U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković

Od ranijih publikacija koje daju koristan pregled njezinog umjetničkog djelovanja od sedamdesetih do danas, ili nekih većih cjelina unutar njega, ima smisla izdvojiti još dva podeblja kataloga. Prvi, pod naslovom «Personal Cuts» objavljen je prije sedam godina povodom retrospektive u galeriji Taxispalais u Innsbrucku, a drugi nešto kasnije u Ljubljani, s izborom radova realiziranih u javnom prostoru. Ne treba posebno ni napominjati, nijedan od njih nije tiskan na hrvatskom jeziku.

Neki od ovih podataka jednostavno su nametnuli dodatnu temu promociji najnovije barcelonske publikacije u Galeriji Nova. O Sanji Iveković uobičajeno se govori kao o jednoj od velikih, najvažnijih umjetnica srednje generacije. Nataša Ilić, kao predstavljačica knjige, ali i autorica jednog od u njoj objavljenih tekstova, reći će kako takav opis statusa umjetnice na internacionalnoj sceni ne treba čitati jednoznačno. Činjenica da je izlagala u londonskom Tate Modernu, zatim u sklopu manifestacija kao što je posljednja Documenta u Kasselu, a imala je i seriju retrospektiva od Innsbrucka, preko Kölna i Göteborga do spomenute Barcelone, tom opisu svakako govori u prilog.

No, kao i obično radi se o tome da neki rad postaje 'velikim' onda kada ga se pokazuje u kontekstu društvene institucije koja ga čini 'velikim'. Položaj umjetnosti istočne Europe i dalje je takav da ju se uključuje u korpus Zapadne umjetnosti, ali ostaje uglavnom isključena iz njegovog sustava umjetničkog tržišta i institucija, te se ravna prema nekim drugim kriterijima.

Sanja Iveković počela je raditi u kontekstu socijalističke Jugoslavije, u vrijeme kada se oko određenih galerijskih prostora i institucija formirala vrlo jaka scena konceptualne umjetnosti. U to vrijeme 70-ih godina formirali su se i kontakti domaćih umjetnika i umjetnica s međunarodnom scenom, ali ni to slavno razdoblje u stvarnosti zapravo i nije rezultiralo probojem i znatnijim interesom Zapada za njihov rad. Dakako, kaže Nataša Ilić, radi se o tome da nije postojala potrebna infrastruktura za takvo nešto, pa lokalna sredina dijeli jedan dio odgovornosti. Dugi dio, međutim, leži na Zapadu.

«Ta zapadna scena nije pravovremeno u Jugoslaviji prepoznala takozvanog zanimljivog Drugog, nije uočila specifičnosti i autorske vrijednosti, a čitavu scenu je tretirala kao svojevrsno provincijalno ponavljanje zbivanja u umjetničkim centrima. To je vjerojatno veoma često i bio slučaj, ali je takav stav Zapada te odnose uspješno reproducirao. U slučajevima gdje se nije tako olako moglo otpisati kreativnost ili umjetničku vrijednost, bila je naprosto riječ o konkurenciji. Umjetnici koji su poznati na Zapadu, koji su tamo napravili karijere, oni su koji su otišli na Zapad i u organizacijskom i marketinškom smislu radili onako kako to rade drugi umjetnici na Zapadu.»

Sanja Iveković već ranih sedamdesetih godina sudjeluje na međunarodnim izložbama kao što je regionalni «Trigon» u Grazu, na kojem s Daliborom Martinisom i Goranom Trbuljakom dobiva pristup video-opremi, a krajem sedamdesetih s Martinisom boravi u Kanadi i uspostavlja kontakt s tamošnjom scenom videoumjetnosti. Ipak, njen pravi proboj na Zapadnu umjetničku scenu dogodio se tek krajem devedesetih u sklopu procesa kulturne reintegracije istočne, postkomunističke Europe.

Problem tog procesa općenito za istočnoeuropske umjetnike, kaže Nataša Ilić, bio je problem reprezentacije. Njima zapravo nije preostajalo ništa drugo nego u svojim radovima reprezentirati društvenu bijedu vlastitih zemalja, stanje između gospodarske nerazvijenosti, primitivizma, rata i kapitalističkih divljanja. Ako se time ne bave, osuđeni su da budu odbačeni kao nerelevantna, ahistorična ili barem ne baš tako zanimljiva umjetnost. Isključiti društveno-političku pozadinu brojnih davnih i novijih radova Sanje Iveković bilo bi nemoguće, a ona i danas očekivano pobuđuje interes, ali njen je slučaj i u tome ipak kompleksniji.

“Već u njezinom diplomskom radu pojavljuje se Savka Dabčević, tadašnja vodeća komunistička političarka i vodeća ličnost takozvanog Hrvatskog proljeća, a u kasnijim radovima i nacionalna zastava, predsjednik Tito, državna reprezentacija u materijalima javne televizije, i tako dalje. Međutim, sedamdesetih se godina Sanja Iveković prvenstveno bavi temama roda, spola i moći, a ne disidentsvom antikomunističke provenijencije. Za razliku od klišeja ženske feminističke umjetnosti, ukotvljenih u podruštvljenoj biologiji i fantazmatskoj ženskoj senzibilnosti, Sanja je predstavnica feminističke struje koja naglašava društvenu konstruiranost roda u kojoj je emancipacija žena neodvojiva od pitanja općeljudske klasne emancipacije.»

Kad se dotiče intimnog, nastavlja Nataša Ilić, ono je uvijek posredovano, odnosno medijalizirano. Ne samo doslovno kao ukazivanje na medijske eksploatacije emocija u ženskim magazinima, reklamama, svijetu zvijezda i glamura, nego i premješteno na drugoga. Takvi su primjeri intima majčinog dnevnika u radu «Searching for my mother's number» iz 2002., ili ispovijesti iz Ženske kuće u sklopu projekta koji je nastajao između 1997. i 2003. «Medijsko posredovanje i premještanje signalizirano je i dominantnim odsustvom ruke i individualne ekspresije rukopisa, naglašavanjem i afirmacijom medijske prirode i svojevrsne anonimnosti djela kroz tehnike montaže, kolaža i korištenjem pronađenog materijala. U Sanjinim radovima nije dominantna ekspresija individualnih osjećaja, svojevrsna opscenost intimnog, nego pitanje rodnih odnosa kao društveno, klasno, politički uvjetovanih.”

Publikacija pod naslovom «Selected Works» u izdanju Fundació Antoni Tàpies je trojezična – sadrži tekstove na katalonskom, španjolskom i engleskom jeziku. Izdavanje pratećeg kataloga je običaj u toj instituciji, ali ovaj Sanje Iveković, tiskan sa zakašnjenjem, prerastao je okvire običnog kataloga pa se uzimajući u obzir njegov opseg može govoriti i o nekoj vrsti monografije. Osim teksta Bojane Pejić, koji govori o važnosti projekata u javnom prostoru realiziranih proteklih godina, u publikaciji se nalaze još tri ilustrirana eseja o umjetničkom razvoju Sanje Iveković. Silvia Eiblmayr bavi se socio-političkom pozadinom njezinih videoradova i performansa, Branislava Anđelković detaljnije se bavi jugoslavenskim kontekstom u kojem su ti radovi nastajali, dok Tom Holert u svom tekstu analizira neke od relevantnih aspekata pojedinih radova iz sedamdesetih i osamdesetih.

