Mobilni arhiv društvenopolitičkih tema

Predavanje s projekcijom bilo je zapravo samo uvod, jer će isti taj arhiv videoradova od ovog tjedna u cijelosti biti predstavljen u prostoru galerije. Riječ je o prilično velikoj kolekciji – 'Mobilni arhiv', naime, sadrži više pod 1200 naslova izraelskih i međunarodnih umjetnika koji su izlagali u Centru, kao i onih koji su svoje radove tijekom godina priložili u arhiv.

Arhiv je, naime, inicijalno bio zamišljen da bude dostupan korisnicima Centra za digitalnu umjetnost, ali kako je u kratkom vremenu broj zastupljenih videoradova značajno narastao, kustosi su ga odlučili približiti daleko široj publici. Na prvoj izložbi «Mobilnog arhiva» u Kölnu, predstavljen je kao svojevrsna videoteka, gdje su posjetitelji mogli uzeti bilo koji rad i gledati ga u samom prostoru. Materijal je također ponuđen i kustosima iz različitih institucija, koji s njim mogu kreirati vlastite programe, najčešće uz predavanja ili diskusije na određene teme.

Paralelno s tim, arhiv i raste. Svaka od institucija u kojoj gostuje, prilaže nove umjetničke radove, pri izboru vodeći računa o tome da se oni tematski mogu nadovezati na već postojeće, jer 'Mobilni arhiv' u tom je smislu, kako kaže Galit Eliat, zbirka čiji je profil već definiran specifičnim umjetničkim interesima Centra. «Centar se općenito fokusira na društvenoplitičke teme, u vezi Srednjeg istoka, ali i šire. Naravno, zanimaju nas one koje se odnose na događanja u Palestini i odnose Izraela s arapskim zemljama. Na neki smo način u potrazi za suradnjom s prostorima sličnog karaktera, dakle onima koji imaju interese oko društvenopolitičkih tema. Njima materijal može biti koristan, kao i mnogim umjetnicima, aktivistima i široj publici. Arhiv ćemo ove godine pokazati i u Veneciji, na tamošnjoj umjetničkoj akademiji. I studentima bi to moglo biti zanimljivo, jer dobivaju u ruke vrijedne izvore koji uključuju različite perspektive».

Neki od radova iz Mobilnog arhiva vezani su i uz projekt Liminal Spaces, u kojem je Galit Eliat također bila jedna od kustosa i organizatora. Sudionici putujuće konferencije bavili su se zapostavljenim pitanjima u okolnostima izraelske okupacije, sukobima i međusobnim odnosima između židovskih i palestinskih zajednica unutar države Izrael. Videoradovi umjetnika prikazani u sklopu nedavnog predavanja kritički su postavljeni prema Izraelskoj politici i tretmanu palestinskog naroda. Možda najbolji primjer su oni slavnog izraelskog redatelja, autora brojnih dokumentarnih filmova na tu temu, Avi Mograbija. Ti radovi često su izlagani i u samom Izraelu, što nikome ne predstavlja problem, a tolerancija prema takvom sadržaju, kaže Galit Eliat, ima i dobre razloge.
«Mislim kako ti radovi imaju svoju jasnu ulogu u društvu. Pretpostavka je za svako društvo da ono mora imati one koji će ga kritizirati. Izrael je proizveo mnoštvo takvih radova, i oni na neki način služe kako bi pokazali sliku demokracije, što je glavni razlog zašto ih podupiru umjetničke institucije, pa čak i vlada. Kritika je tu uključena, jer pokazuje postojanje različitih strana i mišljenja, od krajnje ljevice do krajnje desnice. Međutim, nije baš sve prihvatljivo. Neću reći kako postoji cenzura, ali čak i u galerijama i muzejima postoji granica. Kad ju jednom pređete, vaš rad neće biti izlagan».

Iako ima sličnosti između umjetnika i aktivista, te na neki način jedni uče od drugih, dva su svijeta ipak strogo odvojena. Galit Eliat reći će da osobno može sudjelovati u aktivističkim akcijama, ali kada bi ih pokazivala u galeriji, onda bi to nužno bilo u kontekstu umjetnosti. «Mislim da je društvo mnogo otvorenije prema umjetnosti nego prema porukama aktivista. Prosječni izraelac prema njima ima rezerve, i njihovo će djelovanje uvijek vezati uz konkretnu skupinu, jer 'to su aktivisti, to je ono što oni rade'. Time se, dakle, ipak stvara jedna situacija nepristupačnosti. Galerijska situacija ipak je drugačija, jer umjetničkim alatima lakše je prodrijeti do ljudi».

Mobilni arhiv u cijelosti će biti izložen Novoj od srijede, 06.02.2008. bez posebnog otvorenja. U radnom vremenu galerije bilo koji od 1200 videoradova moći će se pretraživati po imenima autora, nazivu djela, temi ili preporuci. Ako ste, dakle, TV Galeriju i uspjeli odgledati a da pritom niste morali biti selektivni, ovog puta to neće biti moguće, a i vremena je manje, jer izložba traje samo do 23. veljače.

(M.G.)