Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli

15.03.2008. Print | Pošalji link

Krajem devedesetih, gostovanja kazališta iz tada još sve manje Jugoslavije u Hrvatskoj su redovito bila slavlja.

Ne toliko kazališta, iako je bilo i takvih, nego volje za normalizacijom onih kulturnih veza koja su razumljivo pukle s prvim topovima. Ponekad im se čak i nepotrebno pripisivalo značenja, sve u cilju bržeg popravljanja stanja među jezicima i kulturama koje se razumiju iako su postali malo udaljeniji. Danas su se vremena ipak malo promijenila, pa su i gostovanja takvog tipa, iako i dalje izazivaju pojačanu pozornost publike, postala dio kulturne razmjene kakvu Hrvatska ima i s ostalim zemljama iz regije. Kad već više nema tako snažnog naboja, gostovanja kazališta iz Srbije, točnije uglavnom iz Beograda, danas je sve lakše i sve teže gledati - lakše zato što domaća publika više nema potrebu za ustajanjem tijekom aplauza, a teže zato što svakim novim polako pada ionako ovdje samostvoreni mit o toliko boljem kazalištu susjeda. Drugim riječima, prepoznavanje lica s ekrana na pozornici više nije jedini jamac uspjeha.

U dva tjedna ožujka Dramsko kazalište Gavella pohodili su dobro znana Zvezdara Teatar, ali i  Beogradsko dramsko pozorište, i to s komadom Elfriede Jelinek «Mala trilogija smrti» u režiji Nebojše Bradića. Austrijsku uglavnom nepročitanu i još češće neshvaćenu nobelovku domaći repertoari izbjegavaju, a da je možda i bolje tako pokazuje i ova predstava. Redatelj koji naginje klasici i adaptacijama proze, pa je najviše uspjeha imao s Pekićem, Selimovićem i Andrićem, a u ovo posljednje se uvjerila i zagrebačka publika preko «Proklete avlije», Elfriede Jelinek je jednostavno promašio. Dok ona iz nasljeđa vuče izuzetno zamršene niti kojima citatno ali netransparentno kritizira i kazališnu i političku suvremenost, režija inzistira na sasvim drukčijim nazorima. Struktura mizanscena s muškim i ženskim korom, te protagonistom i pripovjedačem, tako tek iznose osnovne postavke predloška umjesto da rade na raščišćavanju teksta koji se i sam dovoljno opire interpretaciji. Tri spojene priče na tragu «Mefista» Klausa Manna, «Medeje» i «Woyzecka», zapletene na način kako to zna samo Elfriede Jelinek, u konačnici gledatelja pretvaraju u slušatelja, što, unatoč hrabrosti redatelja, govori prije o njegovom neuspjehu.

«Doktor Šuster» Dušana Kovačevića bitno je lakši, ali ne i bulevarsko-vodviljski zadatak, pogotovo kad se režije, po običaju, prihvatio autor. No, to više nije onaj rukopis koji je vječnu  regionalnu slavu zaradio «Radovanom Trećim»,  «Balkanskim špijunom» ili «Maratoncima». S izuzetkom «Larija Tompsona», koji je metakazališnim slogom zbunio zagrebačku publiku prošli put, Kovačević se sad pokazuje ponovno kao autor svakodnevnih zapleta s neugodno nerealnim pomakom koji je ujedno izvor satire, ponekad i kritike, ali uvijek humora na granici apsurda. «Doktor Šuster» ima sve to, ali utišano, jer ipak je riječ o posljednjim danima ljudi koji se pred kraj života vraćaju u mladost. Čine to zbog senilnosti, a djelomično i namjerno pa čak i, iako paradoksalno zvuči, svjesno, jer je svijet postao drukčiji, grublji i još manje razumljiv. Za ljubitelje populističkog Kovačevića Miodrag Krivokapić igra korumpiranog policajca koji je istodobno i preglasni mafijaš i bivši student filozofije, dok sjetnu stranu komada sa suzdržanom lakoćom odrađuje Petar Kralj. Jelisaveta Sablić treći je dio glumačkog mamca ove predstave, svojevrsna je spojnica između njih, kao groteskna karikatura i kao brižna ali ne više sasvim «svoja» sestra naslovnog antijunaka. Ukupno, topla ljudska priča u konvencionalnoj režiji, s nekoliko bitnih zaključaka ali ne i nezaboravno duhovitih replika, smješta Dušana Kovačevića u realniju kategoriju od one gotovo mitske.

Nakon prvih iskoraka i nakon prošlogodišnje reprezentacije Ateljea 212 u ZKM-u, srpska  gostovanja u Gavelli danas dokazuju da je normalizacija završena, te da je i u Beogradu, kao i u Zagrebu, kazalište ponekad i promašaj, a ponekad i tek podgrijana stara slava. To, naravno, ne znači da gostovati ne treba, nego samo da predstave koje idu na put treba pažljivije birati.

Igor Ružić

Pročitajte i ...
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program
Scena Amadeo ne odustaje od Gornjega grada
Park - Janosz Sikora
Dani satire - deja vu
Ana Lederer
Dubravka Ugrešić
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
'Anastasia' Dalibora Šimprage
Neočekivan roman o uskrsnuću
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici
Međunarodni fetival malih scena Rijeka 2008.
Delirijum tremens - Goran Marković
Biljana Srbljanović
Vedrana Rudan
Brijunski povratak u '68.
Hipi komuna na Brijunima
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Filip David
Razgovor: Filip David
Život drugih (Das Leben der Anderen)
Objavljen voluminozni katalog zbirke MSU-a
Počinje deveta Platforma mladih koreografa
Oprostite, mogu li vam ispričati...? - Anica Tomić
Oprostite, mogu li vam ispričati... u ZKM-u
Pričanje umjesto isprike u novoj predstavi Anice Tomić i Jelene Kovačić
Hamlet - Thomas Ostermeier
Jan Fabre i 'Another Sleepy Dusty Delta Day' u Zagrebu
'Another Sleepy Dusty Delta Day' Jana Fabrea u Zagrebu
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Gordana Vnuk
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Eurokaz 2008.
Motovun film festival predstavlja 'Tjedan ruskog filma'
ZKM na kraju još jedne uspješne sezone
ZKM: 'Europske koprodukcije su budućnost i hrvatskog kazališta'
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Turandot - Vasilij Senjin
Idiot - Ivan Plaziblat
Novo izdanje rodno osviještene Jazzarelle
Publika za posebne namjene ili predstava u predstavi
Publika za posebne namjene intenzivno gleda i sudjeluje
Najbolja juha! Najbolja juha! - Rene Medvešek
Najbolja juha! Najbolja juha!
Vlado Kristl + Rene Medvešek = Najbolja juha!
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Noć pjeva pjesme svoje - Dino Mustafić
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Koko u Parizu - Ivica Boban
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Milana Broš - dobitnica nagrade hrvatskog glumišta za životno djelo
Milana Broš - pionirka slobodnog plesa
Krijesnice - Janusz Kica
Sudar opere i suvremenog plesa
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Lijenosti kroz 'Promjene' BAD Co.
Duško Ljuština
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Stanje nacije - Filip Šovagović
Američki, ali ne samo američki Eurokaz
22. Eurokaz: od obavezne lektire do ispitnih produkcija
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
Naš dečko - Franka Perković
Uvjetovani emocionalni odnosi u 'Našem dečku'
Što sa sobom preko dana - Ivona Juka
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
'Život u sjeni banane' u Virovitici
Ivan Vidić: 'Tranzicija nije nesretna jer ljudi su je htjeli'
Orfej silazi – Janusz Kica
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Otimačina Stilskih vježbi
San Ivanjske noći - Aleksandar Popovski
«San Ivanjske noći» – radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Gavelline večeri po 22 put
Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island
Mećava - Aleksandar Ogarjov
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Balade Petrice Kerempuha na Brijunima
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Mate Matišić
Predrag Matvejević (drugi dio)

Anketa

Kako ste dosurfali do adrese Dnevni Kulturni Info?

Preko linka u emailu
Preko linka na netu
Čuo/čula sam o tome na Radiju 101
Ja uopće nisam na ovoj stranici