Izdavačka kuća Novela traži svoje mjesto pod suncem

Festivali zbog toga skupljaju stare majice za volontere, drugi pak smanjuju troškove na razne načine, a mnoge nakladničke kuće, poput ugledne Frakture, najavljuju kako planiraju objaviti manje naslova ove i sljedeće godine. Opća situacija, dakle, i nije baš najpovoljnija za ulazak na književno tržište, ali se nešto novo na domaćem izdavačkom nebu ipak pojavilo, te zasluženo izazvalo pažnju.

Riječ je o izdavačkoj kući Novela, u vlasništvu Stjepana i Nevenke Andrašić, koji su se odlučili na osvježavajući iskorak u odnosu na kod nas ustaljenu praksu biranja književnih urednika. Za razliku od etabliranih izdavača, koji se diče edicijama po uredničkom izboru profesora s Filozofskog fakulteta ili šefova Leksikografskog zavoda, Novela je izabrala mladi, ženski urednički trio koji čine Diana Matulić, Nataša Medved i Petra Sapun. Sve tri imaju manje trideset godina, svojem poslu pristupaju ozbiljno i temeljito, što se može vidjeti na desetak knjiga koje su za Novelu do sada uredile, a također su zainteresirane za suvremene književne tokove.

Novela se, objašnjava Diana Matulić, želi predstaviti kao izdavač kojemu je kvaliteta teksta na prvom mjestu, što je signalizirao i njihov prvi prijevod, «Čovjek u tami» američkog pisca Paula Austera. S druge strane, Auster je možda i pomalo siguran izbor, s obzirom da već godinama ima status miljenika kritike, ako već ne i publike, no Matulić se s time ne slaže: «Paul Auster nije ziheraški izbor, jer bi inače prvo objavili Dana Browna ili pak Dostojevskog. Ova knjiga jest bila veliki hit u Francuskoj, no ovdje je Auster daleko od toga. On ima svoju vjernu publiku, koja se polako širi. Birajući njega, htjeli smo naznačiti kakve autore želimo objavljivati u budućnosti – kvalitetne, suvremene, velike.»

Sve tri urednice iz Novele dijele sličan pristup svojem poslu, koji im omogućava spajanje različitih radnih praksi. S jedne strane, objašnjavaju, to je introvertiran i usamljenički posao, kada je urednik dugo vremena nasamo s tekstom, a s druge strane znate svakodnevno biti u kontaktu s ljudima, od prevoditelja nadalje. Za sada se u Noveli najviše objavljuju prijevodi stranih knjiga, što znači da se dosta pažnje pri uređivanju posvećuje prijevodima. Nažalost, kod nas je u međuvremenu postala česta praksa objavljivati doista loše prijevode, gdje se fraze poput «piece of cake» prevodi doslovno kao «komad kolača». Mlade urednice iz Novele otkrivaju kako u Hrvatskoj kronično nedostaje dobrih prevoditelja, u što su se same osobno uvjerile, jer svako svoje izdanje rigorozno lektoriraju. Još veći je problem što su dobri prevoditelji konstantno zauzeti i pod pritiskom, pa se Petra Sapun dosjetila kako naći odgovarajući prijevod s njemačkog za knjigu 'Okus jabučnih koštica': «Kontaktirala sam svih tridesetak prevoditelja koje imamo, ali su bili zauzeti. Nakon konzultacija s profesorima sa Filozofskog fakulteta, napravili smo mali eksperiment, odnosno natječaj, na koji smo pozvali mlade prevoditelje, da nam pošalju probne prijevode. Tako je priliku dobila mlada prevoditeljica Ana Pranjković, koja se pokazala vrlo dobrom.»

Spomenuta knjiga «Okus jabučnih koštica» Katharine Hagene jedna je od tri koje su se nedavno pojavile na tržištu, u nekoj vrsti izdavačkog paketa. Ostale dvije su «Sipa» Maryline Desbiolles i «Društvo za književnost i pitu od krumpira s Guernseya» Mary Ann Shaffer, a sve knjige, između ostaloga, povezuje i spominjanje raznih vrsta hrane u naslovu. Urednica «Okusa jabučnih koštica» Petra Sapun kaže kako je to bio jedan od kriterija pri izboru ovih naslova, jer kod nas je hrana tradicionalno važan element življenja. Još važnije u vezi sve tri knjige jest da su prvenstveno usmjerene na žensku publiku. Napisale su ih žene, te su ih za hrvatsko tržište uredile i prevele žene, pa bi konzervativci mogli pomisliti da je riječ o svojevrsnom feminističkom pothvatu, što Matulić demantira: «Feminizam ne treba gledati pokroviteljski i nije sve što žene zajedno rade automatski – feminizam. Treba cijeniti taj pokret i tu teoriju, koja ima dublju priču. Ove tri knjige objavili smo prvenstveno za žensku publiku, izabrale su ih žene, i sve to je vrlo feminino, ali nije to feminizam.» Na pojam «žensko pismo» Diani Matulić i Petri Sapun se također, kao danas mnogim ženama koje se bave književnošću, diže kosa na glavi, jer ga smatraju reduktivnim i zastarjelim. Zato je jedan noviji pojam «chick lit», iznimno komercijalan i popularan žanr, no Matulić ističe kako Novela nešto tako ne planira objavljivati.

Uz već spomenutog Austera, u Noveli je do sada izašao i jedan od ključnih romana Johna Banvillea  «Knjiga dokaza», inače dobitnika Bookera 2005. godine. Nagrađeni autori su urednicama Novele dragi, pa tako Diana Matulić za jesen najavljuje «People of the Book» dobitnice Pulitzera Geraldine Brooks, pseudohistorijsku sagu o sarajevskoj Hagadi. Nakon svih njih na red će možda doći i hrvatski autori, kojima će se više pažnje  posvetiti kada se ovaj nakladnik udomaći na tržištu.

Za više informacija o Noveli i njenim mladim urednicama inače bismo vas uputili na njihovu internetsku stranicu, no nje još uvijek nema, na što ukazujemo kako bi se taj nedostatak što prije uklonio.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Recesiji usprkos, pokrenuta izdavačka kuća Novela