Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik

Učinak je naravno urnebesno smiješan, no slično je i kad se veliki romani pokušaju svesti na format SMS-a. U tom slučaju, čak i «Anino bacanje pod vlak» zapravo je prije crni vic nego jedna od najvećih psiholoških drama svjetske književnosti. Kraćenje je loš gospodar i dobar sluga, a pravi primjer toga ponudio je zagrebački HNK svojom novom produkcijom u kojoj je voluminozna trilogija Eugenea O'Neilla «Elektri pristaje crnina» svedana na sat i pol brze scenske igre u režiji slovenske gošće Mateje Koležnik.

Riječ je o obradi Eshilove «Orestije» gdje, umjesto bogova, sve dobro i puno više lošeg, odrade ljudi. Elektra je ispit princip ljubavi i pravednosti, ideala koji su u temeljima većine priča kojima se posredno ili izravnije odgajaju naraštaji. Princ na bijelom konju, ili junak koji iz rata izlazi samo s pokojom ogrebotinom, ali nijednom na duši, i danas su nažalost prihvaćene slike, a u Elektri je svaka od njih dovedena do suprotnosti: ljubav nestaje početkom braka, djecu se voli ili pretjerano ili nedovoljno, a rat je tek ubijanje, s grižnjm savjesti i bez moralne zadovoljštine. No, danas, kad čak i televizijske serije B-produkcije u nevinom poslijepodnevnom terminu obavezno imaju barem jedan frojdijanski obrat, O'Neill više nije skandalozan. Razlika između Eshilove verzije s bogovima, i ove s ljudima, sad više ne može biti incest ili bračna nesreća, nego cijena ustrajnosti u ljubavi, dobroti, patriotizmu i svakom drugom navodno pozitivnom načelu.

Redateljici je očito bilo važnije naglasiti prijenos defekta, uzrokovanog pretrpljenom nepravdom i krivnjom, s majke na kćer. Ista garderoba, frizura, pa čak i fizička sličnost Olge Pakalović i Alme Price ipak su manje važni od usložnjavanja principa – obje na kraju donesu i podnesu smrt i tabuizirani seksualni odnos. Umjesto osvetom bogova, dvadesetostoljetna se krivnja rješava jednostavno ubojstvom i silovanjem, no pitanje je koliko se takvom žrtvom okajavaju grijesi, a koliko se stvara podloga za defekt sljedeće generacije. Jedan od nejasnih znakova u «Elektri…» Mateje Koležnik je i rat u podlozi obiteljske tragedije. U ovoj dramatizaciji rat je ostao samo kao jedan od marginalnih razloga Orestovog, ili Orinovog rastrojstva, vidljiviji u kostimografskim detaljima nego u njegovim PTSP-om poljuljanom moralnom sustavu.

Osnovni zaštitni znak redateljskog pristupa Mateje Koležnik rad je s glumcima, čemu nerijetko žrtvuje i dramaturgiju i širi raspon tema. Svođenje na bitno u glumačkoj igri, kad uspije, u stanju je rekreirati sve ostalo, povijesni kontekst, prethodni zaplet i sve ostalo što publici zamućuje pogled. U HNK, međutim, taj glumačko-redateljski posao nije odrađen, dok je sve ostalo upravo izvrsno: kostimi Alana Hranitelja, scenografija Ive Knezovića, usput rečeno i jedna od najboljih u domaćem kazalištu posljednjih godina, i na koncu, glazba grupe Svadbas. No, iako predstava izgleda toliko dobro, ili možda baš zato, samo sat i pol igre u koju je zbijena O'Neillova freska svodi se na protrčavanje kroz mit, ili, s druge strane, kao psihoanalizu za početnike.

Ono što je u splitskom Ujaku Vanji, hvaljenoj predstavi iste redateljice, još moglo proći kao vrući i bitno ubrzani spoj Mediterana i Čehovljeve Rusije, u Elektri se nije dogodilo. Možda zbog ipak previše zbijene dramaturške obrade, ali možda i zato što Čehovljeve tišine ostavljaju ipak manje leševa od antičkih mitova. Naravno, Elektra nije i ne treba biti doslovna klaonica, kao što to nije ni Sarah Kane, i treba je postaviti kao dvostruko udaljenu sliku zbilje, ali licima ipak treba dopustiti veći raspon i određenu dozu uvjerljivosti, ne one izvođačke, nego motivacijske. Za nedostatke prve pobrinula se ponekad i karikaturalno muškobanjasta Olga Pakalović u, uvjetno rečeno, naslovnoj ulozi, iako se iz njezinog razvoja pri kraju ipak može naslutiti koliko se njezina osveta osvetila. Najslabije mjesto je Orin, ili Orest, mladog Stjepana Perića, koji je možda i prerano preuzeo tako kompleksnu rolu. Zato je, ukoliko se zaboravi tek jedan banalni trenutak, prava zvijezda ove produkcije Alma Prica, jedina koja zaista može šaptati na velikoj pozornici HNK.

«Elektri pristaje crnina» ostala je između velike predstave na velikoj sceni i suptilne razrade psihopatologije. Izgleda suvremeno, pa nije antička, ali je američkom modernizmu bliska upravo toliko koliko predstavi HNK treba da postane dio selekcije Festivala svjetskog kazališta u, recimo, Tbilisiju.

Igor Ružić

Pročitajte i ...
Brana - Mateja Koležnik
Mateja Koležnik ponovo režira u Zagrebu
'Brana' u Gavelli
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Kazalište - godišnji pregled 2008.
I konje ubijaju, zar ne - Ivica Boban
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Park - Janosz Sikora
'Moja predstava' projekt za djecu s posebnim potrebama
Privatna «Moja predstava» kazališnog projekta Thearto
Kos - Zijah Sokolović
'Kos' u Gradskom kazalištu Sisak
Ne pedofilija, nego ljubav u Gradskom kazalištu Sisak
Sve što je dobro i pametno - Dražen Šivak
Pjevajte nešto ljubavno
Prljavi Harry i prljava Sally u rokerskom filmu
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Don Carlos - Petar Selem
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Damir Karakaš
Gavelline večeri - rezime
Freelander - Miljenko Jergović
Hamlet - Thomas Ostermeier
Festival svjetskog kazališta - komentar prvi
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Kratka priča na festivalu
Turandot - Vasilij Senjin
Orfej silazi – Janusz Kica
Delirijum tremens - Goran Marković
FSK 2007. - prigušeni odjek neuralgičnih točaka svakodnevice
Festivalski program 12. Europske kazališne nagrade u Solunu
Clubture slavi 5 godina postojanja
Clubture
Ana Lederer
Biljana Srbljanović
Likovnost - godišnji pregled 2008.
'Iza stakla' - novi film iza Zrinka Ogreste
'Iza stakla' - film o ljubavnom trokutu
Vesper, Ensslin, Baader: iskonski prizori njemačkog terorizma - Gerd Koenen
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Od berlinskog Bacha do jazza
Rezultati natječaja 'Zagrebačke priče'
Zagreb Pride 2007.
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2008.
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Turbofolk - Oliver Frljić
Pijani proces - Ivica Buljan
Festival svjetskog kazališta 2008. - završni komentar
Belgijska kazališna skupina tg STAN napokon u Zagrebu
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Toranj loše glazbe na Eurokazu
Eurokazov glazbeni program između loše i bolje glazbe
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Sumrak bogova
'Kralj Lear' kao monodrama na – turkmenskom
Prava svečanost 'Crne zemlje'
Smrt trgovačkog putnika
5. Festival svjetskog kazališta: suvremenost i angažman
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Sve je spremno za PSI 15
PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Marinko Koščec o svojoj novoj knjizi 'Centimetar od sreće'
Marinko Koščec: Pisanjem se daje smisao amorfnoj masi iskustva
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Bugarska književnost u Booksi
Počinje Revija malih književnosti
Gordana Vnuk
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Robert Perišić
Arijadna na Naxosu - Marjana Krajač
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Književnost - godišnji pregled 2007.
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Platforma mladih koreografa – susret domaćeg i inozemnog plesa
O Zagrebu usput i s razlogom
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Nataša Rajković
Damir Sokić
Zvonko Maković