«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart

Četiri godine nakon toga sličnu priliku dobio je još jedan zagrebački tim, ovog puta onaj koji stoji iza programa Galerije Miroslav Kraljević. Antonia Majača i Ivana Bago izložbu su spomenutoj njujorškoj galeriji predložile u sklopu programa «Unsolicited Proposal», a njihov je prijedlog, uz još jedan koji potpisuju američke kustosice, izabran među 150 prijavljenih na natječaj. Inače, programska orijentacija Apexart-a specifična je po tome što je u cijelosti usmjerena na kustoske prakse. Riječ je o neprofitnoj galeriji, koja ne radi pojedinačne izložbe umjetnika, a nema ni vlastiti kustoski stav, nego putem poziva ili natječaja dovodi različite internacionalne autore koji u tom prostoru realiziraju svoje kustoske koncepcije.

Koncepcija Antonije Majače i Ivane Bago, pod naslovom «Stalking with stories: The Pioneers of Immemorable», bazirana je na uočavanju određene grupe radova, umjetničkih praksi kojima je zajednički jedan određen način promišljanja povijesti i memorije. «Već neko vrijeme se u suvremenoj umjetnosti i u kritičkom promišljanju suvremene umjetničke prakse», kaže Antonia Majača, «može primijetiti jedan način razmišljanja o povijesti. Mnogo umjetnika na internacionalnoj sceni sve češće pristupa povijesnim narativima s distance, kritički ih preispitujući, ali isto tako i formirajući nove narative od postojećih, te na neki način projicirajući prošlost u budućnost».

Jedno od polazišta takve koncepcije bio je kratki esej talijanskog filozofa Giorgia Agambena, u kojem govori o ideji nepamtljivog, definirajući ju kao «nesvjesni element koji se infiltrira u svjesnu memoriju i stvara nesvjesno sjećanje koje
se ne 'ne sjeća' ali zapravo predstavlja najsnažniju memoriju». Druga pak ishodišna točka su postavke ruske teoretičarke Svetlane Boym, koja razlikuje dva tipa nostalgije: refleksivnu i restorativnu. S druge strane, želja kustosica bila je pokazati raznorodne umjetničke prakse i umjetnike iz različitih geografskih sredina i geopolitičkih konteksta, a odabir je uglavnom, kaže Antonija Majača, bio baziran na umjetnicima s kojima su blisko surađivale ili je njihov rad poznaju iz nekog drugog konteksta.

Jedan od njih je i Ahmet Ogut, mladi turski umjetnik koji je ranije ove godine imao samostalnu izložbu u Galeriji Miroslav Kraljević. Rad naslovljen «Revolucija» nadovezuje se na priču iz turske povijesti, konkretno na period modernizacije nakon političkih reformi, kada je turski predsjednik dao direktivu da se izradi prvi turski automobil. Izložen je zidnim crtež s tekstom koji prepričava anegdotu o automobilu «Devrim», koji je na testnoj vožnji u Ankari prešao jedva nekoliko metara, jer su inžinjeri zaboravili natočiti benzin. Na humorističan način Ahmet Ogut zapravo govori o neuspjehu ideje modernizacije u jednom razdoblju turske povijesti, koja je itekako bila pod velikim utjecajem Zapada.

Uz još Zbyneka Baladrana, Alejandra Cesarca, Felixa Gmelina, Katarinu Seda i Artura Zmijewskog, na izložbi sudjeluje i dvoje hrvatskih umjetnika: Sanja Iveković i David Maljković, čiji se radovi, osobito u posljednje vrijeme, često izlažu u okviru internacionalnih skupnih izložbi kustoskih koncepcija. «Naš razlog odabira jedne serije kolaža Davida Maljkovića upravo je tema kojom se on bavi, a koja nam je u promišljanju same teme bila vrlo indikativna. David se, koristeći neku vrstu narativa modernizma, zapravo bavi budućnošću, odnosno ironijskim promišljanjem jedne moguće 'upotrebe' prošlosti. Jednako tako, Sanja Iveković u gotovo svim svojim radovima iz devedesetih, aktivno, ponekad doista subverzivno, i vrlo izravno komentira fenomen društvene amnezije koja se dogodila u tom desetljeću, pa je i njen rad 'Ponos' također amblematičan za cijelu temu.»

Recepcija izložbe u New Yorku bila je, kaže Antonia Majača, iznenađujuće pozitivna, a osim odaziva publike, recenzijama ju je popratio New York Times i ArtForum. Izložba u galeriji Apexart, inače traje do 3. studenog, a pred njeno zatvaranje bit će priređena i diskusija na kojoj će, među ostalima, sudjelovati umjetnica Sanja Iveković i ruska teoretičarka Svetlana Boym.

AUDIO VERZIJA

(M.G.)

Pročitajte i ...
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
Hrvatski kustosi u Apexartu
29. Salon mladih - Salon revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Slučaj: Akademija
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Vedran Perkov izlaže nakon boravka u New Yorku
Vedran Perkov autoironijom opravdava nagradu Nagradu Putar
'Velika poruka' Omera Fasta
'Slučaj Akademija' bez skandala!
'Slučaj: Akademija' u G-MK
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Otočka karta - skupna izložba
Marko Tadić dobitnik je nagrade Radoslav Putar
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Objavljen natječaj za nagradu Radoslav Putar
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Uzajamnosti - izloženo i nađeno
Siniša Labrović - Kažnjavanje
Damir Očko - Kraj svijeta
K2 Sur*viver
Zatvara se Galerija Križić Roban
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Vedran Perkov – dobitnik nagrade 'Radoslav Putar'
Branko Franceschi
Izložba zanemarenog umjetnika
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
Ivana Franke na Venecijanskom bijenalu predstavila svoj 'Latency'
'Ground Lost' u Galeriji Nova
Mladen Stilinović
Sanja Iveković i Slaven Tolj
Le Zbor ima rođendan!
12. Documenta
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova