Be a Happy Worker: Work-to-Rule

Zagrebačka izložba «Be a Happy Worker: Work-to-Rule», i ona iz Graza «What do you do for a living», čak uključuju i nekoliko istih autorskih imena, a organizirane su u okviru većeg projekta koji zajednički ostvaruje nekoliko međunarodnih partnera. Projekt pod naslovom «Land of Human Rights», kako mu i samo ime kaže, u osnovi tematski okuplja različite umjetničke perspektive na pitanja ljudskih prava u Europi, ali kustoski tim G-MK kojeg čine Antonia Majača i Ivana Bago, u svojoj se izložbi manje izravno bavio tom temom, a više konceptom 'rada', odnosno načina na koji se taj koncept mijenjao kroz povijest.

Naslov «Be a Happy Worker: Work-to-Rule» može se shvatiti dvosmisleno. Sam pojam «Work-to-rule», kod nas najbliži značenju termina 'bijeli štrajk',  označava jedan oblik protesta na radnom mjestu, kada radnici ne prekidaju proizvodnju, ali ju namjerno usporavaju ne radeći ništa više od minimuma propisanog. Time, kao u pravom štrajku, odašilju svoju poruku nezadovoljstva, ali budući da pritom barem elementarno poštuju pravilnik, protiv njih se ne mogu poduzeti izravne disciplinske mjere. No, u iskrivljenom prijevodu tog pojma, on može značiti i nešto posve drugo: raditi kako bi se 'vladalo'. To dvostruko čitanje iste stvari govori ponešto o promjenama koje su se dogodile u spomenutom konceptu rada. S jedne je strane viđenje rada kao prvenstveno manualnog i materijalnog zamijenila situacija u kojoj je on postao nematerijalan, a istodobno je, kako kaže jedna od autorica izložbe, Ivana Bago, posebno u zemljama koje prolaze kroz tranziciju, promijenjen i sam sustav vrijednosti vezan uz rad. «Bilo nam je zanimljivo pokazati kako smo danas, u novim uvjetima, prisiljeni razmišljati o svojim karijerama na način da radimo što više kako bismo se natjecali s drugima za nagradu i uspjeh. Pojam 'Work-to-rule' u svojoj dvosmislenosti zapravo utjelovljuje naš pristup uvjetima rada i života nekad i danas».

Austrijski umjetnici Helmut i Johanna Kandl upravo tu promjenu tematiziraju u projektu «Vaš put do vrha». Kako bi prikazali odnos radnih uvjeta nekad i danas, poslužili su se negativima pronađenim u arhivu Landsmuseuma u Austriji. Na preko 400 fotografija iz međuratnog perioda, koje su nekad imale funkciju nastavnih pomagala, prikazane su različite situacije s radnicima iz nekadašnjih tvornica kože, mljekara, mlinova, rudnika, i slično. Helmut i Johanna Kandl tim prizorima suprotstavljaju citate preuzete od raznih današnjih moćnika iz poslovnog svijeta, njihove fantazije i parole o putu prema uspjehu. I fotografije i tekstovi imali su istu funkciju poruke o prirodi rada, uzoru i putu koji treba slijediti, a austrijski umjetnici pokazuju koliko su same poruke koje se odašilju promijenjene kroz povijest.

U jednom od svojih recentnih projekata Kristina Leko se bavi uspomenama rudara iz Labina i njihovih obitelji. Izložba uključuje samo jedan segment tog projekta, nastao kroz suradnju s bivšim rudarom koji je napisao igrokaz o rudarskom životu kakav je bio nekad. Pitanjem tranzicije i još uvijek aktualnih pretvorbi najeksplicitnije se bavi zagrebački umjetnik Igor Grubić, koji u okviru svog većeg projekta «366 rituala oslobađanja» radi čitav niz akcija u javnom prostoru. Na izložbi će tijekom njenog trajanja biti pokazana dokumentacija tri takve akcije, onim redom kojim se budu događale. Grubićeve izravne provokacije, koje će biti realizirane tijekom projekta, referiraju se na proces privatizacijske pljačke i korupcije. Uz to, na izložbi je prvi put predstavljen i rad «Odupri se epidemiji pohlepe». Ubacivanjem u opticaj pravih novčanica na kojima je ispisana ista ta rečenica, Grubić čini jednostavnu intervenciju u sustav razmjene i distribucije kapitala.

Rad Sanje Iveković također je jednim dijelom realiziran kao intervencija u javnom prostoru. Prometne znakove za «radove na cesti», s muškim likom koji se koristi kako bi se predstavio 'univerzalni' radnik i generički pojam rada, Sanja Iveković je promijenila i simbolički preimenovala jednostavnom zamjenom muške figure ženskom. Tri takva prometna znaka postavljena su u blizini cvjetnih površina na lokacijama pored HNK i muzeja Mimara, te izravno upućuju na nevidljivost ženskog rada, koji je s jedne strane još uvijek društveno vrednovan kao sekundaran, a s druge se značenjski gotovo isključivo vezuje uz 'brigu' i 'održavanje'  kao 'tipično ženski' doprinos zajednici. Na samoj izložbi pokazana je dokumentacija intervencije, s fotografskim portretom radnica «Zrinjevca», te intervjuom koji je umjetnica napravila s jednom od njih.

Mađarski umjetnik Miklós Erhardt i njemačka skupina REININGUNGSGESELLSCHAFT u svom projektu «The Social Engine – Exploring Flexibility» paralelno istražuju promjene koje su se odrazile na nove uvjete rada i života u Njemačkoj i Mađarskoj, služeći se različitim metodologijama iz područja kao što su ekonomija i društvene znanosti. Izložba je dijelom postavljena tako da pojedini radovi komuniciraju u parovima jedan s drugim. Projekt francuskog kolektiva Société Réaliste i rad Tanje Dabo tako imaju sličnu temu, ali obrađuju je iz različitih perspektiva. Francuski dvojac u galeriji je instalirao svoj fiktivni ured u kojem se moguće informirati o lažnom lutrijskom programu koji nudi mogućnost potencijalnim imigrantima da pronađu posao i novi život u zemljama Europske Unije. Rad je imitacija specifičnog tipa parazitskih stranica kakve su se oglašavale spam poruka, iskorištavajući one koji su se nadali dobivanju američke vize. Za razliku od toga, Société Réaliste Europu umjesto Amerike postavlja kao 'teritorij želje', neizravno upozoravajući na probleme eksploatacije radnika iz ne-europskih zemalja u potrazi za radnim mjestima na području Zapadne Europe.

Tanja Dabo svoj je projekt «Točka susreta» već izlagala na jednom od Zagrebačkih salona. Proizašao je iz ponovnog susreta umjetnice s jednom njenom prijateljicom koja je bolje uvjete za život otišla tražiti u Amsterdamu. Tamo je došla kao visoko obrazovana osoba, ali kao imigrant iz istočne Europe bila je prisiljena raditi ilegalno, uzdržavajući se kao čistačica stanova dobrostojećih i 'legalnih' građana. Rad se sastoji od osobnih iskaza nje i još dviju njenih kolegica, koje govore o iskustvu odlaska iz svoje zemlje i traganju za vlastitim ostvarenjem u Nizozemskoj. Uz to, umjetnica je napravila i jednu intimnu gestu koja proizlazi iz empatije, ali i nekih njenih dosadašnjih performansa. Ulaštila je podove prostora u kojima su imigrantice radile, te na taj način napravila odmak od brojnih sličnih umjetničkih projekata koji se zadržavaju samo na dokumentiranju, ne nudeći ništa zauzvrat.

Izložba «Be a Happy Worker: Work-to-Rule» ostaje otvorena u Galeriji Miroslav Kraljević do 20. srpnja. Paralelno s njom, ako se odlučite na izlet u Graz, još možete vidjeti i skupnu izložbu «What do you do for a living?», koja u galeriji ROTOR s kraćom pauzom u kolovozu traje sve do 13. rujna, a sam projekt «Land of Human Rights» nastavljat će se i dalje kroz iduće mjesece i u Zagrebu, s novim produkcijama umjetnika Igora Grubića i Andreje Kulunčić.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Otočka karta - skupna izložba
Be a happy worker
Marko Tadić dobitnik je nagrade Radoslav Putar
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Vedran Perkov izlaže nakon boravka u New Yorku
Vedran Perkov autoironijom opravdava nagradu Nagradu Putar
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Objavljen natječaj za nagradu Radoslav Putar
Uzajamnosti - izloženo i nađeno
Siniša Labrović - Kažnjavanje
Damir Očko - Kraj svijeta
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
K2 Sur*viver
Vedran Perkov – dobitnik nagrade 'Radoslav Putar'
Branko Franceschi
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Zatvara se Galerija Križić Roban
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Mladen Silitnović
Sanja Iveković i Slaven Tolj
Le Zbor ima rođendan!
12. Documenta
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Anđeli garavog lica u Galeriji SC
Večer Antona Brucknera u ciklusu Sfumato
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
'Sell your body' projekt u izlogu galerije Karas
'Sell your body' projekt Krunislava Stojanovskog
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Turbofolk - Oliver Frljić