Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu

Obitelj Meštrović, kako stvari stoje, možda ulazi u kategoriju nesretnih obitelji, a njihova nesreća se ponajprije ogleda u tome što cijela ekipa potomaka slavnog kipara nikako ne uspijeva postići međusobni dogovor o eksploataciji Meštrovićeve ostavštine. Ako bi se htjelo pokušati definirati sve aktere nesretne priče o Ivanu Meštroviću, dobio bi se jedan pomalo fascinantan poludadaistički niz, otprilike smislen kao i saborski istupi Slavena Letice, jednog od promotora knjige »Srce od kamena« Meštrovićeva unuka Stjepana Gabrijela.

Iako nikome nije u interesu zvučati kao Letica, vrijedi pokušati: Kraljevina SHS, Karađorđevići, Ante Pavelić, NDH, Josip Broz Tito, Jugoslavija, SAD, komunizam, hladni rat, Franjo Tuđman, 'kipara starog kći' Marica, Feral Tribune, Zvonko Maković, hrvatsko pravosuđe, sin Mate, HDZ-ova pretvorba i tako dalje. Sada se sažetoj verziji ovog bizarnog niza odlučio pridružiti i sin tragično skončalog Tvrtka Meštrovića, teksaški profesor sociologije i psihologije Stjepan Gabrijel Meštrović. On je objavio knjigu koja je kombinacija obiteljskih reminiscencija, političke analitike, pop-psihologije te, last but not least, laičke likovne kritike.

»Srce od kamena«, podnaslovljeno »Moj djed: Ivan Meštrović« promovirali su, uz već spomenutog Leticu, sam autor, te redatelj Antun Vrdoljak i nakladnik Zdravko Kafol, čiji je Mozaik objavio taj publicistički uradak. Stjepan Gabrijel Meštrović i Slaven Letica dugogodišnji su prijatelji, koji su se upoznali dok je potonji bio na Fulbrightovoj stipendiji u Teksasu. Zbog toga je Letica na promociji govorio s kaubojskim šeširom na glavi, inače poklonom od Meštrovića, na taj način dodajući svojem izlaganju i vizualno odgovarajući ekvivalent. Letica je naglasio tragičnu sudbinu svojeg intimusa Stjepana Gabriela, posebice suicid njegova oca, nasuprot koje stoje zavidni akademski uspjesi, četrnaest objavljenih knjiga i status haškog svjedoka obrane.

Više o privatnom životu Stjepana Gabrijela Meštrovića moglo se i saznati iz nedavnog intervjua jednom političko tjedniku, koji je dao njegov stric Mate, a spominjani su, između ostalog, zli očusi i propali brakovi. No, prvo se treba pozabaviti Ivanom Meštrovićem, što je prvi učinio Antun Vrdoljak, inače autor dokumentarca o kiparu, koji je svoje izlaganje započeo konstatacijom kako nije stručan govoriti o Meštroviću. Nažalost, time ga nije ujedno i završio, nego je nastavio pričati o tragediji Ivana Meštrovića, zbog, prvenstveno, njegove vjere u Jugoslaviju. Vrdoljakov verbalni tok svijesti nastavljen je hvaljenjem Meštrovića zbog toga što je bio autodidakt, no glavno obilježje cijelog ovog događaja bilo je u tome da se najmanje pričalo o Ivanu Meštroviću i njegovoj umjetnosti, a puno o svemu drugom.

Vratiti stvari na literarno-umjetnički kolosjek uspio je, ali ne zadugo, svojim izlaganjem Zdravko Kafol, direktor Mozaik Knjige. On je naglasio kako je oduševljen pisanjem Stjepana Gabriela Meštrovića, a osvrnuo se i općenito na status knjige i čitanja u današnjem postmodernom društvu: »Čitanje može dati čovjeku najveće zadovoljstvo. Danas se kaže kako se nema vremena za čitanje, no je li se itko pitao da nema vremena za ljubav? Ja sam siguran i želim svima koji će ovu knjigu pročitati reći kako ta knjiga piše o srcu i napisana je srcem, a želio bih kao direktor nakladničke kuće otići s autorom na neko zajedničko putovanje.« Ljubav, knjiga o srcu i pisana srcem, te ponuda za intimno zajedničko putovanje izdavača i autora čini se kao odličan književni materijal. Čitatelji se zato možda mogu nadati i sljedećem djelu Stjepana Gabrijela Meštrovića, koje bi na njegov osebujan način pokrilo navedene teme.

