Kinetizam od početka do danas

Istina, jesen je u Zagreb trebala dovesti izložbu Joana Miróa, ali od iste se odustalo, što nas vraća na priču o «Kinetizmu – od početaka do danas». Zbog takvih okolnosti, organizacija izložbe krenula je tek sredinom ljeta, no suorganizatori, Umjetnički paviljon i Talijanski institut za suvremenu umjetnost, te selektori i postavljači uspjeli su obaviti stvar do kraja.

«Kinetizam od početaka do danas» fokusira se na jednu od važnih linija poslijeratne umjetnosti, neokonstruktivizma i kinetičke umjetnosti, i u svoje okvire uzima reprezentativni izbor umjetnika iz Italije, Francuske i Hrvatske. Pritom svakako vrijedi naglasiti kako sama tema, i period šezdesetih na koji se ona uglavnom referira, ponovno omogućava podsjećanje na važnost pokreta, odnosno izložbi Novih tendencija, kada je Zagreb uistinu bio jedno od važnih središta na umjetničkoj karti Europe. Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković tako i ističe kako izložba ne govori samo o «istraživanju percepcije i interaktivnosti promatrača i umjetničkog djela, te novoj viziji umjetnosti», nego i o odnosu onoga što se zbivalo u Europi i na našoj umjetničkoj sceni tog vremena. Ona istovremeno, kaže Vuković, importira najznačajnije protagoniste kinetičke i programirane umjetnosti u europskim razmjerima. U Umjetničkom paviljonu izložena su tako djela Julia Le Parca i Francisca Sobrina, pokretača grupe «GRAV», Grupe za istraživanje vizualne umjetnosti u Parizu. Među radovima talijanskih umjetnika nalaze se i ona Alberta Biasia, Edouarda Landija i Franca Costalonge. Hrvatska je, očekivano, zastupljena Srnecovim kinetičkim objektima, ali i radovima Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera, Miroslava Šuteja te nekolicine drugih, nešto mlađe generacije.

Selekciju hrvatskih umjetnika za izložbu «Kinetizam» radio je Želimir Koščević, koji podsjeća prije svega na značaj izložbi Novih tendencija od 1961., kada je održana prva u današnjoj Galeriji suvremene umjetnosti. Riječ je, smatra Koščević, o čvrstoj povijesnoj argumentaciji koja govori u prilog važnog mjesta Zagreba u kontekstu avangardnih kretanja poslije 2. svjetskog rata. Od hrvatskih umjetnika koji su sudjelovali na izložbama Novih tendencija, Aleksandar Srnec bio je najdosljedniji u svojim «kinetičkim» istraživanjima. S druge strane, Ivan Picelj nije bio kinetičar u užem smislu riječi. Piceljevi plastički objekti nisu imali dinamičku komponentu, ali Koščević smatra kako su oni strukturirani na način da stvaraju predispoziciju interaktivnog odnosa između objekta i promatrača.

«Kad sam radio na razradi koncepcije, Radovan Vuković i ja suglasili smo se da je kinetika jedan od nedovršenih projekata dvadesetog stoljeća. Tih šezdesetih godina bio je u punoj snazi prisutan u kulturnom miljeu Europe, nakon čega nije zamro, nego se pritajio i nastavio realizirati drugdje». Zbog toga je izbor proširen i na nešto mlađe generacije. Takozvane «Mrdalice», koje Damir Sokić u različitim varijantama radi od 1979. su konstrukcije s mehanizmom pomoću kojeg se unutar okvira pokreće neki objekt. Sokićev rad na neki je način i ironizirao estetiku kinetičke i programirane umjetnosti. Ante Rašić u svojim instalacijama posljednjih nekoliko godina koristi ogledala na prilagodljivim nosačima, mijenjajući njihov broj i raspored od izložbe do izložbe. Ponovno, nije riječ o kinetičkom radu u pravom smislu, pa će opet poslužiti argumentacija kako je potrebna mehanika unutar rada zamijenjena kretanjem izvan njega i u odnosu s promatračem koji se kreće u ambijentu od zrcala. Konačno, uvrštenjem radova nešto mlađih umjetnica, Ivane Franke i Mirjane Vodopije, odaje se, zaključuje Koščević, «hommage njihovim prethodnicima koji su u nepovoljnim društvenim okolnostima postavili temelje određenog estetskog programa čiji eho i one osluškuju».

Uz izložbu «Kinetizam od početaka do danas» tiskan je i opsežan katalog koji sadrži reprodukcije radova i tekstove svih triju selektora, a ostaje otvorena u Umjetničkom paviljonu do 11. studenog 2007.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
Kinetizam u Umjetničkom Paviljonu
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Darko Fritz i Nove tendencije u Karlsruheu
Bit International i Nove tendencije u Karlsruheu
Prisutna odsutnost Aleksandra Srneca
Izložba Aleksandra Srneca u Varaždinu
Najbolja juha! Najbolja juha!
Vlado Kristl + Rene Medvešek = Najbolja juha!
Milana Broš - dobitnica nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo
Milana Broš - pionirka slobodnog plesa
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Bijelo Petra Barišića
Prostorno specifična kiparska instalacija Petra Barišića
Izložba: Tražeći mjesto za zaborav
Hodočasnici - vizija mističnih putovanja Tomislava Buntaka
Gerhard Richter – ravnodušan, ciničan i mehanički slikar?
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Volimo li gledati druge ljude?
Slobodan Šnajder
Petar Selem
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Patrice Chéreau - razgovor
Patrice Chéreau – dobitnik Europske kazališne nagrade 2008.
Hilary Hahn u Lisinskom
Slučaj: Akademija
'Slučaj Akademija' bez skandala!
'Slučaj: Akademija' u G-MK
Igor Zidić (2006.)
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Prisutna odsutnost - Aleksandar Srnec
Zvonko Maković
MSU i dalje bez ravnatelja
MSU dobio novu staru ravnateljicu
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
M. Lučić za ravnatelja suprotno mišljenju Stručnog vijeća MSU-a
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Damir Sokić
Antun Maračić
Račić u Modernoj galeriji
Retrospektiva Josipa Račića u Modernoj galeriji
Ivana Franke na Venecijanskom bijenalu predstavila svoj 'Latency'
Branko Franceschi
Kristina Lenard u Galženici
Fotosinteza Krisitine Lenard