Scenska prikazanja Stravinskog i Orffa

Časne iznimke ipak postoje, a jedna od njih je ciklus "Sfumato" Zbora Hrvatske radiotelevizije. Pokrenut prije deset godina, taj je niz koncerata omogućio publici da upozna neka od kapitalnih vokalnih djela starije, ali i suvremene glazbe. Kroz te se programe i HRT-ov zbor profilirao kao respektabilno umjetničko tijelo i jedan od zamašnjaka domaćeg klasičnog glazbenog izvodilaštva.

Ovosezonska se deseta obljetnica "Sfumata" ne slavi na velika zvona, nego je, umjesto toga, ciklus prigodno proširen trima većim koncertima izvan matičnog prostora Muzeja Mimara. Vjerojatno najatraktivniji među njima onaj je koji će se održati 09.02.2008. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Tom prilikom Zboru će se pridružiti niz vokalnih solista, pijanista i udaraljkaša, a sve pod dirigentskim vodstvom Tončija Bilića, a na programu su Stravinskijeva "Svadba" i "Catulli Carmina" Carla Orffa, djela koja pripadaju u sam vrh zborske glazbe dvadesetog stoljeća, ali se, usprkos tome, relativno rijetko izvode.

Jedan od razloga je i specifičan izvodilački sastav, koji u obje skladbe, uz vokalne soliste i mješoviti zbor, uključuje još i četiri glasovira i velik broj udaraljki. Tonči Bilić dodaje kako instrumentarij nije jedino što je zajedničko ovim dvjema kantatama, jer su obje "djela životne radosti". Stravinskijevo djelo pritom opisuje ruske poganske svadbene običaje, dok "Catulli Carmina" prikazuje život ljubavnika.

Unutar Stravinskijevog opusa, čuvenog po iznenadnim mijenama, u rasponu od folklornog ekspresionizma, preko neoklasicizma, sve do ne baš uspjelih izleta u dodekafoniju i serijalizam, "Svadba" pripada takozvanoj "ruskoj fazi". U tom je smislu, premda nije orkestralno djelo, bliska trima Stravinskijevim čuvenim baletnim partiturama – "Posvećenju proljeća", "Petruški" i "Žar ptici". Zanimljivo je i da je, iako skladana nakon njih, "Svadba" bila prva skicirana, a kasnije je realizirana u čak pet verzija, od kojih je Tonči Bilić odabrao posljednju, koju se danas smatra i definitivnom.

Premda "Catulli Carmina" barata vrlo sličnim instrumentalnim ansamblom kao Stravinskijeva "Svadba", Orffova partitura ipak donosi i neke specifične poteškoće. Jer, uz četiri glasovira i niz standardnih udaraljki, skladatelj traži i neka egzotična glazbala, poput litofona. Riječ je o instrumentu srodnom ksilofonu, koji umjesto drvenih ima kamene pločice, a, s obzirom da litofona u Zagrebu nema, bilo je potreno prearanžirati dijelove u kojima se pojavljuje.

Razlike između dvaju djela očituju se i u odnosu prema dramaturgiji. Naime, dok Stravinski kombinira elemente drevnih poganskih običaja i baleta svog vremena, Orff na vlastiti način promišlja antički teatar, unoseći elemente srednjovjekovnim i renesansnim predodžbama o antici, iz kojih se kasnije izrodila opera. Sve je to, pak, sjedinjeno na način persiflaže, karakteristične za Orffov cjelokupan opus.

Premda su i "Svadba" i "Catulli Carmina" djela izvorno koncipirana za glazbenu scenu, ovom će prilikom biti izvedena koncertno. Iako dvorana Lisinski ima relativno veliku pozornicu, Bilić je u konačnici ipak odustao od scenskih elemenata. Naime, iako su obje skladbe svojevrsna "scenska prikazanja", ona su u osnovi oratorijskog karaktera. K tome, na pozornici će ionako izvođači i njihovi instrumenti stvoriti popriličnu gužvu, zbog čega bi dodatni scenski pokret bilo teško realizirati.

Do neke buduće scenske izvedbe, zagrebačka će se publika, dakle, morati zadovoljiti predstavljanjem Stravinskijeve i Orffove kantate u koncertnom obliku. No, s obzirom da je u oba slučaja riječ o glazbi koja je i sâma po sebi atraktivna, a k tome će je izvesti vrlo kvalitetni glazbenici, ovaj događaj ipak treba preporučiti. Koncert u velikom Lisinskom počinje 09.02.2008. u standardnih 19:30.

(T.M.)

Pročitajte i ...
O glazbi u medijima
Suvremena ozbiljna glazba u medijima
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
'Opera pod zvijezdama' u nogometnom duhu
Večer Antona Brucknera u ciklusu Sfumato
Einojuhani Rautavaara - Vigilia
Martina Gojčeta-Silić silazi na vrh
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski privremeno bez ravnatelja!
Lisinski bez ravnatelja do 'rješavanja problema'
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Damir Karakaš
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Oliver Frljić osvaja Zagreb
Oliver Frljić 'Bakhama' i 'Gulliverom' napada Zagreb