'Od Bacha do Bauhausa' - povijest njemačke kulture

Njegovu reputaciju na svjetskoj germanističkoj sceni dovoljno potvrđuje niz radova objavljenih u Njemačkoj, kao i činjenica da je upravo njemu koncem sedamdesetih povjereno uređivanje višetomne studije o njemačkoj književnosti od 18. stoljeća do današnjih dana. Ta je studija doživjela još nekoliko izdanja i predstavlja jedan od kamena temeljaca suvremene germanističke literature. Žmegaču nikad nije bilo strano laćati se velikih tema, pa je tako, između ostalog, dosad objavio knjige koje se bave bečkom modernom, poviješću poetike europskog romana, te odnosom književnosti i filozofije povijesti.

Njegov najnoviji pothvat opsežni je rad «Od Bacha do Bauhausa", u kojoj si je Žmegač dao zadatak na preko devetsto stranica prikazati cjelokupnu povijest njemačke kulture od srednjeg vijeka do konca dvadesetog stoljeća. Težište pritom nije samo u književnosti, koja je primarno područje Žmegačevog znanstvenog rada, neki i u svim drugim umjetnostima, a autor se dotiče i interakcije između znanosti i umjetnosti u njemačkoj kulturi.

Široki povijesni okvir ove knjige u izdanju Matice hrvatske seže i prije Bacha i nakon Bauhausa. Viktor Žmegač, pak, odabir ta dva simbolično aliterirajuća punkta tumači time što čitavo djelo glavno težište ima između njih, jer je "njemačka kultura bila najbogatija u 18., 19. i ranom 20. stoljeću – od Bacha, preko romantizma i znanstvene kulture 19. stoljeća, sve do modernizma, ekspresionizma i Bauhausa, kao simbolizma njemačkog internacionalizma početka 20. stoljeća".

Pojam "njemačke kulture" donekle je problematičan zbog svoje višeznačnosti. Naime, primijenimo li politički kriterij, ustanovit ćemo da Njemačka kao jedinstvena država postoji tek od druge polovine devetnaestog stoljeća. S druge strane, ako bi se posegnulo za kriterijem jezika, u tu bi se kulturu moralo uključiti i druge zemlje u kojima se govori njemački. Žmegač se ovom prilikom ipak odlučio usredotočiti samo na područje današnje Njemačke, premda će priznati kako jezični aspekt također ne treba ignorirati. Naime, "Austriju i dio Švicarske ne može se odvojiti od njemačke kulture", ali ipak je valjalo uzeti u obzir i da su Austrijanci imali vlastitu državnost, a "i u kulturnom su životu imali neke posebnosti kojima se znatno razlikuju od Njemačke".

Osim toga, bez obzira na povijesnu činjenicu kako je Njemačka prvi put ujedinjena tek u devetnaestom stoljeću, već je i barem dvjesto godina ranije postojala svijest o kulturnom jedinstvu tog ranije politički razjedinjenog prostora. Stoga je upravo kultura bila jedan od pokretača ideje o potrebi državnog ujedinjenja. I premda će se to isprva činiti proturječnim, Žmegač ističe kako je višestoljetna razjedinjenost Njemačke, zapravo, izuzetno pogodovala njenom kulturnom razvoju. Jer, za razliku od centralističkog političkog modela Francuske, Njemačka je stoljećima imala partikularistički model. Takva je situacija pogodovala tome da "ne postoji opreka između glavnog grada i provincije, pa Njemačka niti nema provincije u francuskom smislu, jer su svi njemački gradovi u ovo ili ono doba bili središta".

S obzirom na širinu zadane teme, nužno je bilo u odabiru fenomena koje će se podrobnije prikazati provesti određenu selekciju. Autor pritom ističe kako su "granice ove knjige granice njegovih mogućnosti i interesa", pa je stoga pošao od svojih kompetencija na području književnosti, glazbe i povijesti kulture. No, usprkos tim i takvim težištima, autor se potrudio pronaći i naglasiti poveznice umjetnosti i s drugim aspektima kulture u širem značenju tog pojma. Pritom se, naravno, veći naglasak stavlja na interakciju umjetnosti s različitim znanostima i filozofijom, ali i tehničkom kulturom. Tako se, primjerice razvoj prometa odrazio i na umjetnost, s obzirom da su neki književnici isticali kako "sjedeći u vlaku vide svijet drukčije".

Niz svojih ranijih djela Viktor Žmegač je objavio i u Njemačkoj. S obzirom da je njegova najnovija studija o povijesti njemačke kulture izniman pothvat i u svjetskim okvirima, već se pojavio interes i za njemački prijevod knjige "Od Bacha do Bauhausa". Kako je dosad bilo slučajeva i da je sâm prevodio svoje knjige, ali i da je taj zadatak prepustio drugima, Žmegač u ovom slučaju ne isključuje nijednu od tih opcija ali dodaje i da će, bude li osobno prevodio, nastati nova knjiga, "jer se piše za drugog čitatelja, koji traži druge informacije od onog hrvatskog".

Za razliku od čitateljstva njemačkog govornog područja, hrvatska publika knjigu «Od Bacha do Bauhausa» može čitati već sada. Doduše, s obzirom na paprenu cijenu, koja u kunama nije puno manja od broja stranica knjige, možda ipak prije treba požuriti do knjižnice, a ne do knjižare. U svakom slučaju, Žmegačeva knjiga nezaobilazno je štivo za sve koje zanima povijest njemačke kulture.

(I.R.)

Pročitajte i ...
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
Književnost - godišnji pregled 2007.
'Incest' pod okriljem Vjesnikove književne nagrade?
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Izgubljeno u prijenosu
Pop kultura u socijalizmu: dobra stara vremena?
Kiparske instalacije Davida Smithsona u Galeriji Karas
Marija Magdalena - Dimitrije Popović
Bacharach & Krištofić predstavljaju novu knjigu i izložbu
Bachrach & Krištofić: Dvostruka igra
Kraljevska flamanska filharmonija
Susret Bacha i iranske glazbe
Emma Kirkby i Richard Egarr
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
Fotografije planetarnih pejzaža Michaela Bensona
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Hrvatski barokni ansambl i Andreas Helm
Musica Viva
Hrvatski barokni ansambl u 'Nordijskom deliriju'
Studentski 'Ljubavni napitak'
'Ljubavni napitak' Muzičke akademije
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Flauti a due u HGZ-u
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala
Bolja polovica kreativnog rada
Bolja polovica - izložba autorskih dvojaca
Pier Paolo Pasolini jedan je od najvažnijih filmskih autora dvadesetog stoljeća.
Paul McCreesh: ne vidim potrebu za sviranjem na metalnim e-žicama
Orkestar Champs-Élysées
Ruža na asfaltu
Ruža na asfaltu – postmodernistički mjuzikl
Karamazov u Lisinskom
Edin Karamazov
Edin Karamazov: Sting je sretan izbor za izvođenje Dowlanda
Močvara u Karanteni zbog 'Ljetne kulturne groznice'
O novootkrivenom Vivaldijevom psalmu
Barokna trublja nije nesavršen instrument!