Filozofija - opijum za narod?

Od tada se dosta toga promijenilo, nastajale su i nestajale ideologije i svjetski poretci, a i filozofija je donekle ustuknula pred sveobuhvatnom teorijom, koja je često sama sebi svrha. Sve te promjene inicirane su od strane mnogih, no, ruku na srce, tek su rijetki bili filozofi i tek je poneka promjena direktan rezultat filozofskih promišljanja. Osim već spomenutog Marxa, koji je svojim 'Kapitalom' i drugim djelima okrenuo svijet naglavačke, barem na neko vrijeme, ostali se nisu baš previše iskazali. Nietzsche je također, protiv svoje volje i pogrešno pročitan, sudjelovao u najmračnijem pokušaju reorganizacije svijeta, Hitlerovom nacizmu, kao glavna filozofska inspiracija zloglasnog Fuehrera, dok su se ostali velikani filozofije bavili bitkom i vremenom ili personalnim egzistencijalnim krizama.

U Hrvatskoj stanje u filozofiji nikada nije bilo pretjerano zavidno, s časnim izuzetkom Praxisa. Prvo je marksizam od države instaliran kao službena ideologija, a naslijedio ga je u Tuđmanovim devedesetima konzervativni tradicionalizam s 'Blut und Boden' natruhama. Ipak, sve to ne znači kako kod nas nema filozofa koji su spremni pozabaviti se aktualnim temama na neortodoksan način, osobito mlađe i srednje generacije, a jedan od njih je i Marijan Krivak, čiju je knjigu 'Protiv!' nedavno objavila biblioteka Filozofska istraživanja. Kako ne bi bilo dvojbe čime se Krivak bavi u ovom djelu, odnosno protiv čega je, tu je i podnaslov 'Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji'.

Naslov 'Protiv!' sâm po sebi, posebice u kombinaciji s uskličnikom koji slijedi iza spomenute riječi, implicira određenu vrstu pobune, što je tema koja se nalazi u svakom od Krivakovih tekstova iz ove knjige, uz naglasak, kako kaže autor, da takav stav nije izraz defetizma, nego, upravo suprotno, poziva na djelovanje. Krivak ističe kako se protivnost njegove knjige odgleda i u stilu pisanja koji je izabrao, a taj je obilježen kratkim rečenicama, isprekidanim mislima i izbjegavanjem deklamiranja apsolutnih istina. Cilj je čitatelje potaknuti na dijalog s napisanim, pa možda i na misaonu polemiku, čemu služe rečenice poput one kako je na ovog filozofa i njegovu sliku svijeta mnogo više utjecao The Clash nego sva filozofija koju je ikada pročitao: 'To može zvučati provokativno, ali je i istinito. Na moj mentalni razvoj iznimno je utjecala i glazba novog vala, a The Clash su uvijek bili buntovničko-prevratnički bend, koji je naslutio mnoge stvari kojima danas svjedočimo, poput neoliberalnog kapitalizma.'

Krivak je upućen i u misterije hrvatske filozofije, između ostalog i kao dugogodišnji zaposlenik Hrvatskog filozofskog društva, te doktorant zagrebačkog Filozofskog fakulteta, no za opće stanje u tom području nema previše lijepih riječi. 'Svi su posvađani sa svima i manje-više se gleda jedino na svoje interesne sfere. Medijskim istupima se uklapaju u društvo spektakla. Čini mi se kako se nikada nije na većem broju hrvatskih sveučilišta predavala filozofija, a s manje pravog materijala i sadržaja. Života filozofije kao takve tu nema'. Krivak od svojih kolega očekuje značajniji društveni angažman, a ne bježanje u mlitavi akademizam. Jedan od primjera koji spominje jest i slučaj Cvjetnog trga, za koji kaže da je paradigmatičan slučaj izostanka prave reakcije svoje struke. Ono što bi se trebalo očekivati jest, na primjer, da se Odsjek filozofije, predvođen praktičarima filozofske znanosti tj. konkretno etičarima, pojavio u Varšavskoj ulici na nedavnom prosvjedu.

Iako je aktivizam nešto što uvijek treba pozdraviti, ostaje činjenica kako nitko od suvremenih filozofa i teoretičara, pa čak ni Hardt i Negri u svojem glasovitom antiglobalističkom 'Imperiju', nije uspio osmisliti i definirati jednu potpuno novu ideologiju organiziranja svijeta, koja bi naslijedila propali komunizam kao alternativu globalnom neoliberalnom kapitalizmu. Za sada se stvari većinom svode na pokušaje uljuđivanja najgorih kapitalističkih isklizavanja, koje u konačnici kapitalizam još više osnažuju. Za Krivaka to je 'diskurs koji nameće kapitalizam, mali pomaci i male promjene unutar postojećeg sustava.'

