Od lakoglazbenih hitova do Blata

Iako se još uvijek ni književni kritičari, a ni same književnice ne mogu dogovoriti oko toga što bi «žensko pismo» zapravo trebalo značiti i predstavljati, te tko ga piše, a tko ne, u pitanju je sintagma koja se često prišiva književnim djelima samo zato što su njihove autorice ženskoga roda. Jedna od njih, čiji je debitantski roman predstavljen na Interliberu, jest i Milana Vlaović, koja, doduše, neće, poput Ivane Sajko, prigovarati što je tako kategorizirana.

Vlaović je široj javnosti poznata kao supruga bivšeg nogometnog reprezentativca Gorana Vlaovića, autorica lakoglazbenih hitova Vesne Pisarović i Lane Jurčević, voditeljica u međuvremenu ukinute tv-emisije, te kolumnistica raznih ženskih časopisa. Ova renesansna žena također je i majka troje djece, kako se ističe u biografiji na kraju njezinog prvog romana, a slijedom toga Vlaović je, izgleda, sada i spisateljica.

Kada je riječ o novopokrenutoj biblioteci za žene 'Regina', izdavačke kuće VBZ, koju je započela baš Milana Vlaović s «Blatom», urednik Miljenko Jergović objašnjava kako mu nije namjera da ona postane ženski geto, nego je riječ «o biblioteci za tekstove koji su pisani iz ženskog kuta». Ako je suditi po riječima njezina urednika, «Blato» bi moglo biti «svašta, sve i ništa», a atmosferi književne nesigurnosti nije pomogla ni sajamska gužva, koja je uključivala i paralelnu promociju na štandu Školske knjige. Tamo se predstavljalo Dragutina Tadijanovića, i to na pomalo neuobičajen način: na velikom ekranu prikazivan je prilog HTV-a o preminulom bardu, a publika je sjedila i gledala ga. Prednost je ipak izborila Milana Vlaović, jer su njeno književno djelo barem predstavljali ljudi od krvi i mesa. Jergovića je sve to podsjetilo na «vašar, na kojem ne znamo što će se sljedeće dogoditi», te priznao kako «osjeća blagu tjeskobu».

Tjeskoba se pokazala kao proustovski kolačić, pa se Jergović prisjetio svojeg prvog kontakta s Vlaović, koja ga je zamolila da uzme njen rukopis na čitanje, nesigurna u njegovu literarnu vrijednost. Također, željela je znati je li «Blato» vrijedno objavljivanja bez obzira na njen celebrity status. Njen budući urednik je, kako kaže, uživao u onome što je imao priliku pročitati, te «Blato» opisao kao «finu, hermetičnu priču iz hrvatske provincije, gdje su glavni likovi žene». Za Milanu Vlaović, koja je rođena u Metkoviću, mala sredina nije ništa nepoznato. Ipak, autorica ne želi da se «Blato» povezuje direktno s njezinim zavičajem, iako u sebi sadrži više nego jasne reference na deltu Neretve, jer se «u ovom romanu bavim zakonitostima koje vladaju u malim sredinama, koje su svugdje iste».

Uzimajući u obzir njen dosadašnji javni angažman, postavilo se pitanje je li razmišljala objaviti svoj prvijenac pod pseudonimom, kako bi izbjegla negativne kritike, no Vlaović je spremna «primiti loše kritike, jer i to znači da je netko moje djelo pročitao». Svjestan činjenice da se na Vlaovićkin spisateljski angažman možda neće tako blagonaklono gledati u kulturnim krugovima, Miljenko Jergović je zato uputio svojevrsni apel svim potencijalnim čitateljima, da zanemare prijašnju karijeru autorice, kao i njezina urednika.

Kakva god bila buduća kritičarsko-tržišna sudbina «Blata», roman Milane Vlaović ipak se već u startu izdvaja od literarnih pothvata raznih Josipa Pavičić i Lana Biondić, i to po tome što se naglasak stavlja na samo djelo, a ne na prijašnju medijsku izloženost. Naravno, to bi za Vlaović mogao biti dvosjekli mač, jer ako se predstavlja kao ozbiljna spisateljica, onda će joj se tako i suditi. Krije li se u Milani Vlaović buduća, recimo, Marija Jurić Zagorka ili Slavenka Drakulić znat će se nakon njenih sljedećih romana, od kojih se ni jedan, ukoliko je autorica ozbiljna u svojim književnim ambicijama, ne bi smio zvati «Druga knjiga Milane Vlaović».

(G.D.)

Pročitajte i ...
Dalibor Matanić
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Freelander - Miljenko Jergović
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Goran Rušinović, laureat Sarajevo Film Festivala
Goran Rušinović: Nastanak 'Buick Riviere' zahvaljujem nizu slučajnosti
Philippe Bober: Filmska remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora!
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Oko cucka pa na mala vrata - Hrvoje Šalković
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Književnost - godišnji pregled 2007.
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Poglavnikova bakterija pogađa u želudac
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Mate Matišić
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Noć pjeva pjesme svoje - Dino Mustafić
'Jackie' & 'Svinjac' - Ivica Buljan
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Dani satire - deja vu
Aljoša Antunac - danju informatičar, noću pisac!
Crna stvarnosna proza u knjigama Aljoše Antunca
Prodane dušice Denisa Giljevića
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Dubravka Oraić - Tolić
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Umro Dragutin Tadijanović
Vedrana Rudan predstavila svoje ukoričene kolumne
Vedrana Rudan: Dan žena u prostačkoj Hrvatskoj ništa ne znači!
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Kruno Lokotar
Status žena u animaciji se mijenja na bolje
Animafest 2008.
Hulahop ponovo predstavlja Animafest