Uljudbeni turizam za početnike

Iako Hrvatska jest turistička zemlja, možda čak i previše, nevjerojatno je da se prva knjiga o spoju turizma i kulture pojavila tek ove godine, kad se s jedne strane sa zadovoljstvom bilježe milijuni noćenja, ali i milijuni kuna potrošeni na razne festivale. Njezin je naslov možda baš zato „Abeceda kulturnog turizma“, a dio je doktorskog rada Daniele Angeline Jelinčić, zaposlenice zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose. Ova knjiga u izdanju Meandra jest početnica, ali u onom kvalitetnom smislu jer zaista objašnjava osnove kulturnog turizma, od definicija pojma do različitih teorijskih pristupa, dok u drugom dijelu donosi istraživanja na temelju podataka prikupljenih u Hrvatskoj više ili manje sličnim europskim državama, od Finske i Cipra do Nizozemske i Italije.

Za konkretnije hrvatske pokazatelje učinka sprege kulture i turizma morat ćemo ipak još malo pričekati, jer statistike ne postoje, točnije, nisu postojale sve do prije pet godina. To nije samo problem pojedinačnih projekata koji zato nemaju osnovni uvid u želje i potrebe ciljane populacije, nego i državne politike, koja iako ima Strategiju razvitka kulturnog turizma, još uvijek u pojedinim segmentima te djelatnosti otkriva toplu vodu. Daniela Angelina Jelinčić se zato u svojoj studiji  posvetila ulozi države, od koje ne treba očekivati sve, ali bi realno bilo da postavi kvalitetni zakonski okvir i radi na koordiniranju različitih  inicijativa u ovom području. Da se ipak nešto radi, pokazuje izrada spomenute Strategije, i posljedično osnivanje Ureda za kulturni turizam pri Hrvatskoj turističkoj zajednici, koji stoji negdje između Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, pa je njegov učinak bitno smanjen.

S druge strane, kulturnu ponudu Hrvatske ne bi se moglo procijeniti mizernom, gotovo svako obalno mjesto tijekom ljetnih mjeseci ima neki festival, doduše zaista širokog dijapazona umjetničkih disciplina i ozbiljnosti, ali pitanje je koliko su oni zanimljivi gostima. Jer, i oni se dijele na nekoliko kategorija - postoje slučajni, zatim oni koji dolaze vidjeti samo najpoznatije sadržaje, na primjer Dubrovačke zidine, te na koncu oni najrjeđi, ali i najkvalitetniji, koji putuju s jasnim ciljem i namjerom. Za autoricu „Abecede kulturnog turizma“ ovi posljednji su i jedini „pravi kulturni turisti“, kojih u Hrvatskoj još nema dovoljno. Naša se ponuda, ali i potražnja, nažalost još uvijek uglavnom fokusira na onu prvu, slučajnu kategoriju.

Hrvatska bi se kulturna ponuda trebala fokusirati na privlačenje pravih kulturnih turista, a za to su potrebni kvalitetni, čak i vrhunski programi. Pored pradavnih projekata na Jezuitskom trgu, i današnjih izložbi njemačkog ekspresionizma ili Marca Chagalla, Daniela Angelina Jelinčić takvima smatra i koncert Norah Jones u Puli ili Boba Dylana u Varaždinu. Potencijal, naravno, ne leži samo na obali, nego i u kontinentalnoj Hrvatskoj, na čiji turistički učinak nerijetko uopće ne obraćamo pozornost. No, nije to jedini problem s kojim se susreće željeni razvitak domaćeg kulturnog turizma: „Kod nas postoji gotovo dogma da moramo nuditi isključivo domaću kulturu kako bismo zarađivali od kulturnog turizma. To nije točno, jer Hrvatska s postojećim programima i poviješću ne može privući veliko međunarodno tržište. Klasične strategije zato predlažu da se uz veliki međunarodni program u istom paketu prodaje i neki domaći umjetnik, povijesna ličnost, događaj i slično.“

Pritom ne treba zaboraviti ni manja mjesta, od Ogulina Ivane Brlić Mažuranić do Kringe vampira Jure Granda. Inzistiranje na baštini ipak tu ne bi trebalo imati primarnu vrijednost, jer baština bi trebala biti samo dio veće i suvremenije ponude: „Potrebno je sačuvati folklor, ali ne možemo očekivati od inozemnog turista da uspoređuje predstave Kulturno umjetničkih društava po selima.“ Pritom Daniela Angelina Jelinčić napominje kako je, unatoč raširenoj predodžbi, prema podacima on-line prodaje Dubrovačkih ljetnih igara, nastup folklornog ansambla Linđo, na primjer, i dalje najtraženija stavka. Osim toga, postoji i sasvim drukčiji preduvjet kvalitetne ponude koja će zadovoljiti i turiste, na koji se često zaboravlja, a čini se sasvim logičnim. Naime, programi moraju biti prilagođeni i željama i potrebama lokalnog stanovništva, jer tako i ono može kvalitetno sudjelovati u prezentaciji tih programa ciljanoj publici. Upravo u suradnji lokalnog stanovništva, lokalnih programatora i viših sfera upravljanja i odlučivanja o kulturnoj politici leži mogućnost uspjeha. Tu se ponovno javlja uloga države, a Hrvatska je u tom smjeru tek krenula na dug put. Utješno je možda što o problemima koordinacije državnih tijela, najprije resornih ministarstava, govore i iskustva turistički naizgled i zbiljski osvještenijih država, na primjer Italije i Francuske. I kod njih se suradnja nerijetko svodi tek na pojedini projekt, umjesto kvalitetnog kontinuiteta.

Osim političke volje i novca, što su uobičajene pretpostavke za implementaciju, koliko god kvalitetno zamišljene i napisane strategije, kulturni turizam zahtijeva i posebnu vrstu kadra – kulturne menadžere. Iako kod nas još ne postoji studij takvog smjera, dovoljni su i tečajevi će nadopuniti postojeća znanja. Ono što se djelomično zaboravlja u gotovo svakom razgovoru o kulturnom turizmu, njegova je, koliko god to paradoksalno zvučalo, kulturna strana. Osim prihoda od turizma, koji je nažalost osnovni pokretački motiv većine takvih programa, u toj specifičnoj grani ponude leži i velika mogućnost razvitka kulture - od suradnje na raznim razinama, preko promocije, do eventualnih uzvratnih gostovanja, povezivanja i koprodukcija.

Dosadašnja recepcija knjige „Abeceda kulturnog turizma“ Daniele Angeline Jelinčić uglavnom je išla u tom isključivo profitabilnom smjeru, ali činjenica je da je ova knjiga ujedno i trenutno najprodavanije izdanje Meandra. Znači li to da je hrvatsko čitateljstvo toliko zainteresirano za ove probleme, ili je riječ samo o privlačnoj naslovnici, teško je reći. Dobro je, međutim, znati da se i o toj strani ovog našeg turističkog raja na zemlji misli, čak i kad svaki pogled na ljetne gužve demantira čak i mogućnost da one imaju ikakve veze s bilo kojom, pa čak i turističkom, „uljudbom“.

AUDIO VERZIJA

(I.R.)

Pročitajte i ...
Abeceda kulturnog turizma
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
Marc Chagall - Priča nad pričama
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
Književnost - godišnji pregled 2007.
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Jubilarnom PIF-u grad ne želi pomoći
Pifu se ne želi pomoći
Što Ivana Brlić Mažuranić i Thompson imaju zajedničko?
Festival posvećen divovima
Divovski festival fantastične književnosti
Film - godišnji pregled 2008.
Književnost - godišnji pregled 2008.
Dalibor Matanić
Petar Selem
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Devastacija Zagreba se nastavlja: srušena Planićeva vila na Tuškancu!
Strušena ne/zaštićena vila Stjepana Planića
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Film - godišnji pregled 2007.
Još uvijek nema datuma za otvorenje MSU-a
Muzej suvremene umjetnosti još uvijek bez datuma dovršetka!
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film
Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko
Ministarstvo kulture - rezime protekle četiri godine
Biškupić: Vujić je prespavao protekle četiri godine!
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
Kultura.hr nerealizirani projekt Ministarstva kulture
Ministarstvo kulture u bespućima informatičke zbiljnosti
Platforma maldih koreografa
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
Autorska kuća - Pazi, knjiga!
Pazi, knjiga!
Rasputin u Puli
Zlatni lav okuplja umjetnike na granici
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Hrvatska knjižnica za slijepe - jedina koja fond i proizvodi
Nataša Rajković
Ana Lederer
Igor Zidić (2006.)
Željko Kipke
Ima li nezavisna kultura šanse?
Nezavisna kulturna scena izborila pobjedu?
Glasi iz planina - Rene Medvešek
Teretni čovjek - Damir Bartol Indoš
Zagreb Jazz i N.O. Jazz Festival (ne) smetaju jedan drugome
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
The Lastmaker - Goat Island
Velika Montaža Tita
Kučkini sinovi između istine i mita
'Zeleno, zeleno' na zgarištu nesvrstanog prijateljstva
Razgovori o novom kazalištu