Cijelo jedno poglavlje svoje knjige Marijan Krivak posvećuje angažiranim filmovima koji su istovremeno i holivudski proizvod, te tu izdvaja četiri reprezentativna primjera. Riječ je o filmovima 'Syriana', 'Let 93' te dokumentarcima Michaela Moorea, 'Bowling For Columbine' i 'Fahrenheit 9/11'. O političkom utjecaju filma i slobodi stvaranja unutar filmske industrije i sam si Krivak postavlja pitanja je li kinematografija još uvijek medij koji može efektivno kritički progovoriti o stvarnosti, a spomenute filmove navodi kao pozitivne primjere toga.

Doprijeti do publike, ili u širem smislu narodnih masa, uvijek je bio problem svih onih koji su bili zainteresirani za mijenjanje svijeta. Uvjeriti ljude da se pokrenu prethodno zahtjeva uvjeriti ih u pogrešnost statusa quo, ali i u ispravnost ponuđenih riješenja. Iskustvo pokazuje kako mnogi koji su žrtve vladajućeg sustava, kakav god on bio, i dalje imaju vjere u njega ili jednostavno ne prepoznaju načine na koje su instrumentalizirani. Krivak ne isključuje ni nastavak filozofije vođen drugim sredstvima: 'Prava politika i kritičko mišljenje koje teži promjeni jest sklono i radikalnim rješenjima. Naravno, uvijek je bolje nekoga uvjeriti nego upucati. No ipak, unatoč mogućnosti da me se proglasi lenjinistom ili staljinistom, a na tragu žižekovske provokacije mogu reći kako ponekad doista nekim ljudima ne treba dati slobodu, nego ih treba maknuti.'

Koliko će 'Protiv!' Marijana Krivaka pridonijeti buđenju uspavanih masa teško je procijeniti. No, ako je Marx, čije se ime uz ono Slavoja Žižeka najčešće spominje u ovoj knjizi, davno definirao religiju kao opijum za narod, onda se, parafrazirajući tu konstataciju, može zaključiti kako bi svijet možda bio bolje, a svakako zanimljivije i dinamičnije mjesto kada bi opijum naroda bila – filozofija.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Mein Kampf bez konteksta
Hrvatima za «Mein Kampf» nije potreban kontekst?
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji - Oliver Frljić
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
O Zagrebu usput i s razlogom
Slavoj Žižek: Intelektualni proizvodi su u svojoj biti komunistički
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Pisci pišu o ljubavnim problemima
Muški pisci o partnerstvu, ljubavi i seksu!
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Austrijska avangarda u Zagrebu
Kaligula - Tomaž Pandur
I homoseksualci su bili žrtve nacizma
Otvorena izložba o nacističkom teroru nad homoseksualcima
All Right - Nemanja Cvijanović
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
40.PIF Post Festum
Život drugih (Das Leben der Anderen)
Tribina: Od kada imamo 'svoje' države revolucija nije na vidiku
Ideja otpora i kultura života kao glavno nasljeđe 1968.
Umro Milan Kangrga
Baba Jaga je snijela jaje - Dubravka Ugrešić
Odvažnost nade - Barack Obama
Bakhe - Oliver Frljić
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Kratka povijest hrvatskog filma u knjizi
Ivo Škrabalo - Hrvatska filmska povijest ukratko
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Književnost - godišnji pregled 2007.
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
'Kao da je bilo nekad' - dokumentarac o Ekatarini Velikoj
'Kao da je bilo nekad' na Zagreb film festivalu
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Marinko Koščec o svojoj novoj knjizi 'Centimetar od sreće'
Marinko Koščec: Pisanjem se daje smisao amorfnoj masi iskustva
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Robert Perišić
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Nataša Rajković
Damir Sokić
Zvonko Maković
Operacija:grad se nastavlja!
Treća Operacija:grad između aktivizma i urbanizma
Ministarstvo suučesnik u devastaciji Cvjetnog trga?
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - mjesto zločina!
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Pravo na grad borbu nastavlja pravnim sredstvima
Horvatinčić ruši konačno - ali ne i pravomoćno
Damir Karakaš
Građani u akciji - bukom protiv politike!
Održan miran ali bučan prosvjed u Varšavskoj ulici!
Žrtve Milana Bandića prosvjeduju!
Hoće li Bandić čuti buku iz Varšavske?
Zelena akcija i Pravo na grad ne odustaju od Cvjetnog trga
Uskoro miran, ali bučan prosvjed u Varšavskoj
Zeleni i Pravo na grad protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Nacionalni forum za prostor protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Hrvatski arhitekti na kongresu
Trg žrtava Milana Bandića
Arhitekti o donjogradskom problemu
Kongres hrvatskih arhitekata – Odgovornost
Arhitekti o Cvjetnom trgu – bez zaključka
Detaljni plan za Cvjetni trg može se, ali i ne mora realizirati
Saga o Cvjetnom trgu se nastavlja
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
'Pravo na grad' pjesmom protiv Bandićevih manipulacija
Hoće li bageri ovog ljeta navaliti na Cvjetni trg?
Daniel Tucker: Zagreb treba decentralizirati
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
Bolesno - Sicko
Sarajevo film festival audio
Glamour na bosanski način - osoblje na crvenom tepihu!
Sarajevo film festival po 13-ti put
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Subverzivni festival ugošćuje teroriste!
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti