Pijanistica - Dario Harjaček
| 27.11.2008. | Print | Pošalji link |
Iako se ne bi trebao, ili morao, ponašati tržišno, Teatar &TD ne zazire od lektirnih naslova.
Navodno je najveća prošlosezonska uspješnica upravo scenska verzija Dostojevskijevog „Idiota“, a odnedavno je slijedi i „Pijanistica“ Elfriede Jelinek u režiji Darija Harjačeka. Bez isticanja eventualnih sličnosti, kako u izboru proznog predloška tako i u razradi, ne treba zaboraviti kako time, zapravo, Teatar &TD obavlja i onu možda važnu prosvjetiteljsku funkciju kazališta u koju se, paradoksalno, zaklinju sve ostale kazališne kuće u gradu. Bitno je to napomenuti i zbog svih onih koji i dalje ne prihvaćaju teatar u Savskoj 25 kao relevantno mjesto hrvatskog kazališta ne samo jučer nego i danas.
Austrijska nobelovka nije bila česta gošća domaćih pozornica. Da nije bilo Paola Magellija i Željke Udovičić koji su u projektu „Ah, Nora, Nora“ u Dramskom kazalištu Gavella prije gotovo deset godina spojili Ibsenovu „Lutkinu kuću“ i nastavak kako ga je zamislila Elfriede Jelinek, bilo bi je malo pa ništa. Par citata u pokojoj režiji Olivera Frljića više naznačuje taj nedostatak nego što ga puni, ali nije riječ o mizoginiji jer ni ostatak strašne austrijske gomilice, od Turrinija, preko Jonkea i Schwaba do Mitterera nije prošao puno bolje. S druge strane, svaki od njih je dobio barem jednu izvedbu u najrazličitijim produkcijskim okvirima, i to prije kao dokaz otvorenosti repertoara nego kao rezultat sustavnijeg i hrabrijeg razmišljanja o istom. Lakše je, naravno, kopati po baštini ili kupiti inozemnu uspješnicu, po mogućnosti anglo-američku, nego se suočiti s izazovom gotovo susjeda koji svoju poziciju radikalno reinterpretira što pak, zbog kulturoloških sličnosti i zemljopisno-povijesne blizine, ovdje odzvanja poznato. Thomas Bernhard imao je nešto više izvedbi u Hrvatskoj, ali i on je sveden tek na smrznutu karikaturu, što je sudbina koja, čini se, čeka i Elfriede Jelinek, Nobelu unatoč.
U režiji „Pijanistice“ za polukružnu dvoranu Teatra &TD, Dario Harjaček poslužio se nekolicinom providnih trikova, što mu možda ni ne treba zamjeriti s obzirom na kompleksnost predloška ili ambiciju i hrabrost da se s njim nosi. Upečatljiva studija mizantropije, začahurenosti i ludila nije lagan zadatak niti za čitanje, dok pred dramatizatore postavlja nekoliko gotovo nerješivih problema. Zato i predstava vibrira između želje za čitanjem romana i igranjem predstave, ili drugim riječima, između namjerne suhoće i lapidarnosti autoričinih opisa, i redateljeve, a možda i glumačke želje za ekspresijom. Harjaček, uz pomoć dramaturginje Rone Žulj, zato dijelove „Pijanistice“ postavlja kao otvoreno čitanje proze u vidu glazbene kompozicije, i te smirene, koncertne scene djeluju uvjerljivije od inzistiranja na realizmu kako nasilja tako i pokušaja ljubavi, što je u ovom slučaju zapravo isto.
Polje otvoreno neodređenom podjelom i mekom granicom između likova i izvođačica, nudi više mogućnosti za interpretaciju od kojih je koncertna postava samo jedan od mogućih, ali ne i dovoljna, pogotovo kad na kraju mora sijevnuti i britva. Te konkretnosti, od haljine preko improvizirane opreme za sado-mazo igrice, predstavi više smetaju nego što joj daju na uvjerljivosti, a tako je i sa samom glumačkom izvedbom. Kad Nataša Dangubić, Jelena Miholjević i Marina Nemet ne stvaraju razornu buku svojim glasovima, očaj njihove pijanistice neusporedivo je snažniji i teži za gledatelja nego kad se nasilju prepuštaju i fizički, s obzirom da se u njemu ne mogu niti do kraja osloboditi niti zaboraviti da su u izvedbenoj situaciji. Rezultat je na trenutke i groteskan, što možda i jest jedno od točnijih čitanja predloška, ali po ostatku inscenacije, izrazito suptilnom korištenju glazbe i razrađenom dosjetkom s iscrtavanjem haljine kao mrtvog tijela na podu, čini se da Harjačeku to nije bio i željeni cilj.
Ipak, „Pijanisticom“ ne bi trebali biti nezadovoljni ni autori predstave niti ona publika koju neće privući samo činjenica da je riječ o najpoznatijem romanu nedavne nobelovke. Na implicitno pitanje o granici između mizantropije i autodestrukcije, ni bitno duže studije nisu još dale zadovoljavajući odgovor, pa ga ne treba tražiti niti od još uvijek ne potpuno profiliranog mladog redatelja. Uostalom, i u Hanekeovoj hvaljenoj i nagrađivanoj ekranizaciji „Pijanistice“ može se uživati samo ukoliko svatko pristane na svoj osobni komadić Erike Kohut.
Igor Ružić
Pročitajte i ...
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Gostovanja na Gavellinim večerima
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program
Scena Amadeo ne odustaje od Gornjega grada
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
Park - Janosz Sikora
Dani satire - deja vu
Ana Lederer
Kazalište - godišnji pregled 2008.
Naš dečko - Franka Perković
Uvjetovani emocionalni odnosi u 'Našem dečku'
Idiot - Ivan Plaziblat
Nakon Shakespearea i skraćeni Dostojevski u &TD-u
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Montažstroj: kazalište vaše i naše mladosti
Montažstroj: ako igrate na sigurno, ovo nije kazalište za vas!
Dalibor Matanić
Austrijska avangarda u Zagrebu
Pijani proces - Ivica Buljan
Damir Karakaš
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Pir malograđana - Paolo Magelli
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Sve je spremno za PSI 15
PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
Rozamunda - Ivica Buljan
'Argentina' - priča o Hrvatskoj
Nogomet + tango = 'Argentina' - Hrvatska
Sumnja - Marko Torjanac
Teretni čovjek - Damir Bartol Indoš
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
Out - Via Negativa
Petar Selem
Zeleno vjenčanje za kraj Queer Zagreba
Oprostite, mogu li vam ispričati...? - Anica Tomić
Oprostite, mogu li vam ispričati... u ZKM-u
Pričanje umjesto isprike u novoj predstavi Anice Tomić i Jelene Kovačić
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
ZGetno ponovno u duhu polistilizma
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Gordana Vnuk
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Marin Blažević više ne vodi Teatar &TD
U agoniji - Branko Brezovec
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Koriolan - Miran Kurspahić
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Kazališna Revija Akademije dramske umjetnosti
Kradu na ADU!
Sympathy for the Devil - François-Michel Pesenti
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Paris Hilton, piletina i Strauss u &TD-u za Valentinovo
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
'Jackie' & 'Svinjac' - Ivica Buljan
Proces - Ivan Plaziblat
Kuga - Oliver Frljić
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji - Oliver Frljić
Tri nove suvremenoplesne predstave
Teatar &TD piše Vijeću za kazališnu djelatnost
Otimačina Stilskih vježbi
Kazalište vaše i naše mladosti - Borut Šeparović
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Hanjo - Senka Bulić
Senka Bulić govori o predstavi Hanjo
Trokut nerealizirane žudnje: Yukio Mishima, Senka Bulić i Teatar &TD
Ne kao ja - Via Negativa
Festival prvih - društvena odgovornost kapitala
Festival prvih - peti put
Platforma mladih koreografa – susret domaćeg i inozemnog plesa
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Festival Nebo – vrhunski etno
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Nataša Rajković
Mate Matišić
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Disability art: ekstravagantna tijela, seksualnost i nasilje
Velika Montaža Tita
Posjetitelj - Ljiljana Todorović
Brana - Mateja Koležnik
Mateja Koležnik ponovo režira u Zagrebu
'Brana' u Gavelli
Polet - Jean-Claude Berutti
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Stanje nacije - Filip Šovagović
Eurokaz 2008.
Turandot - Vasilij Senjin
Što sa sobom preko dana - Ivona Juka
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
'Život u sjeni banane' u Virovitici
Ivan Vidić: 'Tranzicija nije nesretna jer ljudi su je htjeli'
Orfej silazi – Janusz Kica
San Ivanjske noći - Aleksandar Popovski
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Gavelline večeri po 22 put
Mećava - Aleksandar Ogarjov
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Duško Ljuština
Mladen Tarbuk
Predrag Matvejević (drugi dio)
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Književnost - godišnji pregled 2008.
Bal u operi - fikcija koja je postala stvarnost
Mladi crnogorski književnici na predstavljanju u Booksi
Nova crnogorska književnost
09.01.2009.
- Večernja zvijezda - Alan Hollinghurst
- Posjetitelj - Ljiljana Todorović
- Film - godišnji pregled 2008.
- Kazalište - godišnji pregled 2008.
- Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
- Književnost - godišnji pregled 2008.
- Državni neprijatelj broj 1 – Prvi dio - Jean-François Richet
- Likovnost - godišnji pregled 2008.
- Brana - Mateja Koležnik
- Koncert za Zakladu Ana Rukavina i Vjekoslava Šuteja
- Marija Magdalena - Dimitrije Popović
- Putujuće pozorište Šopalović - Tomi Janežić
- Simfonijski orkestar Muzičke akademije u Lisinskom
- Dan kad je zemlja stala - Scott Derrickson
- Rozamunda - Ivica Buljan
- Kraljevska flamanska filharmonija
- Hoću kući - Mladen Stilinović
- Hotel Grand - Renato Baretić
- Polet - Jean-Claude Berutti
- Tri priče o nespavanju - Tomislav Radić