Iako govori hrvatski barem jednako dobro kao njegov nakladnik, Meštrović unuk odlučio je govoriti na engleskom zbog toga, kako je objasnio, da ga mogu razumjeti njegove dvije maloljetne kćerke, koje su sjedile u brojnoj publici. U svojoj knjizi otkrio je, između ostaloga, kako je Ivan bio loš otac i muž, koji nije volio svoju djecu, a suprugu bi varao gdje god bi stigao. Sve to je, po unukovom tumačenju, rezultat svojevrsnog umjetničkog ludila, koje poznati kipar dijeli s još nekim velikanima, poput Picassa ili Mozarta: »Vrlo mi je čudno i iznenađujuće da se on, kao i mnogi umjetnici, poput Mozarta, smatrao gubitnikom, da nije učinio dovoljno. Takav intenzitet goni umjetnike i Meštrović nije sam u tome. On je kao i svi ti drugi umjetnici, koje se ponekad naziva poremećenim, ali ja tu riječ ne koristim na pejorativan ili negativan način. Samo želim reći da je on veliki umjetnik, te ga i psihološki treba svrstati u istu kategoriju. Nitko ne zamjera Nizozemskoj to što je Vincent Van Gogh bio poremećen, jer on je pravio lijepo cvijeće. Čini mi se da pad reputacije Ivana Meštrovića ide zajedno sa sudbinom Hrvatske, koje je također pala. Bila je progutana od strane Austro-Ugarske, Jugoslavije i drugih ljudi.«

Povezivanje nacionalnog i umjetnosti romantičarska je ideja specifična za 19. stoljeće, no u nekim glavama, kao što se vidi, živa je i zdrava i u 21. stoljeću. Ivan Meštrović je tako, ni kriv ni dužan, te mrtav skoro pola stoljeća, dospio, između ostaloga, do toga da se njime licitira kao dijelom imaginarne marketinške kampanje za promoviranje Hrvatske u svijetu, otprilike na istom nivou kao i – kravata. Je li obitelj Meštrović nesretna ili ne, teško je sa sigurnošću reći. U svakom slučaju, za umjetničku ostavštinu Ivana Meštrovića bilo bi bolje da se njome bavi stručna javnost, a ne članovi uže ili šire obitelji.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Držićeva kletva Gradu Teatru
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Književnost - godišnji pregled 2007.
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Pritajeni sentiment Ministarstva obrazovanja prema nacizmu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne želi da se uči o nacističkim zločinima
Freelander - Miljenko Jergović
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
I homoseksualci su bili žrtve nacizma
Otvorena izložba o nacističkom teroru nad homoseksualcima
Naš čovjek na terenu - Robert Perišić
Planet terora (Planet Terror)
Otporan na smrt (Death Proof)
Gordana Vnuk
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Tito od Rusije do Brijuna
Zvonko Maković
Retrospektiva Milivoja Uzelca u Umjetničkom paviljonu
Milivoj Uzelac u Umjetničkom paviljonu
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?
Novi pejzaži Josipa Klarice u Galeriji Badrov
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Književnost uživo - opet angažirano
Trg žrtava Milana Bandića
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
MSU dobio novu staru ravnateljicu
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
M. Lučić za ravnatelja suprotno mišljenju Stručnog vijeća MSU-a
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Ekskluzivno: Političke spletke oko izbora Upravnog vijeća MSU
Branko Franceschi
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Damir Sokić
Željko Kipke
Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film
Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko
Počelo natjecanje za Zlatnu Arenu
Srđan Dragojević
Sljedeći Eurokaz gledat ćemo na Mirogoju!
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Magris na putu prema Nobelu
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Metastaze - Boris Svrtan
Novi festival ženskog stvaralaštva
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Velika Montaža Tita
Kučkini sinovi između istine i mita
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Slobodan Šnajder
Dalibor Matanić
'Kao da je bilo nekad' - dokumentarac o Ekatarini Velikoj
'Kao da je bilo nekad' na Zagreb film festivalu
Kao da je bilo nekad - Dušan Vesić
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
Retrospektiva Mirka Ilića
Bora Ćosić i "Put na Aljasku"
Bora Ćosić putuje po prodanim zemljama
Umro Milan Kangrga
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
The Undiscovered Letter
Kovačević, Bagić i Srdarev na izložbi u New Yorku
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Marc Chagall - Priča nad pričama
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
City of London Sinfonia
Festival komorne glazbe
Treći Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
Don Carlos - Petar Selem
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Novo ruho starog klavira
Restauriran povijesni glasovir iz Trakošćana
Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala
Missa Solemnis
O novootkrivenom Vivaldijevom psalmu
Duško Ljuština