Književnost - godišnji pregled 2007.

Upućeniji poznavatelj stanja na književnoj sceni mogao bi možda ustvrditi kako ova godina nije ponudila previše toga novoga što bi trebalo biti zapamćeno. Za razliku od prvih pet godina 21. stoljeća, 2007. nije iznjedrila novi književni pokret, kakav je bio FAK, niti je ponudila debitanta kakav je bio Renato Baretić s «Osmim povjerenikom» prije tri godine. Uz nekoliko manje ili više zanimljivih iznimki, sve je ostalo isto kao i prije, s time da se status quo ispostavlja kao nedostatak. Hrvatska književna scena kreće se tromo, uz to i ne znajući gdje točno ide.

S druge strane, izvan već ustaljenih trendova, naročito onih koji su forsirani od strane medija, a to su, da ne bude zabune, takozvana stvarnosna proza, takozvano žensko pismo i takozvana Lana Biondić, čitateljima se ponudilo nekoliko proznih i publicističkih djela koja se već sada čine kao klasici u nastajanju. Jedan od njih je «Od Bacha do Bauhausa» Viktora Žmegača, povijest njemačke kulture ovog svjetski uglednog germanista, uz koju je, s pravom, često išao epitet kapitalnog djela. Žmegač je na 900 stranica, i to stilom prijemčivim prosječnom čitatelju, skupio svoje enciklopedijsko znanje o ovoj opširnoj temi i stvorio svjetski relevantno znanstveno-publicističko djelo kakvo na ovim prostorima nije lako naći.

Uz Žmegačevo ime veže se, iako ni na koji način njegovom krivnjom, i jedan od neizbježnih skandala kakve hrvatska kulturna scena redovito generira, nažalost, uspješnije i pouzdanije nego pamtljivu umjetnost. Nekad ugledna Vjesnikova nagrada za knjigu godine otišla je u ruke Zdravka Zime, koji je prethodno figurirao kao predsjednik žirija za dodjelu iste. Zimin glavni konkurent bio je Viktor Žmegač, čijih je 900 originalnih stranica u konačnoj odluci žirija proglašeno manje vrijednim od ukoričenja stotinjak stranica Ziminih novinskih kolumni. Kada je na to, ali i mnoge nejasnoće i sumnjive radnje oko dodjeljivanja Vjesnikove nagrade, upozorio Borivoj Radaković, objavivši tekst u Večenjem listu, Zima ga je apsurdno proglasio agentom hrvatske ekstremne desnice. Ostatak žirija koji je Zimu pretpostavio Žmegaču mudro je šutio, urednica kulture u Vjesniku Branka Džebić ekspresno je otišla na godišnji odmor i isključila mobitel, a jedino je Julijana Matanović otvoreno iznijela svoju stranu priče, ukazavši na problematične propozicije ove nagrade, ali i na neke druge aspekte cijelog slučaja, kao što je incestuoznost hrvatske književne scene.

Druga bura došla je iz Leksikografskog zavoda, gdje su se sukobili Velimir Visković s jedne strane i tandem Bogišić-Ladan s druge. Nakon raznih optužbi iznesenih u medijima i na press konferencijama, od kojih danas ni jedna ne ostaje u sjećanju, sva trojica su zavapila premijeru Sanaderu da presudi tko je u pravu. Doktor Ivo je, nakon nekoliko dana šutnje, držeći se starog Tuđmanovog ideala svehrvatske pomirbe, poručio posvađanima da smire strasti i nastave zajedno raditi, što su spomenuta trojica, u maniri najposlušnijih aparatčika, i napravili.

Uz starog-novog premijera vezan je i jedan od poetskih vrhunaca 2007. godine. Konkretno, Feral Tribune je objavio reprint Sanaderove pjesme stare dvadeset godina, objavljene u Slobodnoj Dalmaciji, u kojoj premijer, pišući u ženskom rodu, preklinje da ga netko konačno muški uzme i lamentira kako mu je dosta polovnjaka. Iako pjesnici i kritičari nisu bili pretjerano oduševljeni Sanaderovim poetskim pokušajem, lijepo je vidjeti da autor «Povijesti parfema» ima razumijevanja, barem kada je u pitanju njegova poezija, za probleme transrodnih osoba, o kojima, kao političar, inače «nema stav».

Osim Sanadera, popularan je bio i desetljećima pokojni Vladimir Vidrić, čija se kuća našla u središtu spora između civilne udruge Pravo na grad i gradonačelnika Bandića, koji pod svaku cijenu želi Cvjetni trg prepustiti u građevinsko-poduzetničke šape Tomislava Horvatinčića. Među pokojne se ove godine upisao i Dragutin Tadijanović, prva tamburica hrvatskog pjesničkog orkestra i moguće jedini književni bard na svijetu uz Williama Shakespearea. Od živih pjesnika svakako treba spomenuti zbirku Tomislava Čadeža, naslovljenu «liječenikatolik.hr», koja se svojim humorom i oštrinom izdvojila iz samozadovoljne hrvatske pjesničke scene.

Za razliku od poezije koja se ne čita, hrvatski prozaici su i ove godine isporučili nekoliko bestselera lokalnih razmjera. Jedan od njih je i Hrvoje Šalković, koji će ostati upamćen kao prvi hrvatski pisac kojeg se u prirodnoj veličini i od kartona moglo vidjeti na ulicama kako reklamira svoj drugi roman «Zec na mjesecu», koji pak, sigurno je, upamćen neće biti. Slavenka Drakulić pak nije nudila karton nego tek riječi na papiru, napisavši nakon dulje stanke roman «Frida ili o boli», ozbiljno štivo o meksičkoj slikarici Fridi Khalo, koje se na kraju pokazalo kao hit godine osvojivši i čitatelje i kritiku.

Uz Slavenku Drakulić, ovu godinu je obilježilo još nekoliko spisateljica, ponajviše Daša Drndić s romanom «Sonnenschein», te Sanja Lovrenčić sa nagrađivanom biografijom Ivane Brlić-Mažuranić i zbirkom pjesama «Rijeka sigurno voli poplavu». Iako ne spada u to društvo, vrijedi spomenuti kako je i Milana Vlaović, prethodno poznata kao žena nogometaša i lakoglazbena autorica, izdala roman «Blato» o životu žena u hrvatskoj provinciji, koji se ispostavio mnogo boljim nego što je itko očekivao, naročito ako se u obzir uzmu književni pothvati njezinih jet-set kolegica.

Većih promjena u funkcioniranju nakladništva u Hrvata ove godine nije bilo. Na sceni je i dalje polumonopol velikih, oslanjanje na državne potpore malih, a svima bi trebao, barem načelno, koristiti Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjiga, potpisan između Zajednice nakladnika i knjižara i Ministarstva kulture. Valter Lisica, vršitelj dužnosti predsjednika Zajednice, koji svoj v.d. status planira zadržati i naredne dvije godine, naglasio je kako je cilj bio zakon, a ne neobavezujući sporazum čija provedba ovisi isključivo o dobroj volji potpisnika.

Da se hrvatska kultura na neke načine približava Zapadu, i to ne samo u kartonskim marketinškim kampanjama, pokazao je i transfer našeg najpoznatijeg književnog urednika Krune Lokotara, koji je, bježeći pred holdingizacijom AGM-a, otišao u Algoritam. Tamo je pokrenuo biblioteku KaLibar i publici prezentirao nekoliko naslova, no hitovi kakve Lokotar inače isporučuje, kao što je «Uho, grlo, nož» Vedrane Rudan, još se čekaju.

Ako već domaća književnost u ovoj godini nije bila pretjerano revolucionarna, strani gosti su se pokazali kao dobrodošao nadomjestak. Zagrebom i Hrvatskom prodefilirali su svi od Frederica Beigbedera do Wei Hui, no u najboljem sjećanju ostaju posjeti istočnih susjeda, konkretno Davida Albaharija i Svetislava Basare. Potonji je Zagreb posjetio nakon dva desetljeća - dočekali su ga čak i gradonačelnik i njegov mali od kulture Duško Ljuština, a Basara se pohvalio i svojom umješnošću kada je u pitanju medijska promocija. Za razliku od većine hrvatskih književnika, koji pozu zabrinute ozbiljnosti uzimaju kao neodvojivi dio svojeg imagea, Basara je svoj zadnji roman, «Uspon i pad Parkinsonove bolesti», ovjenčan NIN-ovom nagradom, u Srbiji pretvorio u bestseler obmanuvši tamošnje tabloide kako je u centru priče Vojislav Koštunica, koji, naravno, boluje od spomenute bolesti.

Svetislav Basara posjetio je Zagreb u sklopu Dana srpske kulture, a osim njih ponuđeni su bili i Festivali kratke priče, Festival Pazi knjiga!, Dani književnosti uživo, te Festival svjetske poezije. Jedino što je nedostajalo su Dani festivala ili Festival dana, no o bjelodanoj festivalizaciji hrvatske kulture sve je već rečeno i koliko god nekome smetala, treba se prisjetiti kako je izgledalo dok dana i festivala nije bilo.

U kategoriji književnog kurioziteta godine vrijedi spomenuti kratkotrajnu prodaju romana Radovana Karadžića «Čudesna hronika noći» u knjižari u centru Zagreba, ali i obračun Stjepana Gabrijela Meštrovića sa svojim slavnim djedom Ivanom. U «Srcu od kamena» Stjepan Gabrijel se bavio svime i svačime, što se najbolje može opisati sljedećim dadaističnim nizom: Kraljevina SHS, Karađorđevići, Ante Pavelić, NDH, Josip Broz Tito, Jugoslavija, SAD, komunizam, hladni rat, Franjo Tuđman, 'kipara starog kći' Marica, Feral Tribune, Zvonko Maković, hrvatsko pravosuđe, sin Mate, HDZ-ova pretvorba i tako dalje. Zaključak svega jest kako je Ivan Meštrović bio loš otac i loš Hrvat, a unuku su u prezentaciji ovih teza asistirali Slaven Letica s kaubojskim šeširom na glavi i Antun Vrdoljak bez kaubojskog šešira na glavi. Cijela stvar bi se mogla podvesti pod egidu «pametnome dosta».

Kraj godine donio je četiri knjige koji bi, kako stvari stoje, trebale obilježiti 2008. godinu, a riječ je o novim romanima Miljenka Jergovića, Roberta Perišića, Mirka Kovača i Dalibora Šimprage. Ako već nije ponudila previše toga za pamćenje, 2007. je na samom svojem koncu stvorila uvjete da ova nova godina ostane u sjećanju. Proteklu se pak, ruku na srce, može rezimirati sa tri prezimena: Žmegač, Drakulić, Drndić.

