Detaljni plan za Cvjetni trg može se, ali i ne mora realizirati

Srušile bi se dvije zgrade i počeo pripremati teren za velebni projekt "lifestyle centra", kojeg je pripremio arkitekt Boris Podrecca. No, građani Zagreba, i to ne samo oni iz spornog bloka omeđenog Ilicom, Cvjetnim trgom, Varšavskom i Gundulićevom, nego i mnogi drugi, jasno su dali do znanja da se neće tek tako pomiriti s devastacijom jednog od najprepoznatljivijih obilježja urbanog identiteta svog grada.

Predvođeni inicijativom "Pravo na grad" i Zelenom akcijom, oni su tako sustavno upozoravali ne samo na spregu gradskih vlasti i privatnog investitora, nego i na sustavne pokušaje zaobilaženja, pa čak i nepoštivanja zakonske procedure. Upravo zbog toga, Milan Bandić je navrat-nanos pokrenuo postupak donošenja novog Generalnog urbanističkog plana, a nakon njega i detaljnih planova uređenja pojedinih blokova u užoj gradskoj jezgri. Posve očekivano, oni su pripremljeni na način koji bi omogućio investitoru da legalno izvrši i one zahvate koji nisu bili u skladu s ranijim GUP-om. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pritom je već ljetos bilo stopiralo donošenje novog GUP-a u srpnju, s obzirom na niz proceduralnih grešaka, među kojima i one koje se odnose na obvezu javne rasprave.

Te rasprave, naravno, ničime ne obvezuju gradske vlasti da uvaže primjedbe građana, ali i dalje je neizbježno zainteresiranim pojedincima i udrugama omogućiti uvid u te planove. Slijedom toga, 10.10.2007. je u prostorijama Tribina Grada Zagreba upriličena javna prezentacija Detaljnog plana uređenja najspornijeg bloka na Cvjetnom trgu. Iako su se ondje opet pojavili i predstavnici "Prava na grad" i njima suprotstavljene udruge "Projekt Zagreb", sada su se prvi put jasno i glasno oglasili i sâmi stanovnici.

Prigovaralo se tako da je "grad trebao dati osnovne elemente, a potom raspisati međunarodni arhitektonski natječaj, jer ne može potencijalni investitor nametati svoje premise koje se mora naknadno ugraditi". Čini se, nažalost, da može. Jer, iako predstavljeni plan nije posve u skladu s prvim Podreccinim projektom, on i dalje predviđa maksimalnu izgrađenost unutar bloka, i to na način koji omogućava da se već napravljen projekt i realizira uz tek neznatne izmjene. Osnovne premise su, dakle, zadržane – probijanje pasaža od Ilice do Varšavske i od Cvjetnog trga do Gundulićeve, izgradnja sedmerokatnih zgrada i šest podzemnih etaža, namijenjenih javnoj garaži.

Predstavljači projekta pritom su se opetovano pozivali na potrebu pasažiranja bloka, što je, uostalom, uobičajena praksa ne samo u europskim gradovima, nego i u sâmom Zagrebu. Arhitekt Boško Budisavljević, međutim, ističe da pasaži sâmi po sebi uopće nisu upitni. Kaže da kada bi investitor i projektant, živjeli u tom bloku, prvi ne bi htjeli gledati sedmerokatne kuće u svom dvorištu. Dakle, "pasaž da, ali ni u kom slučaju nešto što se radi isključivo za unutrašnje parcele, a to je očito radio netko tko radi kako investitor pleše".

Stanari zgrada koje uokviruju blok također se ne protive pasažiranju, ali, poučeni, između ostalog, i nedavnim događajima u Kupskoj ulici i na prostoru bivše tvornice "Nada Dimić", opravdano strahuju da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i u najstrožem centru grada. Jedan od njih tako "izražava duboku sumnju" da će pri ukopavanju 24 metra u dubinu okolne zgrade ostati zaštićene, a u svjetlu toga što, recimo, u Ilici 11, zbog prometa pucaju zidovi. K tome, "toliki promet koji se kani u bloku stacionirati predstavlja ekološki problem za sve okolne zgrade".

Te je bojazni, ne osobito uvjerljivo, pokušao odagnati jedan od konzultanata pri izradi Detaljnog plana uređenja, arhitekt i akademik Branko Kincl. On tako reče da su dubina kopanja i naslonjenost zgrada u struci prosječna tehnička problematika, koja se rješava na više načina. O razlozima urušavanja u Kupskoj pritom kaže "da će nas o tome valjda izvijestiti komisije", a kao protutezu tom događaju ističe da se u Donjem gradu izvodilo radove i na neboderu u Ilici 1, i u Praškoj ulici na lokaciji bivše/buduće sinagoge, i to na način da su te građevinske aktivnosti potpuno sačuvale zgrade u blizini.

Kincl je, također, odbacio i tvrdnje prema kojima bi izgradnja velike garaže u centru grada dodatno blokirala promet u već i sada ionako prezagušenoj Gundulićevoj ulici. Tvrdi kako su kompjuterske su simulacije pokazale kako te prometnice, širine devet metara, mogu imati usporeni promet u tri trake, čime se mogu riješiti i promet u mirovanju i promet u kretanju. O tome pokazuju li kompjuterske simulacije i ekološke učinke takvog povećanja prometa, Kincl nije rekao ništa. Također, nije ga previše uznemirilo niti pitanje ulaza u tu garažu. Naime, ona nije regulirana ovim Detaljnim planom uređenja, jer bi se ulazna rampa nalazila izvan okvira bloka. Međutim, za ulaz iz Varšavske, koja je pješačka zona, nije moguće legalno dobiti lokacijsku dozvolu, dok bi za ulaz iz Gundulićeve trebalo intervenirati na zgradu kojom se trenutno koristi Stomatološki fakultet.

Koliko je poznato, nitko od autora plana nije dosad kontaktirao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je vlasnik te zgrade, pa bi, dakle, ipak imalo ponešto za reći o ovom projektu. No, nije se zaobišlo samo to ministarstvo. Jer, kako je upozorila predstavnica stanara i suvlasnica zgrade u Ilici 19, unutar bloka postoji ukupno 293 vlasnika, od kojih je konzultiran jedan jedini – Tomislav Horvatinčić. No, iz Kinclove perspektive gledano, problema nema. Jer, ionako se sve radi naopako – prvo se pojavi investitor sa svojim projektom, a onda Grad izrađuje Detaljni plan uređenja koji se prilagođava tom projektu, umjesto da bude obrnuto. Također, taj se plan, kako je očito iz Kinclovog odgovora stanarima, može izraditi i bez konzultiranja suvlasnika, koje će se potom praktički staviti pred gotov čin. A, "ovisno o tome koliko buduća izgradnja utječe na pojedini prostor i građevinu, u daljnjoj razradi projektne dokumentacije će doći do kontakata".

Kincla, također, ni najmanje nisu zanimali vlasnički odnosi unutar bloka za čije je uređenje konzultiran pri izradi Detaljnog urbanističkog plana. Jer, prema njemu, "to nije dio urbanističke problematike i rješava se na nekoj drugoj razini". Osim toga, "ovo je plan koji se ne mora realizirati", a navodi i da je već napravio puno planova "za koje se mnogi vesele što se nisu realizirali". Sve ovo dovoljno govori o tome koliko ozbiljno Branko Kincl shvaća ne samo pitanje Ustavom zaštićene kategorije privatnog vlasništva, nego i sâm plan kojeg je izradio. I, da, zaista, i ovaj bi se put mnogi veseliti ako taj plan ne bude realiziran. Doduše, Milan Bandić i Tomislav Horvatinčić uprijet će svim silama da proguraju sporni projekt, no, čini se ipak da bi ga, barem na neko vrijeme, mogle osujetiti državne institucije.

To se ponajprije odnosi na već spomenuto Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ali i na Ministarstvo kulture, koje je već najavilo, potaknuto nedavnim događajima u Kupskoj i u "Nadi Dimić", vraćanje dosad izdvojenog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u jedinstveni državni sustav.

U svakom slučaju, priča s Cvjetnim trgom još uvijek nije gotova. A neće ni biti sve dok gradske vlasti interese privatnih investitora pretpostavljaju interesima građana vlastitog grada. Oni, pak, zastupani preko inicijative "Pravo na grad" i Zelene akcije, zacijelo neće dugo čekati do svoje sljedeće akcije.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Ministarstvo suučesnik u devastaciji Cvjetnog trga?
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - mjesto zločina!
Pravo na grad borbu nastavlja pravnim sredstvima
Horvatinčić ruši konačno - ali ne i pravomoćno
Građani u akciji - bukom protiv politike!
Održan miran ali bučan prosvjed u Varšavskoj ulici!
Žrtve Milana Bandića prosvjeduju!
Hoće li Bandić čuti buku iz Varšavske?
Zelena akcija i Pravo na grad ne odustaju od Cvjetnog trga
Uskoro miran, ali bučan prosvjed u Varšavskoj
Zeleni i Pravo na grad protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Nacionalni forum za prostor protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Trg žrtava Milana Bandića
Saga o Cvjetnom trgu se nastavlja
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
Padaj silo i nepravdo
'Pravo na grad' pjesmom protiv Bandićevih manipulacija
Hoće li bageri ovog ljeta navaliti na Cvjetni trg?
Koncert za Zakladu Ana Rukavina i Vjekoslava Šuteja
Ima li nezavisna kultura šanse?
Nezavisna kulturna scena izborila pobjedu?
Oliver Frljić osvaja Zagreb
Oliver Frljić 'Bakhama' i 'Gulliverom' napada Zagreb
Džamonjina donacija Zagrebu
Džamonjina donacija Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt
MSU objavio katalog svoje zbirke
Petar Selem
Objavljen voluminozni katalog zbirke MSU-a
Sarajevo Film Festival u završnici
Sarajevo Film Festival bliži se kraju
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Nezavisna kulturna scena pobunila se protiv Milana Bandića
Ljuština tvrdi: Gradonačelnikov potpis vrijedi!
Močvari je kraj!
Kornel Šeper: Grad lažnim izjavama i tužbama dotjerao Močvaru do kraja
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Vedrana Rudan predstavila svoje ukoričene kolumne
Vedrana Rudan: Dan žena u prostačkoj Hrvatskoj ništa ne znači!
Močvara se zatvara u svibnju!
Bandić zatvara Močvaru 11. svibnja!
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Močvara (ne)će biti deložirana?!
Gasi li se Močvara?
Književnost - godišnji pregled 2007.
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Aleja filmske umjetnosti
Aleja filmske umjetnosti - predizborni teatar apsurda
Hrvatski arhitekti na kongresu
Arhitekti o donjogradskom problemu
Kongres hrvatskih arhitekata – Odgovornost
Arhitekti o Cvjetnom trgu – bez zaključka
Edo Popović
Duško Ljuština
Operacija:grad se nastavlja!
Treća Operacija:grad između aktivizma i urbanizma
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Umjetnost na ulice!
Damir Karakaš
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Objavljen zbornik na Festivalu prvih
Zbornik Društvena odgovornost kapitala
Daniel Tucker: Zagreb treba decentralizirati
SDP predstavlja svoju kulurnu politiku
SDP: 'ministar može biti genij ili budala'
O Zagrebu usput i s razlogom
UrbanFestival - O drugim prostorima
Projekt Zagreb u MGZ-u
Zagreb u stanju tranzicije