Tomislav Čadež - liječeni katolik

U vremenu postpostmodernizma i Paola Coelha, poezija više nije nešto na što se obraća pažnja kao što je to znalo biti u prošlosti. Rijetko će se lomiti kritičarska koplja oko, primjerice, novog poetskog pokreta, kakav je bio nadrealizam ili pak lamentirati nad hrvatskim kašnjenjem za najnovijim trendovima u svjetskoj poeziji, jer se danas manje-više ne zna ni kakvi su trendovi, te postoje li uopće, a ni kasni li domaća lirika za njima. Također, teško je danas zamisliti situaciju u kojoj je neizbježan dio udvaranja i recitiranje poezije, po mogućnosti Prevertove, kada je za ljubav, to jest seks, dovoljan pristup internetu.

Nadalje, može se primjetiti kako je najveću medijsku pažnju ove godine, pored svih živih hrvatskih pjesnika, izazvao jedan pokojni. Naime, ime Vladimira Vidrića bilo je ove godine često zazivano, ali ne zbog njegovih zlaćanih zujećih pčela, nego zbog činjenice da se kuća u kojoj je obitavao treba pretvoriti u luksuzni kompleks privatnih stanova.

U takvoj situaciji, pisati poeziju i još je uspjeti objaviti čini se pomalo donkihotovskim pothvatom, što ipak nije spriječilo Tomislava Čadeža i njegovog izdavača Duriex da tržištu ponude zbirku pjesama «lijecenikatolik.hr». Čadež je trenutno zaposlen u masovnom publicističkom pogonu EPH, gdje ponajviše radi kao kazališni kritičar Jutarnjeg lista. No, svoju književnu karijeru započeo je kao pjesnik, a tako ju želi i završiti, iako se rado prisjeća nekih etapa svoje novinarske karijere, naročito rada u teen mjesečniku OK!, u čijem je foto-stripu imao jedno od svojih prvih javnih eksponiranja.

Kada je u pitanju trenutno stanje u hrvatskoj poeziji, Čadež nema baš previše lijepih riječi za svoje kolege, nazivajući ih «slabim, dosadnim i pretencioznim.»

Cilj Tomislava Čadeža jest, dakle, biti sve samo ne «dosadan i pretenciozan». Zato navodi kako je za dobru književnost, ili barem onu vrstu kojom se on bavi, potrebno bez zadrške živjeti život, a ne pozirati i imitirati: «Hrvatski pisci se svi jako voze na Raymondu Carveru. Ma kakav Carver i oni! Carver je imao život koji je proživio u svojim pričama, i njegova vještina nije artificijelna. Pisac se treba baciti u život i usput pokupiti sve čičke, a ostati relativno sposoban.»

Čitanje zbirke «lijecenikatolik.hr» pokazuje kako se od Čadeža doista može očekivati da se pozabavi s mnogim čičcima koje je pokupio u dosadašnjem životu, od sudjelovanja u Domovinskom ratu, do neriješenih odnosa s ocem ili pijanki s prijateljima. Na stotinjak stranica ove knjige može se naći svojevrsna pjesnikova autobigrafija, koja je u skladu s njegovom životnom carpe diem filozofijom. Kada je riječ o tome zašto je izabrao poeziju kao književnu vrstu unutar koje će stvarati, Čadež ništa ne mistificira, svodeći sve na «perverzno povećanu sposobnost izražavanja», koja nastaje evolucijski.

S druge strane, on ima sistem pisanja, koji funkcionira tako da poeziji pristupa u, kako on to naziva, modulima od deset pjesama. Naravno, to ne znači da automatski svaka pjesma preživljava, jer kako Čadež piše na laptopu, mnogo toga biva izbrisano odmah nakon što bude napisano. Svoje pjesme pak dijeli u tri skupine, a to su vinjete, reportažne pjesme i pjesme jedne rečenice. Ove potonje smatra najtežima, jer one u svojem nastajanju oduzimaju najviše vremena.

Posebno mjesto u zbirci «lijecenikatolik.hr» zauzima ciklus pjesama naslovljen «Kroatističke studije», u kojima se Čadež bavi raznim hrvatskim gradovima i gradićima. Većina njih kod njega izaziva snažan kritički refleks, što ima veze i s time da je u većini njih došljak, koji sa sobom iz svakog od tih mjesta nosi određene slike.

Što se tiče reakcija na «lijecenikatolik.hr», Čadež ih dijeli u dvije skupine, a to su oni koji knjigu mrze i oni koji je razumiju. Ovi potonji znaju nazvati u sred noći kako bi još jednom izrazili oduševljenje.

Kao profesionalni dugogodišnji kritičar, Tomislav Čadež pomalo maliciozno uživa u velikom komercijalnom uspjehu Hrvoja Šalkovića, s obzirom na to da trenutno proglašene književne veličine, većinom nastale iz FAK-a, ne cijeni baš previše. Naročito mu je smiješno njehivo ograđivanja kada je Šalković u pitanju, jer njihovu prozu ne smatra naročito boljom od njegovih romana, koje «kao da je pisao neki pametan dečko iz osmog razreda osnovne».

Uzimajući u obzir činjenicu da je Čadežov jezik uglavnom neobuzdan, ne čudi što je ljetos upao u pokušaj polemike s ravnateljicom Eurokaza, čije ovogodišnje izdanje posvećeno Titu nije izazvalo pretjerano oduševljenje ovog kazališnog kritičara. To je pak izazvalo filipiku Gordane Vnuk, koju Čadež naziva «mentalno nesposobnom» za posao kojim se bavi. Na takvoj kulturnoj sceni, on ne nailazi na mnogo srodnih duša ili umjetničke inspiracije, te se, kao što je čest slučaj među hrvatskim književnicima, okreće Miroslavu Krleži. No, razlika je u tome što Krležu vidi na jedan pomalo pomaknut način u odnosu na hrvatski kulturni mainstream, proglašavajući ga «alternativcem» i «punkerom», koji je «prekidao predstave u kazalištu, pisao eseje bolje od današnjih Žižekovih, a prodavao se kao Lana Biondić».

U svakom slučaju, «muška poezija» Tomislava Čadeža u sebi i dalje sadrži pobunu, kakvu ovaj autor iščitava u književnom i društvenom djelovanju mladoga Krleže. S druge strane, on je, htio ne htio, poznati kazališni kritičar, tako da je i njegova življena pobuna rezervirana tek za stranice zbirke poezije. Na svu sreću, «liječenikatolik.hr» nije samo mrtvo slovo na papiru, nego pokazatelj kako se i danas mogu pisati pjesme koje ostavljaju trag na čitatelju.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Gordana Vnuk
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Književnost - godišnji pregled 2007.
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
Tomislav Čadež
Sljedeći Eurokaz gledat ćemo na Mirogoju!
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Razgovori o novom kazalištu
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Duško Ljuština
Rozamunda - Ivica Buljan
Festival novog cirkusa 2008.
Australski Acrobat ponovno u Zagrebu - na Festivalu novog cirkusa
Počinje četvrti Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa posvećen mraku intime
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Indijski glazbeni mistici u završnici Eurokaza
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Siromašno kazalište - The Wooster Group
Čak i kad je prirodno, kazalište ne može imitirati život
Dani satire 2008. - komentar
Legendarni The Wooster Group otvara 22. Eurokaz
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
Idiot - Ivan Plaziblat
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Kuga - Oliver Frljić
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Ne kao ja - Via Negativa
The Lastmaker - Goat Island
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Park - Janosz Sikora
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Kučkini sinovi između istine i mita
Ana Lederer
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
'Anastasia' Dalibora Šimprage
Neočekivan roman o uskrsnuću
Magris na putu prema Nobelu
Revija malih književnosti
Bajke za plažu
Željko Kipke
Sve je spremno za PSI 15
PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
Književnost - godišnji pregled 2008.
Bdjenje - Kruno Čudina
U istri ponovo Sa(n)jam knjige
Dalibor Matanić
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Marinko Koščec o svojoj novoj knjizi 'Centimetar od sreće'
Marinko Koščec: Pisanjem se daje smisao amorfnoj masi iskustva
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Bugarska književnost u Booksi
Počinje Revija malih književnosti
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
'S više mlijeka, molim' ili vodič po kavanama
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Robert Perišić
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Pripremaju se Dani hrvatskog filma 2008.
Dani hrvatskog filma - festival na kojem će novčanih nagrada možda biti, a možda i ne
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Književnost uživo - opet angažirano
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
O Zagrebu usput i s razlogom
'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi' u Osijeku
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Edo Popović
Nataša Rajković
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Damir Sokić
Zvonko Maković
Renato Baretić
Kruno Lokotar
Oko cucka pa na mala vrata - Hrvoje Šalković
Prodane dušice Denisa Giljevića
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Aljoša Antunac - danju informatičar, noću pisac!
Crna stvarnosna proza u knjigama Aljoše Antunca
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
'Nebeski biciklisti' - novi roman Irene Lukšić
'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Metastaze - Boris Svrtan
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Novi festival ženskog stvaralaštva
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Slobodan Šnajder
Lotos, prah i mak - domaća poezija s okusom Indije
'Lotos, prah i mak' Dinka Telećana
Stanje nacije - Filip Šovagović
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Sprovod u Theresienburgu
Milko Kelemen
Praizvedba djela Milka Kelemena
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Knjigomat prešao iz virtualnog u stvarni časopis
PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički
Pijana noć na Brijunima
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Umro Dragutin Tadijanović
Igor Zidić (2006.)
Igor Zidić
Slavoj Žižek: Intelektualni proizvodi su u svojoj biti komunistički
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala