Filozofija dramativiteta Nataše Govedić

Pored Novog lista u kojem piše dnevnu kritiku, Zareza u kojem je urednica kazališne rubrika, Feral Tribunea gdje se sporadično javlja s tekstovima na temu prava djeteta, jedno od najžešćih, najosporavanijih i najiskrenijih pera naše medijske kritike brusi se i na teatrološkom planu, pa je ovih dana iz tiska izašla njezina sedma knjiga naslova «Subjekt ili okrenutost prema tebi: filozofija dramativiteta».

Nakon nekoliko studija o izvedbenim umjetnostima, kao i uređivanja monografije prvih 20 godina Tjedna suvremenog plesa ili knjige kazališnih kritika Dalibora Foretića, a uz poslove koje obavlja kao predavačica na Ženskim i Mirovnim studijima, te one vezane uz časopise Kretanja i Treća, angažman Nataše Govedić posebno je bio vidljiv u vrijeme kad je s Vilijem Matulom organizirala Radionice kulturalne konfrontacije. Sve ovo, ovako nabrojeno,  nema za cilj zastrašiti one koji se s njezinim kritikama ne slažu, nego barem opisati širinu djelovanja Nataše Govedić kao činjenice hrvatskog kulturnog prostora.

Pojam dramativiteta iz naslova za autoricu je proces samodefiniranja, način kako sami sebe doživljavamo i tumačimo, kako samima sebi tako i drugima, jer «uvijek smo iznutra podijeljeni i u nekom konfliktu, s nama se puno interakcijskih stvari događa istodobno, i zato mislim da je pojam dramativiteta praktičan kao vrsta zamjene za pojam subjekta ili vlastitosti.» Knjiga je opsežna studija koja se nakon uvodnih par stotina stranica posvećenih opisu pojma dramativiteta, te njegovim pojavnostima u književnosti i filozofiji, u sljedećih dvjestotinjak  okreće konkretnim primjerima. To su medijski i žanrovski različite vrste obrada dva po mnogočemu ključna narativa zapadne civilizacije - Hamleta i Fausta. Ovaj prvi je naravno Shakespeareov, ali ovaj drugi nije samo onaj Goetheov. Kompleks Fausta Nataša Govedić u svojoj knjizi promatra prvenstveno kroz dramu, u domaćoj lektiri i na scenama nažalost nedovoljno prisutnog Christophera Marlowea.

Prema autorici, Hamlet i Faust su vrlo slični  protagonisti: obojica su studenti heretičkog srca Europe Wittemberga, izravno suprotstavljeni okolini, i njihov identitet je zanimljiv jer predstavlja kraj cijelog projekta započetog još Sokratom i antičkom tragedijom: «Sumnja u samoga sebe s njima je konačno radikalizirana, jer u to vrijeme kad je subjekt trebao biti samozadovoljan, narcisoidan i siguran u svoju želju za osvajanjem drugoga, oni predstavljaju dva vrlo moćna lika koji su sve suprotno od toga».   

Hamlet i Faust već su, unatoč bezbrojnim varijacijama i interpretacijama, odavno postali svojevrsne ikone, no ovoj knjizi je cilj pokazati ne samo njihovu sličnost nego i univerzalnost zbog koje i jesu tako – popularni. Knjiga zato prati povijest određenog tipa konfrontacijskog protagonista koji se osamostaljuje iz neposrednog književnog konteksta, i poočinje živjeti u mnogim drugim tekstovima, žanrovima pa i medijima, i to bez obzira na jezični ili kulturalni kontekst.  

Obojica, međutim, nemaju baš previše sreće na domaćim pozornicama. Kao revna kazališna kritičarka, Nataša Govedić smatra da se u hrvatskim inscenacijama glumci uglavnom bore s tekstom, što znači da ih profesori scenskog govora nisu naučili kako pronaći ključ za reprodukciju poetskog izraza,  što se pak vidi i na suvremenim primjerima takvog povišenog jezika u drami. No, nisu sami izvođači jedini krivci, jer se Shakespeare kod nas, smatra Nataša Govedić, uglavnom svodi na reprezentativnu anegdotu - «kao da sami ne dopuštamo sebi naučiti nešto od Shakespearea». 

Iako se kod nas kritika i prečesto smatra tek jedva prikrivenom uvredom, Nataša Govedić u svojstvu kazališne kritičarke ističe načelo etičnosti. Ona smatra da osim što se mora trajno boriti protiv vlastitih predrasuda, kazališni kritičar mora izdržati i različite vrste pritisaka, od pokušaja cenzure do suptilnijih, kao što je dizanje pozdrava onih koji se nađu pogođeni. Unatoč svemu tome ova kritičarka ima povjerenje u ljude koji rade kazalište, a pogotovo u glumca koji otvara unutrašnjost svoje glave i dozvoljava svima da vide što se unutra zbiva. Naravno da je to vidjeti točno izuzetno odgovoran zadatak, kao i pri svakom rastvaranju intime. Novim, bržim i sjajnijim medijima i umjetnostima unatoč, kazalište nije izgubilo na težini kao prvenstveno komunikacijski fenomen. Koliko je u tome sadržana njegova primarna funkcija, postoje različita mišljenja, a među njima je i ono osnovno pitanje «može li kazalište mijenjati svijet», na koje kazalištarci i previše često odgovaraju da ne može. Ipak, kazalište barem mijenja pojedinca u gledalištu, smatra Nataša Govedić, i zato kazalište, bez obzira na kvalitetu predstave, drži privilegijem ali i i prilično nesmiljenim medijem.

Razgovor s Natašom Govedić o kazalištu, komunikaciji, empatiji, dramativitetu i svemu ostalome, nastavlja se 22. studenog 2007. na predstavljanju njezine nove knjige naslova «Subjekt ili okrenutost prema tebi: filozofija dramativiteta». S početkom u 18 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih, na predstavljanju, uz autoricu, sudjeluju Branka Trlin, Vili Matula, Ljiljana Filipović, Andrea Zlatar i Vjeran Zuppa.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Cirkus između Viteza i Kralja
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Kazalište - godišnji pregled 2007.
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Trg žrtava Milana Bandića
Razgovori o novom kazalištu
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Hiperproduktivna Irena Vrkljan predstavila svoje dvije knjige
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
'Nesanica' – identitet je tamo gdje nije
Aleja filmske umjetnosti - predizborni teatar apsurda
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Petar Selem
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Filip David
Razgovor: Filip David
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Boris Dežulović i Predrag Lucić u Močvari
Melodije Bljeska i Oluje u Močvari
Književnost - godišnji pregled 2007.
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Srđan Dragojević
Zvonko Maković
Renato Baretić
Hamlet - Thomas Ostermeier
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Sprovod u Theresienburgu
'Jackie' & 'Svinjac' - Ivica Buljan
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Gordana Vnuk
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Metastaze - Boris Svrtan
Oliver Frljić osvaja Zagreb
Oliver Frljić 'Bakhama' i 'Gulliverom' napada Zagreb
Bakhe - Oliver Frljić
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Pijani proces - Ivica Buljan
Gostovanja na Gavellinim večerima
Kino Lika - Dalibor Matanić
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
PIF 2008.
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Koriolan - Miran Kurspahić
Oluja - Ivica Kunčević
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
Sympathy for the Devil - François-Michel Pesenti
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Što sa sobom preko dana - Ivona Juka
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
Kauboji - Saša Anočić
San Ivanjske noći - Aleksandar Popovski
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Sve što je dobro i pametno - Dražen Šivak
Park - Janosz Sikora
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Edo Popović