Što se tiče izbora reproduciranih radova, sama umjetnica je zadovoljna prije svega opsegom odabira koji nije ni očekivala, jer knjiga obuhvaća gotovo sve. Na ukupno preko 250 stranica prikazano je oko 125 djela, zajedno sa sedam realiziranih s Daliborom Martinisom, te manji izbor neizlaganih projekata. Pored glavnih tekstova, svaki od radova, uključujući performanse, videe, instalacije i druge nastale od početka sedamdesetih do danas, dodatno je objašnjen kratkim opisnim tekstom. Hrvatska verzija knjige «Selected Works» Sanje Iveković zapravo samo čeka izdavača, a promocija ovog, još jednog inozemnog izdanja, bila je prilika da se i na to podsjeti domaće institucije.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Narančasti pas ili nenapisana povijest performansa
Narančasti pas i druge priče – predstava o povijesti performansa
'Stroj za preimenovanje'
Izložba 'Stroj za preimenovanje' u G-MK
Katalog 'Insert' - sve što ste htjeli znati o domaćoj video umjetnosti
'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
Objavljena knjiga o radu Sanje Iveković
Mladen Stilinović
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Sanja Iveković i Slaven Tolj
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Le Zbor ima rođendan!
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
12. Documenta
Istanbulski bijenale pod WHW-om
What Keeps Mankind Alive?
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
'Društveno čitanje' Dalibora Martinisa u Galeriji Prozori
Dalibor Martinis: Zanimaju me kontakti s fragmentima prošlosti
Tito - heroj, zločinac i/li filmska zvijezda
Tito – filmska zvijezda tamnog sjaja
Subversive film festival posvećen Kini
Kina u fokusu Subversive Film Festivala
Četvrti Festival filmova u jednom kadru
Timbuktu - Borut Šeparović
Zagrebi! – Ekofestival ili Ickeofestival?
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
T-HTnagrada@msu.hr
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Antun Maračić
Edo Popović
Posveta Novom valu u časopisu 15 dana
Časopis 15 dana posvećen Novom valu
Lijepa Helena - Dora Ruždjak Podolski
Održana još jedna 'Razmjena knjiga'
Razmjena knjiga - odličan recept za zbrinjavanje neželjene literature
Gordana Vnuk
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Književnost - godišnji pregled 2007.
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
Tito od Rusije do Brijuna
Vinkovački Festival dokumentarnih glazbenih filmova predstavlja se u Zagrebu
DORF u Zagrebu
Goran Marković
'Nebeski biciklisti' - novi roman Irene Lukšić
'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
Sljedeći Eurokaz gledat ćemo na Mirogoju!
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Duhovi Sarajeva - Dejan Radović
Magris na putu prema Nobelu
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Metastaze - Boris Svrtan
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Novi festival ženskog stvaralaštva
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Velika Montaža Tita
Kučkini sinovi između istine i mita
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Slobodan Šnajder
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Hoću kući - Mladen Stilinović
Ivan Ladislav Galeta u Kasselu
MSU preuzima Atelier Kožarić
Čefuri raus! - Goran Vojnović
RAF 8
Teenageri, veterani i amateri na osmom RAF-u
Počinje još jedan Human Rights Film Festival
O genocidu i zločinima na Human Rights Film Festivalu
Novo izdanje prve hrvatske studije o feminizmu
Ženski eros i civilizacija smrti - knjiga koju treba pročitati
Startasice - obuća vaše i naše mladosti
Sheriff&Cherry i nove-stare Startasice u HDD galeriji
Mali ljudi izgubljeni u velikom svijetu
Gastarbajteri i 'Svijet u sjeni' Nenada Popovića
Jasna Šamić predstavila 'Carstvo sjenki'
Dalibor Matanić
'Kao da je bilo nekad' - dokumentarac o Ekatarini Velikoj
'Kao da je bilo nekad' na Zagreb film festivalu
Kao da je bilo nekad - Dušan Vesić
Freelander - Miljenko Jergović
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
Retrospektiva Mirka Ilića
Bora Ćosić i "Put na Aljasku"
Bora Ćosić putuje po prodanim zemljama
Umro Milan Kangrga
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Tjedan suvremenog plesa 2009. - izvještaj drugi
Konceptualnije ženske snage na Tjednu suvremenog plesa
Istraživački komadi na Tjednu suvremenog plesa
Još jedno predstavljanje nadolazećeg Istanbulskog bijenala u Zagrebu
'Onaj koji zna da zna, još ne zna kako znati'
'Nedavno, nedaleko' u Galeriji Nova
Mounira Al Solh i Darinka Pop-Mitić u Galeriji Nova
Nevidljiva povijest izložbi
Nevidljiva povijest izložbi u Galeriji Nova
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Crveni Peristil Borisa Cvjetanovića
Galerija Nova predstavlja Crveni Peristil, i ono što mu je prethodilo
Mobilni arhiv društvenopolitičkih tema
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Slaven Tolj - Patriot
Izložba zanemarenog umjetnika
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
'Ground Lost' u Galeriji Nova