'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu

O, na primjer, bitku, kategoričkim imperativima, dijalektičkim materijalizmima i samoubojstvu se raspravljalo nadugo i naširoko, ispisane su desetine tisuća stranica, pa čak i utemeljeni neki filozofski pravci. No, ljubav je zato tema koja se najčešće izbjegava ili obrađuje površno, iako je riječ o nečemu što je svojstveno svakom ljudskom biću. Razloge za takav odnos filozofa i teoretičara prema ljubavi nije moguće jednostavno objasniti, a jednoznačnog odgovora zasigurno i nema, dok se od poznatijih djela koji ovu temu obrađuju nameću tek dva.

Prvo je «Umijeće ljubavi» Ericha Fromma sa snažnim uplivom psihologije, inače odavno prevedeno na hrvatski i sa statusom kultne knjige za sve šezdesetosmaše i nadobudne tinejdžere željne teoretiziranja o ljubavi. Osim Fromma, tu je još i francuski semiotičar Roland Barthes, čiji «Fragmenti ljubavnog diskursa» također imaju pomalo mitski status, no njih se na hrvatskom do nedavno moglo čitati tek u dijelovima, jer sveobuhvatnog prijevoda nije bilo. Taj su propust odlučili ispraviti u Nakladi Pelago, te su u drugoj polovici prošle godine, dakle točno trideset godina nakon što su se «Fragmenti» pojavili u Francuskoj, objavili i prvo hrvatsko izdanje ove knjige.

Katarina Luketić, koja je uz Dušanku Profetu urednica ove knjige, naglašava kako su «Fragmenti ljubavnog diskursa» nastali u kasnijoj fazi Barthesove književno-teoretičarske karijere, kada se Barthes okrenuo spajanju svojih semantičkih teorija s autobiografskim. Zbog toga su njegova djela veliki izazov prevoditeljima, jer sadrže i komplicirani teorijski diskurs kao i svakodnevni govor. U ovom slučaju prevođenja se prihvatila Bosiljka Brlečić, koja se uhvatila u koštac i s velikim brojem citata koje Barthes navodi u «Fragmentima», između ostalih i Goetheovih «Jada mladog Werthera» ili Freudovog «Tumačenja snova».

Žanrovski gledano, «Fragmenti ljubavnog diskursa» ne pripadaju isključivo jednoj književnoj vrsti, na primjer esejima, nego je riječ o kombinaciji teorijskog i svakodnevnog, uzvišenog i profanog, kakva je, uostalom, i sama ljubav, što rezultira, kako to definira Katarina Luketić, «abecedarijem ljubavnog govora». Rolanda Barthesa je u «Fragmentima» prvenstveno zanimao način komunikacije između dvoje zaljubljenih, ali i to na koji način ljubav općenito mijenja naše verbalno ponašanje i izražavanje, te se opisuju figure kao što su Čekanje, Čežnja, Noć, Pismo, Ogovaranje, Napuštanje. Naravno, treba uzeti u obzir kako su «Fragmenti ljubavnog diskursa» nešto što se nikako ne uklapa u razne priručnike o tome kako biti uspješan u ljubavi, niti od ovog djela treba očekivati razriješenje ljubavnih problema u stilu 'self help' literature.

Glavni razlog autora za bavljenje ovom tematikom 1977. godine, kada su «Fragmenti ljubavnog diskursa» objavljeni u Francuskoj i odmah postali popularni bestseler, jesu posljedice seksualne revolucije šezdesetih, koja je seks učinila uobičajenim i neskandaloznim, dok je ljubav i ljubavna sentimentalnost postala nešto neprihvatljivo. Najbolji primjer za to getoiziranje sentimentalnosti, bez koje nema ljubavi, jest i Valentinovo, kapitalistički brendirani Dan zaljubljenih, koji se odvija po utvrđenim pravilima, a čiji je cilj, prvenstveno, potaknuti ljude na trošenje novca. Što se samog Barthesa tiče, on je umro tri godine nakon objavljivanja ove knjige, te se tematici ljubavi i ljubavnog govora nije više imao priliku vratiti.

«Fragmenti ljubavnog diskursa» opisuju nedovršeni kodeks ljubavi, u kojem se može prepoznati svatko od nas. Njegovo zaokruživanje pak ovisi ponajviše o čitatelju, koji će svakoj od brojnih figura koje Roland Barthes obrađuje moći dodati dio svoje intime i tako ih, za sebe, učiniti cjelovitim.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
Risque d'attente
Tri nove suvremenoplesne predstave
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Gordana Vnuk
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti