What Keeps Mankind Alive?

Od sredine devedesetih ta međunarodna manifestacija stječe sve veći ugled zahvaljujući angažmanu kustosa kao što su Rosa Martinez, Dan Cameron, Hou Hanru, Vasif Kortun i Charles Esche, a njegovo novo izdanje, koje će se održati između sredine rujna i studenog 2009., radi kustoski tim iz Zagreba, četvorka u sastavu: Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović. Svoj koncept izložbe WHW je predstavio nakon nešto manje od godine dana istraživačkih putovanja i rada. Naslov 11. Istanbulskog bijenala je 'What Keeps Mankind Alive?', ili u službenom hrvatskom književnom prijevodu 'Od čega čovjek živi?', a preuzet je iz protestne pjesme koja zatvara drugi čin 'Opere za tri groša' njemačkog dramatičara, redatelja i teoretičara Bertolta Brechta.

Ono što je Brecht, u suradnji s Elisabeth Hauptmann i Kurtom Weillom, napisao prije točno 80 godina, WHW-u je važno, inspirativno, pa i kompatibilno s njihovim vlastitim interesima, iz više razloga. Tu je ponajprije sam Brecht, njegovo revolucionariziranje kazališta kao sredstva društvene i političke promjene, i vjera u politički angažman u umjetnosti. A tu su zatim i određene povijesne paralele – 'Opera za tri groša' postigla je svoj golemi uspjeh samo godinu dana prije ekonomskog kraha 1929., njegovih globalnih posljedica, i društvenih promjena koje je on izazvao. Danas, kada se ponovno govori o krizi, utoliko je zanimljivije čuti što Brechtovi likovi prostitutke i lopova pjevaju o stanju svijeta u kojem žive. Preuzimanje naslova protestne pjesme 'What Keeps Mankind Alive?', kaže Sabina Sabolović, može se doživjeti kao pretenciozno, ali samo pitanje koje se postavlja ni danas nije ništa manje relevantno. 'Dio našeg ishodišta za Bijenale bit će pjesma i teme koje proizlaze iz nje. Teme kao što su glad, presija, tišina, laži, pitanje dvostrukog morala, sve stvari koje nam se danas čine itekako relevantnima. Tu treba istaknuti kako izložbu ne zamišljamo kao neku vrstu depresivnog kataloga tih tema, nego nas uvijek zanima kritička pozicija prema njima. To će ujedno biti i ključ po kojem ćemo birati radove.'

Drugi, nešto izazovniji i kompleksniji dio, odnosi se na Brechtov status i razmišljanje o njegovim metodama i idejama danas. Interpretacije pjesme 'What Keeps Mankind Alive?' od strane umjetnika kao što su Tom Waits, William S. Burroughs i Pet Shop Boys, govore kako ona nije izgubila svoju moć da uznemiruje i mobilizira. S druge strane, sam Brecht je nakon goleme popularnosti šezdesetih i sedamdesetih polako izašao iz mode, u čemu je uvelike pomogao i neizbježan status 'klasika'. Puno toga što je zastupao, kaže Sabina Sabolović, danas se čini zastarjelim i prevladanim, pa je namjera izložbe zapravo i vidjeti na koji način njegove utopijske ideje i prijedlozi i danas možda mogu biti relevantni. 'Bit će to slično ranijim izložbama koje su imale neke vrste posveta. Mi se stvarno ne namjeravamo doslovno baviti Brechtom ni brechtologijom, nego upravo na sličan način kao do sada želimo ga uzeti kao polazište za razmišljanje o određenim idejama, odnosno iskoristiti ga kao neku vrstu poticaja za otvaranje pitanja.'

Kao najvažnije teme kustoski tim WHW ističe Brechtovo inzistiranje na didaktičnosti, ali i na elementu zabave. To su, smatraju, elementi koji mogu biti produktivni u reprezentativnom formatu i okolnostima manifestacije kao što je Istanbulski bijenale. Nekako u skladu s Brechtovim promišljanjem odnosa između predstave i publike bila je koncipirana i konferencija za tisak na kojoj je WHW predstavio koncept izložbe. Presica je održana u jednom kazališnom prostoru, a njenu izvedbu je režirao mladi redatelj Oliver Frljić. Kustosice i redatelj zajednički su radili na dramatizaciji teksta za bijenale. 'Željeli smo se staviti u situaciju dijaloga između nas i publike, i pomicati granice onoga što možemo ili ne možemo u toj situaciji. Namjera je bila pokazati kako smo svjesne fikcionalnosti tog okvira, pa se kazališni zastor iza nas tijekom izvedbe povremeno otvarao i otkrivao praznu pozornicu. Htjele smo, dakle, u samu izvedbu uključiti svijest o svim granicama toga što radimo, i o tome do koje je mjere problematičan i zahtjevan okvir u kojem radimo.'

Da je taj okvir uistinu problematičan i zahtjevan govore i neke od prvih reakcija. Najviše njih ticalo se WHW-ovog inzistiranja na 'lijevoj' poziciji i na kritičkom potencijalu umjetnosti, a radi se, dakako, o nizu pitanja koja se uvijek iznova postavljaju kod koncipiranja izložbi ovakvog formata. 'U svim tim slučajevima, potrebno je naći put da suvremena umjetnost izbjegne zamku koja dolazi njenim upadanjem u prostor između diskursa globalnog neoliberalizma ili lokalnog etnonacionalizma. Tražile smo prostor koji će iznevjeriti obje ove opcije. Onda su nam automatski pridodali priču da se zalažemo za marksizam, te su se neki pitali je li moguće da mi tu nudimo neki marksistički pristup, itd. Naravno, inzistiramo na tome da ono što radimo nema nikakve veze s ortodoksnim marksizmom, ali ako neko dođe na izložbu i tamo nauči nešto o marksizmu, nećemo imati ništa protiv.'

Iako je veći dio liste internacionalnih umjetnika koji će izlagati na poziv kustosica već sastavljen, i biti će zaključen vrlo skoro sa završetkom istraživačkih putovanja, nijedno ime još nije objavljeno. Poznato je da će se za razliku od prethodnog, na kojem je izlagalo 106 umjetnika, 11. Istanbulski bijenale zadržati na broju od šezdesetak autora. Manji dio njih bit će uvršten temeljem međunarodnog natječaja na temu samog bijenala 'What Keeps Mankind Alive?', koji je objavljen na stranici. Natječaj je otvoren do 30. siječnja, a 11. Istanbulski bijenale počinje 12. rujna 2009.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Istanbulski bijenale pod WHW-om
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
Izložba zanemarenog umjetnika
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
'Ground Lost' u Galeriji Nova
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
Noć kazališta u Dubravi
Oliver Frljić osvaja Zagreb
Gulliverova putovanja – Oliver Frljić
Oliver Frljić 'Bakhama' i 'Gulliverom' napada Zagreb
Petar Selem
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Gordana Vnuk
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe - Oliver Frljić
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Marin Blažević više ne vodi Teatar &TD
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Turbofolk - Oliver Frljić
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Paris Hilton, piletina i Strauss u &TD-u za Valentinovo
Kuga - Oliver Frljić
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji - Oliver Frljić
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Gavelline večeri po 22 put
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Tjedan suvremenog plesa - velika kreativnost domaće produkcije
Mladen Stilinović
Igor Zidić (2006.)
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
I konje ubijaju, zar ne - Ivica Boban
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Pir malograđana - Paolo Magelli
Pijani proces - Ivica Buljan
Belgijska kazališna skupina tg STAN napokon u Zagrebu
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Kazalište vaše i naše mladosti - Borut Šeparović
Park - Janosz Sikora
Prava svečanost 'Crne zemlje'