Hrvatska - Slovenija: koliko se poznajemo i što si dugujemo?

Hrvatski P.E.N. organizirao je dvije intelektualne brbljaonice, odnosno okrugle stolove kako se to ljepše naziva, na kojima se hrvatska i slovenska umjetničko-intelektualna krema izjasnila o svim stvarima koje nas spajaju i razdvajaju. Ovih potonjih je, ako je vjerovati P.E.N.-ovcima, mnogo manje, a jedna od njih je i jezik, što se moglo primijetiti na zagrebačkom izdanju ove tribine, inače naslovljenom «Koliko se poznajemo i što si dugujemo». Slovensko je održano još u svibnju u Ljubljani, a u Zagrebu su se nedavno okupili Zvonko Maković, Tonko Maroević, Nadežda Čačinović, Žarko Paić, Zvonko Kovač i Branko Čegec braneći crveno-bijele kvadratiće. Interese Julijskih Alpa zastupali su Manca Košir, Boris Novak, Vladimir Mirko, Miha Pintarič, Peter Peršin te predsjednik slovenskog PEN-a, Tone Peršak.

Gosti iz Slovenije govorili su materinjim jezikom, što je omogućilo da ih prisutni na okruglom stolu jedva razumiju, no kako se prisutne moglo nabrojati na prste dvije ruke, nerazumijevanje na tribini posvećenoj razumijevanju i nije bilo toliki problem. Razlog nedostatka interesa za ovaj dijalog ipak nije bio zbog same teme ili sudionika, nego zbog pomno odabranog termina tribine, koji se precizno poklapao s utakmicom Hrvatska-Njemačka, pa je tako cijela država gledala Vatrene dok je u Knjižnici Bogdan Ogrizović desetak intelektualaca razmjenjivalo dojmove o hrvatsko-slovenskim odnosima.

Nadežda Čačinović, profesorica estetike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a usput i rođena Slovenka, podijelila je s prisutnima svoja zapažanja o temi, referirajući se prvenstveno na knjigu nedavno preminulog Tarasa Kermaunera, slovenskog filozofa, koji je, između ostaloga, pisao i o poznatom arheologu Dragutinu Dežmanu, kojega neki Slovenci smatraju izdajnikom, jer je pisao na njemačkom jeziku.

Jedna od promjena koje su se u hrvatsko-slovenskim odnosima dogodile nakon raspada Jugoslavije jest i gubitak dinamike u međusobnoj komunikaciji, istaknuo je izdavač Branko Čegec, jedan od rijetkih u Hrvata koji sustavno objavljuje prijevode slovenskih pisaca. Čegec se osvrnuo i na knjižaru Mladinske knjige, koja se do devedesetih nalazila u centru Zagreba i u kojoj se mogla nabaviti literatura na slovenskom, što je danas nažalost nemoguće. Na liniji pozitivnih međusobnih utjecaja bio je u svojem izlaganju i akademik Tonko Maroević, koji je jedan od naših najboljih prevoditelja sa slovenskog jezika, napominjući kako se osjećao pomlađeno čitajući slovenske avangardne pjesnike, koji se ne oslanjaju na Maroeviću zamorni tradicionalizam.

Filozof Žarko Paić nadovezao se na izlaganje Branka Čegeca, objašnjavajući kako cijela jedna zajednička mitologija koju su Slovenci i Hrvati, ali ne i samo oni, imali u Jugoslaviji polako nestaje, no da se nova ipak izgrađuje, ali na drugi način, putem interneta i kontakata koji nisu dirigirani državnim politikama nego iskrenim međusobnim zanimanjem. A na mladima ostaje budućnost, zaključio je još davno jedan čovjek rođen baš na granici Hrvatske i Slovenije, čija je država ponajviše zbližila ova dva bliska, ali ponekad i vrlo udaljena, naroda.

Inače, ljeto kalendarski počinje 21. lipnja, ali se prava ljetna atmosfera može očekivati nekoliko tjedana kasnije. Tada će Jadran biti pun turista, Sveti Rok će opet izazvati nekakav prometni zastoj, u novinama će se izvlačiti najopskurnije teme za sezonu kiselih krastavaca, a Hrvati i Slovenci će se početi svađati oko granice u Piranskom zaljevu. Pardon, Savudrijskoj vali. Joško Joras će i dalje tvrditi «tudi tukaj je Slovenija», dok će se zasigurno naći i neki pametni hrvatski političar s prijedlogom da se na Slovence pošalje topovnjača Petar Krešimir i uobičajena ljetna orgija lošesusjedskih odnosa može započeti.

Tada se vjerojatno nitko više neće sjećati dvije tribine o bliskosti Slovenaca i Hrvata u organizaciji P.E.N. centra, no one su ipak pokazatelj da se sa susjedima može i razgovarati, ne ignorirajući razlike.

(G.D.)

Pročitajte i ...
Književnost uživo
Hrvatski arhitekti na Venecijanskom bijenalu
11. Međunarodna izložba arhitekture u Veneciji
Pogled u povijest Života umjetnosti
‘Život umjetnosti’ o arhitekturi
Tko se boji vuka još u digitalnoj eri
Penezić & Rogina na Bijenalu arhitekture u Veneciji
Mute - aktivizmom protiv devastacije istočnog Londona
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Duševna bol Emira Kusturice košta 12.000 eura
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Lutosławskijev 'Glasovirski koncert' prvi put u Hrvatskoj
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Veselin Gatalo
Veselin Gatalo: 'Geto' je roman koji traje i koji se ostvaruje
Kaos na čitanju poezije Michela Deguya
Književnost uživo - opet angažirano
Kinamašina - roman o kineskoj zajednici na Kubi
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Joi Ito
Predrag Matvejević (drugi dio)
Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu
Svjetska književnost u ženskom ključu Nadežde Čačinović
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Novi pejzaži Josipa Klarice u Galeriji Badrov
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb
Trg žrtava Milana Bandića
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
MSU dobio novu staru ravnateljicu
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
M. Lučić za ravnatelja suprotno mišljenju Stručnog vijeća MSU-a
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Ekskluzivno: Političke spletke oko izbora Upravnog vijeća MSU
Branko Franceschi
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Damir Sokić
Zvonko Maković
Željko Kipke
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
'Renesansa' - knjiga lišena elitističkog pristupa
Objavljen prvi sveobuhvatni pregled hrvatske renesanse
Goran Matović i Tonko Maroević ogledaju se u Borgesu
Pogledajte retrospektivu Ante Kuduza
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča ili priručnik za preživljavanje?
'Odlično je baviti se kriminalom' - zbirka priča nezaštićenog svjedoka
Odmor od povijesti - Bacači sjenki
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Duško Ljuština
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu