PIJANA NOĆ 1918. - Lenka Udovički

Ulysses je prije svega izvrsno plasirani proizvod, čija popularnost uopće ne ovisi o kvaliteti pokazanog niti o konzistentnosti, ili uopće postojanju nečega što bi se moglo nazvati repertoarnom politikom. Zato zaista i nije važno je li riječ o Miri Furlan kao Medeji, Šerbedžiji i Vitezu kao Maratu i De Sadeu, kao što nije važno je li junak sezone Tesla, Krleža ili Hamlet. Brod iz Fažane pun je čak i kad je najavljena kiša, jer čak ni ona ne može domaću publiku spriječiti da vidi što joj je pripremio brijunski ljetni kazališni kamp.

Iako se ove godine, upravo zbog nekoliko manjih prijekata povezanih temom «Krleža danas» nazire neka vrsta želje za izlaskom iz dosadašnjeg okvira «jedna sezona - jedna predstava», primat ipak drži «Pijana noć 1918.», velika ansambl produkcija prema gotovo istoimenom dnevničkom zapisu Miroslava Krleže. Izvornik, «Pijana novembarska noć 1918.» nešto je između dnevničkog zapisa, eseja i novele, i u kazališni komad pokušao ju je prepraviti Ivo Štivičić, scenarist kojemu su upravo televizijske adaptacije Krleže najzapaženiji dio opusa, iako ne treba zaboraviti niti neke samostalne uratke, poput serije «Kuda idu divlje svinje». Međutim, bolja prošlost, ona u kojoj je tadašnja Televizija Zagreb bila zadužena za ozbiljne sadržaje, stigla je Štivičića, ali i cijeli projekt Kazališta Ulysses neočekivanom reprizom «Putovanja u Vučjak» kojim današnji HTV popunjava ljetnu shemu. Naime, između dvadeset godina stare serije u režiji pouzdanog Eduarda Galića, i središnjeg projekta sedme Krležinim šeširom vizualizirane brijunske sezone, razlike gotovo da i nema.

Sadržajno, naravno, «Pijana noć» predstavlja Krležu kao dramski lik, ali bez pravog lica, nego kao tek jedan u nizu njegovih ionako autobiografski neodvojivih Horvata. U ovom slučaju potpuno autobiografski Horvat mladi je Krleža koji se na zagrebačkoj proslavi pada Austrougarske monarhije i uspostave jedinstva Srba, Hrvata, a pomalo i Slovenaca, pobunio protiv agramerskog «šetebandijeraštva» te, posljedično i očekivano, bio izbačen s «derneka». Pisana refleksivno i digresivno, sama «Pijana novembarska noć» nudi malo dramskog materijala, i Štivičić se poslužio nekim stalnim motivima onog dijela Krležinog opusa koji tematizira Prvi svjetski rat. Ipak, miješanje bogatog banketa i gladnih vojnika na kolodvoru, što u izvorniku funkcionira kao svojevrsni moralni argument autorovog istupa, u predstavi nije uspjelo, pa je unatoč razigranim i rasplesanim scenama, njezina prava tema zapravo ostala tek dotaknuta. Umjesto iz današnje perspektive ogoljelog cirkusa koji pokazuje svoje naličje, prvi je dio brijunske «Pijane noći» tek cirkus, s glumačkim kreacijama u službi plošnosti takvog pristupa.

Prava se drama razvija u drugom, komornijem dijelu dramaturški nekoherentne predstave, u razgovoru Sretena Mokrovića kao Krleže i Nebojše Glogovca kao srpskog pukovnika Vesovića. Od čuvene prijetnje «Pojest će vas pomrčina!» raspisana je, ponovno potkrijepljena motivima iz Krležinog djela, prava drama koja, baš zbog Glogovca, ima više kazališnog razloga od prenapuhanog prikaza same «Pijane noći». Kako je jedna od odrednica kvalitete dramskog teksta i mogućnost suosjećanja s negativcem, u tom drugom dijelu Vesović je zapravo glavni lik, a Krleža, pogotovo podigran od Mokrovića, tek suputnik u gozbi u kojoj jedan od trenutno najboljih srbijanskih glumaca, kako glasi sintagma, «jede cijelu predstavu». Pomaže mu pritom i Ivan Đuričić, najzanimljiviji u generaciji onih koje će hrvatska publika tek upoznati.

«Pijana noć» tako nije predstava o otrežnjenju nego, baš naprotiv, ostatak mamurluka koji opća mjesta želi prevoriti u samostalni govor, ali od toga ostaje tek mucanje na način kakav bi i prije dvadeset godina potpisao tek prosječni televizijski zanatlija. Lenka Udovički, koja se nakon prošlogodišnjeg ustupanja mjesta Tomažu Panduru, vratila na prijestolje stalnog redatelja Kazališta Ulysses, i ovoga je puta pokazala kako je u stanju istodobno postaviti komad i zaobići ga, no sad dio krivnje otpada i na dramaturginju Tenu Štivičić. Zaboravi li se zvjezdano nebo, Mali Brijun i njegova tvrđava, romatična vožnja brodom i sve ostalo što čini navodnu magiju Kazališta Ulysses, puno više o Krleži, čak nažalost i danas, govori – televizijska repriza «Vučjaka».

Igor Ružić

Pročitajte i ...
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Stanje nacije - Filip Šovagović
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
Dani satire 2008. - komentar
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
U agoniji - Branko Brezovec
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Sprovod u Theresienburgu
Milko Kelemen
Praizvedba djela Milka Kelemena
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Knjigomat prešao iz virtualnog u stvarni časopis
Pijana noć na Brijunima
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Umro Dragutin Tadijanović
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Igor Zidić (2006.)
Zvonko Maković
Slobodan Šnajder
Igor Zidić
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Delirijum tremens - Goran Marković
Pravo čudo - Lukas Nola
Cirkus između Viteza i Kralja
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Klopka - Srđan Golubović
Kazališna Revija Akademije dramske umjetnosti
Kradu na ADU!
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
Romeo i Julija '68 - Lenka Udovički
Kaligula - Tomaž Pandur
Sumrak bogova
Ana Lederer
Iza kulisa uspjeha domaćih umjetnika
Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Krijesnice - Janusz Kica
Biljana Srbljanović
Srđan Dragojević