Park - Janosz Sikora

Naime, žalosno je što HNK, čini se, svoju publiku ponovno mora privikavati na dramsko kazalište, i što ta ista publika više nije u stanju prihvatiti ništa što nije ili čvrsto zadana klasika, takozvani željezni repertoar ili pak humoreska i melodrama tek nešto malo suvremenijeg nastanka. A upravo je to ono što čeka  uspjelu, ali nažalost i ne potpuno uspjelu inscenaciju «Parka» njemačkog dramatičara Botha Straussa u režiji mađarskog gosta Janosza Sikore.

Zgodna rečenica iz programske knjižice daje naslutiti što je HNK htio ovom produkcijom – jer u doslovno kaže kako se Straussovi komadi protive uspjehu. Iako je u ovom slučaju riječ ne samo o teatrološkom zaključku nego i o zaštitnoj mreži za skok u nepoznato, što postavljanje «Parka» nakon «Hasanaginice» i «Važno je zvati se Ernest» sigurno jest, riječ je o izvrsnoj definiciji onoga što dramska književnost, pa i drama i književnost svaka za sebe, danas moraju biti. Uspješnice dokazane gledanošću na inozemnim scenama, drame čiji je zaplet tek raspisani siže mjuzikla, ili pak lupkajuće-cupkajuće poskočice, kakve se obično prodaju kao sam vrh svjetskog kazališta, to - nisu.

A Botho Strauss nudi nešto sasvim drukčije, tekst pun eruditnih aluzija i neskrivenih zagonetki, preradu Shakespearovog «Sna Ivanjske noći» koja se pretvara u sudar svjetova, i generacija. Pored starijih, koji još uvijek "vjeruju da vjeruju", iako zapravo ne vjeruju, i mlađih, koji vjeruju da ne vjeruju, ali će se uvjeriti u suprotno, Strauss u «Parku», ne samo zbog Shakespearea, uvodi i mitološke likove. Tako dobiva sponu koja veže suvremenost s arhetipskom situacijom mita, iza uvjetno rečeno romantične potke ovog komada, koja kaže da su ljudi bogovima najbliži, ili bogovi ljudima, u trenutku kada traže ili čak mole ljubav. Ispod i između ljubavničkih zavrzlama, pretvorenih uglavnom u brutalne fizičke kontakte ili samorazarajuću žudnju za njima, autor podmeće i mnoge druge suvremene teme – ogoljenost građanske egzistencije i umjetnost kao sredstvo potvrde te egzistencije, a ne kao mjesto eventualne duhovne realizacije.

Arkadijski park danas više nije tamno mjesto ljubavi i snova, nego opasno obitavališe urbanog okota, koji sanja o silovanjima jednako kao što i bogovi sanjaju o ljubavi koja je iznad ljudskog poimanja. U kontrapunktu tih dvaju kontrakultura, jer obje, i adolescentska skvoterska i mitološka, celestijalna, u jednakom su odmaku od građanskih zakona, napinje se Straussova parafraza Shakespearea. Kad nije ciničan, prema građanstvu jednako kao i prema njegovim naličjima, Strauss je zabrinut kao i svaki pravi pripadnik generacije koja je preživjela '68. i doživjela da joj se, u realnim okvirima, ostvare ideali. Iz, ako ne baš božje, onda barem ptičje perspektive, koju si ovako višeslojnom i višeplanskom dramaturgijom daje Botho Srauss, između građanštine i malograđanštine nema prevelike razlike.

On donekle i generacijski, ali i svjetonazorno zato zatvara krug njemačke drame, koji je na nimalo njemački, a još manje austrijski način, ali sa suvremeijim temama, otvorila Elfriede Jelinek. Botho Strauss je između nje i Brechta, još uvijek dovoljno doličan, dovoljno temeljit, taktičan i intelektualan, a još ne dovoljno šokanatan. Između onoga što se Brechtu događalo na domaćim pozornicama u posljednje vrijeme, i onoga što je ovdje pokazao čuveni i ugledni bečki Burgtheater gostovanjem na Eurokazu, ostaje u sredini Botho Strauss sa svojom prvom HNK-ovskom realizacijom.

Koliko god je lijepo ponovno vidjeti Almu Pricu u dramskoj roli koja joj se opire, i Gorana Grgića koji barem na trenutak još može pokazati zašto neuroze likova koje tumači ipak imaju svoje mjesto u spomenaru hrvatskog glumišta, ovoga su puta zakazali mlađi – od Leone Paraminski do cijelog niza «izvođača» rubnijih uloga. Možda to najviše govori o prosedeu Janosza Sikore, ali implicitno i o načinu kako je pročitao ovaj komad. Iako vizualno zanimljiva, sa scenografijom koja, treba se nadati, jest pomaknula standarde nacionalne kuće, ona ipak jest tek naznaka osuvremenjivanja, ne samo repertoara nego i mišljenja o repertoaru u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Igor Ružić

Pročitajte i ...
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Turbofolk - Oliver Frljić
Festivalski program 12. Europske kazališne nagrade u Solunu
Književnost - godišnji pregled 2007.
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Dani srpske kulture u znaku opanka
Dani srpske kulture 2007.
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Clubture slavi 5 godina postojanja
Clubture
PIF 2008.
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Zabranjeno kazalište - Dragan Živadinov
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Gostovanja na Gavellinim večerima
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program
Scena Amadeo ne odustaje od Gornjega grada
Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli
Dani satire - deja vu
Pijani proces - Ivica Buljan
Belgijska kazališna skupina tg STAN napokon u Zagrebu
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Kazalište vaše i naše mladosti - Borut Šeparović
Prava svečanost 'Crne zemlje'
Festival novog cirkusa 2008.
Australski Acrobat ponovno u Zagrebu - na Festivalu novog cirkusa
Počinje četvrti Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa posvećen mraku intime
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Sljedeći Eurokaz gledat ćemo na Mirogoju!
Gordana Vnuk
Indijski glazbeni mistici u završnici Eurokaza
'No Dice' & 'Toranj loše glazbe'
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Siromašno kazalište - The Wooster Group
Čak i kad je prirodno, kazalište ne može imitirati život
Legendarni The Wooster Group otvara 22. Eurokaz
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
U agoniji – novo Brezovčevo čitanje Krleže
Krleža na Brezovčev način
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Ana Karić doziva vraga u Teatru &td
Sympathy for the Devil u Teatru &td
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Kuga - Oliver Frljić
The Lastmaker - Goat Island
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija
Kučkini sinovi između istine i mita
Duško Ljuština
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.