opsjedaju 30. jubilarni Sferakon
Nasljeđe gubitka - roman koji se pisao osam godina
Igor Kordej predstavio 'Srce bitaka'
Rovovsko ratovanje u 'Srcu bitaka' Igora Kordeja
Marko Pogačar - pjesnik nove generacije
Poezija Marka Pogačara otvoreno o 'koruptivnom utjecaju' Crkve
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Književnost - godišnji pregled 2007.
'Knjiga mrtvih' uvod u Eurokaz koji tematizira teatar i smrt
'Knjiga mrtvih' – posveta prijateljima i(li) rekonstrukcija Kugla glumišta
Sedam dana u Zagrebu - Tijana Zinajić
Orient Express ima novu stanicu – Zagreb
Kazališni 'Orient Express' na peronu 6 zagrebačkog kolodvora
HTV-ov natječaj za otkup dokumentarnih filmove ne krije želju za eksploatacijom
Natječaj HTV-a traži neograničena prava u vremenu, prostoru i mediju na dokumentarne filmove!
Tjedan suvremenog plesa 2009. - izvještaj drugi
Konceptualnije ženske snage na Tjednu suvremenog plesa
Istraživački komadi na Tjednu suvremenog plesa
Nina Violić je Evita!
Premijera 'Evite' - subverzivne i opasne
'Vodoinstalater' i 'Nadilazeći vrijeme' na Muzičkom Biennalu Zagreb
Život je san - Rene Medvešek
'Nadilazeći vrijeme' i 'Vodoinstalater' – praizvedbe na MBZ-u
Nepoznati Ivan Šibenčanin
Hoćemo li otkriti prvu hrvatsku operu?
Eve Ensler: Obama je bolji od Busha, ali to nije dovoljno
Rene Medvešek sanja Calderóna
'Život je san' - novi eksperiment Renea Medvešeka
Zagrebački pentagram - Paolo Magelli
Zagrebački pentagram u ZKM-u
Pet priča današnjeg Zagreba u ZKM-u
Zli plišanci u knjizi koja govori o toleranciji
Transrodne vjeverice i lezbijske igračke
Hrvač - Darren Aronofsky
Baselski komorni orkestar i Sarah Chang
Tekstualno pozicioniranje hrvatskog plesa
Sodabergov „The Book“ ili hrvatski suvremeni ples - osobno
Muzička Akademija još uvijek čeka svoj prostor
Ovog proljeća konačno počinje gradnja Muzičke akademije?
'Different beginnings' - zajednički rad Nadije Mustapić i Andree Crnković
'Različiti počeci' Nadije Mustapić i Andree Crnković
Pepeljuga - Peter Pawlik
Rossinijeva 'Pepeljuga' u HNK-u
Kiparske instalacije Davida Smithsona u Galeriji Karas
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
Državni neprijatelj broj 1 – Prvi dio - Jean-François Richet
Mateja Koležnik ponovo režira u Zagrebu
'Brana' u Gavelli
Operacija:grad se nastavlja!
Treća Operacija:grad između aktivizma i urbanizma
Glasi iz planina - Rene Medvešek
'Glasi iz planina' na daskama ZKM-a
Medvešekovi 'Glasi…' iz Dubrovnika u ZKM-u
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Ruski prozor - Dragan Velikić
Oliver Frljić osvaja Zagreb
Gulliverova putovanja – Oliver Frljić
Oliver Frljić 'Bakhama' i 'Gulliverom' napada Zagreb
Večer Johanesa Brahmsa
Hamlet - Thomas Ostermeier
ZGetno ponovno u duhu polistilizma
Mladen Stilinović
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Jebote kolko nas ima - Franka Perković
Studentski 'Ljubavni napitak'
'Ljubavni napitak' Muzičke akademije
Kauboji - Saša Anočić
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
'Renesansa' - knjiga lišena elitističkog pristupa
Objavljen prvi sveobuhvatni pregled hrvatske renesanse
'Telephoning' Ivana Marušića Klifa
Hakiranje telefonskih linija u Galeriji Galženica
Noć pjeva pjesme svoje - Dino Mustafić
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Kuga - Oliver Frljić
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Tri nove suvremenoplesne predstave
Udaraljkaška elita u Bjelovaru
Koko u Parizu - Ivica Boban
Bosanske piramide postoje - ali samo u knjizi Emira Imamovića
Tajna doline piramida
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Pravo čudo - Lukas Nola
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Metastaze - Boris Svrtan
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Njemački redatelj oskarovac koji nije gledao Fassbindera
Tišina u kuli Lotrščak
Tišina - sinopsis za zvučni esej
'Tišina' ili Bajsićev radiofonijski duh u kuli Lotrščak
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Pir malograđana - Paolo Magelli
FSK 2007. - prigušeni odjek neuralgičnih točaka svakodnevice
Pijana noć na Brijunima
Istarske priče, legende i mitovi u Pićanu
'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi' u Osijeku
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Edo Popović
Zagrebački solisti u HGZ-u
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Zvonko Maković
Renato Baretić
Goran Marković
Dani srpske kulture 2008.
'Tendenciozno aktivistički' Dani srpske kulture
Klopka - Srđan Golubović
Anđeli garavog lica u Galeriji SC
Bora Ćosić i "Put na Aljasku"
Bora Ćosić putuje po prodanim zemljama
Duševna bol Emira Kusturice košta 12.000 eura
Novosadski filmski front
Novosadski filmski front – mali budžeti, velika kreativnost
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Kusturica protiv Nikolaidisa
Andrej Nikolaidis vs. Emir Nemanja Kusturica
Revija malih književnosti
Le Zbor ima rođendan!