Gordan Duhaček

Pročitajte i ...
Bakhe - Oliver Frljić
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Protiv političke korektnosti
Apsurdi političke korektnosti
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
Kobne potankosti bez kobnih posljedica
Renato Baretić
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Dani srpske kulture u znaku opanka
Dani srpske kulture 2007.
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Dubravka Oraić - Tolić
Kruno Lokotar
Rade Jarak objavio novi roman
'Pustinje' - fikcionalna autobiografija Rade Jarka
Filip David
Razgovor: Filip David
Izvještaji iz tamnog vilajeta
Drukčija Bosna u 'tamnom vilajetu' Dževada Karahasana
'Anastasia' Dalibora Šimprage
Neočekivan roman o uskrsnuću
Bajke za plažu
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
'S više mlijeka, molim' ili vodič po kavanama
'S više mlijeka, molim' - još jedan ukoričeni blog
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Ima li krize među pjesnicima?
Grički dijalog: Sve je u krizi, ali ne i poezija?
Robert Perišić
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Pripremaju se Dani hrvatskog filma 2008.
Dani hrvatskog filma - festival na kojem će novčanih nagrada možda biti, a možda i ne
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Književnost uživo - opet angažirano
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Tomislav Čadež
Tomislav Čadež - liječeni katolik
O Zagrebu usput i s razlogom
'Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi' u Osijeku
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Edo Popović
Nataša Rajković
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Damir Sokić
Zvonko Maković
'Incest' pod okriljem Vjesnikove književne nagrade?
Goran Rušinović, laureat Sarajevo Film Festivala
Goran Rušinović: Nastanak 'Buick Riviere' zahvaljujem nizu slučajnosti
Philippe Bober: Filmska remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora!
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
Oko cucka pa na mala vrata - Hrvoje Šalković
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Poglavnikova bakterija pogađa u želudac
Mate Matišić
Damir Karakaš
Naš čovjek na terenu - Robert Perišić
Srđan Dragojević
Vedrana Rudan
Objavljen drugi hrvatski gay roman
'Na mom Ikea kauču' - drugi hrvatski gay roman
Biljana Srbljanović
Izgubljeno u prijenosu
Pop kultura u socijalizmu: dobra stara vremena?
'Od Bacha do Bauhausa' - povijest njemačke kulture
Otvorena izložba karikatura i ilustracija Ota Reisingera
Retrospektiva Ota Reisingera
Bora Ćosić i "Put na Aljasku"
Bora Ćosić putuje po prodanim zemljama
'Nesanica' – identitet je tamo gdje nije
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Slobodan Šnajder
Držićeva kletva Gradu Teatru
Igor Zidić
Kratka povijest hrvatskog filma u knjizi
Ivo Škrabalo - Hrvatska filmska povijest ukratko
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Boris Dežulović i Predrag Lucić u Močvari
Melodije Bljeska i Oluje u Močvari
Nataša Govedić povodom promocije svoje knjige
Filozofija dramativiteta Nataše Govedić
Miško Šuvaković
Sarajevo Film Festival u završnici
Sarajevo Film Festival bliži se kraju
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Nezavisna kulturna scena pobunila se protiv Milana Bandića
Ljuština tvrdi: Gradonačelnikov potpis vrijedi!
Močvari je kraj!
Kornel Šeper: Grad lažnim izjavama i tužbama dotjerao Močvaru do kraja
Ljudevit Gaj u Gajevoj
Ljudevit Gaj pao s Marsa u Gajevu
Vedrana Rudan predstavila svoje ukoričene kolumne
Vedrana Rudan: Dan žena u prostačkoj Hrvatskoj ništa ne znači!
Močvara se zatvara u svibnju!
Bandić zatvara Močvaru 11. svibnja!
Građani u akciji - bukom protiv politike!
Održan miran ali bučan prosvjed u Varšavskoj ulici!
Žrtve Milana Bandića prosvjeduju!
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Hoće li Bandić čuti buku iz Varšavske?
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Močvara (ne)će biti deložirana?!
Gasi li se Močvara?
Zeleni i Pravo na grad protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Nacionalni forum za prostor protiv devastacije i uzurpacije prostornih resursa
Aleja filmske umjetnosti
Aleja filmske umjetnosti - predizborni teatar apsurda
Hrvatski arhitekti na kongresu
Trg žrtava Milana Bandića
Arhitekti o donjogradskom problemu
Kongres hrvatskih arhitekata – Odgovornost
Arhitekti o Cvjetnom trgu – bez zaključka
Detaljni plan za Cvjetni trg može se, ali i ne mora realizirati
Saga o Cvjetnom trgu se nastavlja
Urušavanje i rušenje Zagreba se nastavlja
Pravo na grad: hoće li se urušiti i Cvjetni trg?
Padaj silo i nepravdo
'Pravo na grad' pjesmom protiv Bandićevih manipulacija
Hoće li bageri ovog ljeta navaliti na Cvjetni trg?
Duško Ljuština
Zelena akcija i Pravo na grad ne odustaju od Cvjetnog trga
Uskoro miran, ali bučan prosvjed u Varšavskoj
Umro Dragutin Tadijanović
Gordana Vnuk
Je li Histrionski dom privatno kazalište?
Histrionski dom – privatno ili 'paravojno' kazalište?
Prodane dušice Denisa Giljevića
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Jubilarnom PIF-u grad ne želi pomoći
Pifu se ne želi pomoći
Što Ivana Brlić Mažuranić i Thompson imaju zajedničko?
Apsurdno, od pisaca se očekuje da sve sami nauče!
Marko Pogačar - pjesnik nove generacije
Poezija Marka Pogačara otvoreno o 'koruptivnom utjecaju' Crkve
Stefan Sagmeister
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Umro Milan Kangrga
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu
Veselin Gatalo
Veselin Gatalo: 'Geto' je roman koji traje i koji se ostvaruje
Revija malih književnosti
Duhovi opsjedaju 30. jubilarni Sferakon
Nasljeđe gubitka - roman koji se pisao osam godina
Igor Kordej predstavio 'Srce bitaka'
Rovovsko ratovanje u 'Srcu bitaka' Igora Kordeja
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Čestitamo! Plesači dobili svoj plesni centar!
Otvoren Zagrebački plesni centar – Čestitamo!
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski privremeno bez ravnatelja!
Lisinski bez ravnatelja do 'rješavanja problema'
Novi početak Kina Europa
Kino Europa otvara se festivalskim i hrvatskim filmovima
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Metastaze - Boris Svrtan
Kome pripada Festival svjetskog kazališta?
Tko stoji iza festivala svjetskog kazališta?
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Autorska kuća - Pazi, knjiga!
Pazi, knjiga!
Duševna bol Emira Kusturice košta 12.000 eura
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Metastaze u kazališnoj verziji
Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli
Meštrović unuk o 'poremećenom' Meštroviću djedu
Planet terora (Planet Terror)
Otporan na smrt (Death Proof)
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Žižek o Staljinu - skoro pa pozitivno
Tito od Rusije do Brijuna
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Djela hrvatskih umjetnika iz Narodnog muzeja u Beogradu, doputovala u Zagreb