Kako je industrija oblikovala Zagreb u 19. i 20. stoljeću

25.01.2010. Print | Pošalji link

Goran Arčabić jedan je od kustosa iz Muzeja grada Zagreba i autor izložbe o zagrebačkoj industrijskoj baštini koja će u tom prostoru biti otvorena 26. siječnja.

Izložba “Modernizacija na periferiji carstva: zagrebačka industrijska baština 1862.-1918.”, zapravo je dio većeg studijskog projekta, koji uključuje još dva njena nastavka planirana za 2012. i 2014, kao i niz različitih stručnih skupova, publikacija i raznih događanja u intervalima između. Sam projekt je ujedno i istraživački, okuplja stručnjake iz različitih, a opet bliskih područja: od povjesničara i povjesničara umjetnosti, do arhitekata, konzervatora, arhivista i kustosa.

U Muzeju grada Zagreba kronološki će biti predstavljen tijek industrijskog razvoja Zagreba u razdoblju od početaka industrije do 1918. godine, građevine koje o njemu svjedoče, ali jednako tako i utjecaj tog razvoja na društvo i njegovu modernizaciju.

Kad se spomene pojam «industrijska baština», obično svi mislimo na industrijsku arhitekturu. Što taj pojam sve uključuje, odnosno, kojom se i kakvom građom bavi projekt «Zagrebačka industrijska baština»?

Mogu reći da smo mi koncentrirani na jedan segment industrijske baštine koja zapravo obuhvaća čitav niz industrijskih prostora, cjelina, građevina, ostataka tehnologije i ostalih artefakta, pa čak na neki način i dokumentacije. Pokušali smo koncentrirati na građevine, dakle na arhitekturu do 1918. godine, jer izložba je koncipirana kronološki u tri dijela. Iz tog razdoblja do 1918. godine izdvojili smo dvanaest objekata od kojih je dio zaštićen kao nepokretna kulturna dobra ili na neki drugi način kao kulturna baština, dok neki drugi imaju potencijala pa smo to željeli i približiti posjetiteljima. Osvijestiti u javnosti potencijale tih lokacija i prostora koji su možda manje poznati jest jedan od ciljeva, jer prečesto se vrti priča o istim objektima: Paromlinu, Gredelju, Badelu; dok neki drugi objekti nikad ne dolaze u fokus interesa.

U kojoj će mjeri i na koje načine izložba publici predstaviti i društveni i povijesni kontekst svega onoga što danas zovemo industrijskom baštinom?


Ja sam kao autor zapravo i povjesničar, i bila mi je namjera istaknuti povijesni kontekst za koji smatram da je izuzetno važan. On na neki način i uvodi posjetitelje u bit problema. Na primjer: zašto su ti industrijski pogoni bitni, koje su njihove lokacije, koji je njihov urbanistički značaj, na koji način su utjecali na oblikovanje grada i na koji način i danas to čine? Također, pojava industrije je definitivno generirala pojavu rasta broja stanovnika u Zagrebu. Dakle, Zagreb se ubrzano razvija krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, a porast stanovništva je na neki način pokrenula i industrija, jer se s industrijskim pogonima pojavilo i socijalno stanovanje, odnosno radnička naselja. Sve što sam rekao je uvod u posljednju temu izložbe, gdje obrađujemo današnju situaciju, odnosno gdje predstavljamo objekte industrijske baštine.

Postoji li kod nas svijest o industrijskoj baštini kao dijelu nacionalne i univerzalne baštine? I koliko bi ovaj projekt trebao pomoći u tome da se ona ispravno valorizira?


Postoji, ali kod manjeg broja ljudi - više kod stručnjaka, a manje u široj javnosti. Možda dobar indikator toga je situacija od prije dvije ili tri godine kada je srušen dio nekadašnje tvornice Nada Dimić. Reakcija je tada bila dosta jaka u medijima, ali ipak relativno mlaka u javnosti općenito. Kad je, na primjer, riječ o Cvjetnom trgu, javnost je zaista glasna i ljudi su spremni izaći na ulicu, a nisam baš siguran koliko bi ih se skupilo u slučaju ovih objekata. Cilj projekta je potaknuti najširu moguću javnost, počevši od posjetitelja Muzeja, da počnu percipirati taj segment baštine kao dio univerzalne i nacionalne baštine.

Uz «stanje» i «povijest», projekt se bavi i «perspektivama»? Dakle, koje su sve perspektive istražene, i zauzima li u tom smislu izložba i neki kritički stav? Postoji li tu i «zalaganje» za neke od «perspektiva», na primjer zaštite, prenamjene i slično?


Apsolutno. U samom segmentu zaštite rukovodili smo se smjernicama koje je dao gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, no u nekim slučajevima potrebno je prvo objasniti vrijednost pojedinih lokacija i izvan samih elaborata Zavoda. Potrebno je predstaviti vrijednost tih objekata, ne s arhitektonskog aspekta, nego i njihovog povijesnog značaja.

Muzej grada Zagreba, a samim time i ovaj projekt, bit će uključeni u manifestaciju Noć muzeja. Na koji način? Treba li očekivati nešto specijalno?

Osim izložbe, koja se otvara 26. siječnja u 19 sati a traje do 25. travnja, Muzej grada Zagreba povodom Noći muzeja priprema projekciju dokumentarnih filmova snimljenih tijekom dvadesetog stoljeća u zagrebačkim tvornicama. Program je sastavljen u suradnji s Hrvatskom filmotekom, a bit će, vjerujem, dovoljna atrakcija da se posjetitelji odazovu u velikom broju.

(M.G.)

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici