'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu

O, na primjer, bitku, kategoričkim imperativima, dijalektičkim materijalizmima i samoubojstvu se raspravljalo nadugo i naširoko, ispisane su desetine tisuća stranica, pa čak i utemeljeni neki filozofski pravci. No, ljubav je zato tema koja se najčešće izbjegava ili obrađuje površno, iako je riječ o nečemu što je svojstveno svakom ljudskom biću. Razloge za takav odnos filozofa i teoretičara prema ljubavi nije moguće jednostavno objasniti, a jednoznačnog odgovora zasigurno i nema, dok se od poznatijih djela koji ovu temu obrađuju nameću tek dva.

Prvo je «Umijeće ljubavi» Ericha Fromma sa snažnim uplivom psihologije, inače odavno prevedeno na hrvatski i sa statusom kultne knjige za sve šezdesetosmaše i nadobudne tinejdžere željne teoretiziranja o ljubavi. Osim Fromma, tu je još i francuski semiotičar Roland Barthes, čiji «Fragmenti ljubavnog diskursa» također imaju pomalo mitski status, no njih se na hrvatskom do nedavno moglo čitati tek u dijelovima, jer sveobuhvatnog prijevoda nije bilo. Taj su propust odlučili ispraviti u Nakladi Pelago, te su u drugoj polovici prošle godine, dakle točno trideset godina nakon što su se «Fragmenti» pojavili u Francuskoj, objavili i prvo hrvatsko izdanje ove knjige.

Katarina Luketić, koja je uz Dušanku Profetu urednica ove knjige, naglašava kako su «Fragmenti ljubavnog diskursa» nastali u kasnijoj fazi Barthesove književno-teoretičarske karijere, kada se Barthes okrenuo spajanju svojih semantičkih teorija s autobiografskim. Zbog toga su njegova djela veliki izazov prevoditeljima, jer sadrže i komplicirani teorijski diskurs kao i svakodnevni govor. U ovom slučaju prevođenja se prihvatila Bosiljka Brlečić, koja se uhvatila u koštac i s velikim brojem citata koje Barthes navodi u «Fragmentima», između ostalih i Goetheovih «Jada mladog Werthera» ili Freudovog «Tumačenja snova».

Žanrovski gledano, «Fragmenti ljubavnog diskursa» ne pripadaju isključivo jednoj književnoj vrsti, na primjer esejima, nego je riječ o kombinaciji teorijskog i svakodnevnog, uzvišenog i profanog, kakva je, uostalom, i sama ljubav, što rezultira, kako to definira Katarina Luketić, «abecedarijem ljubavnog govora». Rolanda Barthesa je u «Fragmentima» prvenstveno zanimao način komunikacije između dvoje zaljubljenih, ali i to na koji način ljubav općenito mijenja naše verbalno ponašanje i izražavanje, te se opisuju figure kao što su Čekanje, Čežnja, Noć, Pismo, Ogovaranje, Napuštanje. Naravno, treba uzeti u obzir kako su «Fragmenti ljubavnog diskursa» nešto što se nikako ne uklapa u razne priručnike o tome kako biti uspješan u ljubavi, niti od ovog djela treba očekivati razriješenje ljubavnih problema u stilu 'self help' literature.

Glavni razlog autora za bavljenje ovom tematikom 1977. godine, kada su «Fragmenti ljubavnog diskursa» objavljeni u Francuskoj i odmah postali popularni bestseler, jesu posljedice seksualne revolucije šezdesetih, koja je seks učinila uobičajenim i neskandaloznim, dok je ljubav i ljubavna sentimentalnost postala nešto neprihvatljivo. Najbolji primjer za to getoiziranje sentimentalnosti, bez koje nema ljubavi, jest i Valentinovo, kapitalistički brendirani Dan zaljubljenih, koji se odvija po utvrđenim pravilima, a čiji je cilj, prvenstveno, potaknuti ljude na trošenje novca. Što se samog Barthesa tiče, on je umro tri godine nakon objavljivanja ove knjige, te se tematici ljubavi i ljubavnog govora nije više imao priliku vratiti.

«Fragmenti ljubavnog diskursa» opisuju nedovršeni kodeks ljubavi, u kojem se može prepoznati svatko od nas. Njegovo zaokruživanje pak ovisi ponajviše o čitatelju, koji će svakoj od brojnih figura koje Roland Barthes obrađuje moći dodati dio svoje intime i tako ih, za sebe, učiniti cjelovitim.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
Risque d'attente
Tri nove suvremenoplesne predstave
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Hotel Grand - Renato Baretić
Gordana Vnuk
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti