All Right - Nemanja Cvijanović

Poigravanje s engleskim prijevodom riječi „right“ u naslovu, te u središnjem radu na izložbi, može se činiti kao puka dosjetka, no Cvijanović je oslanjajući se na taj moment dvoznačnosti uspio obuhvatiti i prokomentirati sve i svašta: od čisto fizičkog prostora u kojem je izložba smještena, konotacija u političkom kontekstu, do odnosa umjetnosti, osobito avangarde, i ideologije. Sam prostor takozvane 'bačve' HDLU-a popriličan je izazov za sve umjetnike koji u njemu pokušavaju nešto izložiti, jer njegova težina i monumentalnost gotovo da prisiljavaju na neuravnotežen dijalog u kojem će se utopiti sva druga, latentna značenja. Cvijanović ga, međutim, svladava jednom jedinom intervencijom.

Uz zid postavlja crnu ploču sa svjetlosnim natpisom, koja je, pri pogledu s ulaza u zamračenu galeriju, neznatno odmaknuta ulijevo od 'središta'. U izravnoj relaciji s prostorom, natpis „Center is Right“ čita se kao „središte je desno“, a tom jednostavnom, gotovo banalnom parolom, umjetnik prkosno počinje i završava svoje obraćanje ambijentu. Rečenica, ne bez dobrog razloga za ovu priliku lažno pripisana Adolfu Hitleru, komentar je međusobnog odnosa dijalektički suprotstavljenih pozicija unutar jednodimenzionalnog političkog spektra. Tradicionalno se govori o ljevici i desnici, pri čemu centar navodno zauzima položaj 'između' njih, ne gravitirajući prema nijednom od dva ekstrema. Dok odrednice 'lijevo' i 'desno' sve više gube svoju jasnoću i ulaze u prostor neodređenosti, te dok se 'centar' nastoji predstaviti kao pomirljiva sredina, Cvijanović zapravo provocira redefiniciju njihovih odnosa u suvremenom demokratskom društvu.

Dva moguća čitanja parole „Center is right“ uspostavljaju dvije kritičke pozicije prema takozvanom centru. „Centar je desno“ toj opciji odriče autentičnost, predlažući kako je riječ o običnom propagandnom triku višestranačkog sustava, jer 'centralno' održavanje 'statusa quo' na političkoj sceni pripada upravo osobitostima tradicionalne desnice. S druge strane, „Centar je u pravu“ nosi još više uznemirujuću poruku. Pretpostavimo li, naime, da je pozicija centra uistinu autonomna u odnosu na dvije druge, radikalne opcije, onda upotrijebljena parola razotkriva opciju centra kao još jedan oblik radikalizma, jer tvrdnjom da je sa svojim principima 'u pravu', pokazuje se kao nimalo imun na totalitarističke tendencije. Pripisivanje citata diktatoru Adolfu Hitleru od strane umjetnika ironičan je komentar konzekvenci navodne neutralnosti, i pomirljivosti suprotstavljenih opcija.

Zvučna instalacija „Rewind“ sastoji se od neprestane neznatno usporene reprodukcije i premotavanja reggae hita „Jerusalem“, pjesme iz osamdesetih u kojoj Alpha Blondy, afrički Bob Marley, slavi suživot kršćanske, židovske i muslimanske vjeroispovijesti u Jeruzalemu. Blondyjeva pozicija, karakteristično za osamdesete, je možda utopistička i naivna, no nema sumnje da ga je umjetnik iskopao iz zaborava želeći pojačati nostalgični dojam izložbe. Osim toga, spomenuti kantautor se, osim po načelnom političkom i humanitarnom angažmanu, pamti i po jednoj kovanici koja je svojom ambivalentnom podlogom vrlo bliska onome što poručuje Nemanja Cvijanović sa svojom parolom pripisanom Hitleru. Misleći prevenstveno na svoj doživljaj afričkih demokratskih društava, Blondy je predložio pojam 'demokratura', koji neodoljivo i namjerno dovodi u vezu naizgled nespojive kategorije demokracije i diktature.

Konačno, treba biti strpljiv i dočekati i videorad koji se u prostoru aktivira nakratko u intervalima od desetak minuta. Iza duhovitog naslova „Marinetti odjebi featuring Spielberg“ krije se auditivno-vizualna kombinacija kratke sekvence iz filma „Spašavanje vojnika Ryana“, gdje jedan od likova u eksploziji bombe gubi nogu, i zvučne poeme tematski karakteristične za talijanskog futurista Marinettija, posvećene ni manje ni više nego bombi. Marinettijevo koketiranje s militarizmom i fašizmom možda je radikalan primjer odnosa umjetnosti i ideologije, ali Cvijanović ga se ne ustručava koristiti u kontekstu umjetnosti, pa i svog vlastitog rada, ne napadajući Marinettija, nego ga radije parodirajući. U cjelini, riječ je o sklopu iskaza, zagonetki i metafora, koje ne daju konačne ocjene i zaključke, iako se one daju naslutiti. Umjesto toga, provociraju gledatelja da zauzmu pozicije i koncentriraju se na svoj vlastiti odnos prema društvenoj i političkoj stvarnosti.

Marko Golub

Pročitajte i ...
Pritajeni sentiment Ministarstva obrazovanja prema nacizmu
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne želi da se uči o nacističkim zločinima
T-HTnagrada@msu.hr
29. Salon mladih - Salon revolucije
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Otvorena izložba posvećena suvremenoj dubrovačkoj umjetnosti
Otvorena izložba 'Libertas - Suvrememena Dubrovačka umjetnost'
'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Sonja Gašperov - '365 majica'
Field Trip
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
U tuđoj koži
Ksernija Turčić - U tuđoj koži
Gerhard Richter – ravnodušan, ciničan i mehanički slikar?
Milivoj Bijelić - Et in Barbaria Ego
Et in Barbaria ego
Porečki annale: Po/sve/mirenja
'Piiiiiiiiii' - Nova zvučna instalacija Ivana Marušića Klifa
Zvonko Maković
Antun Maračić
Posjetitelj - Ljiljana Todorović
Austrijska avangarda u Zagrebu
Kaligula - Tomaž Pandur
I homoseksualci su bili žrtve nacizma
Otvorena izložba o nacističkom teroru nad homoseksualcima
Mein Kampf bez konteksta
Hrvatima za «Mein Kampf» nije potreban kontekst?
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
40.PIF Post Festum
Život drugih (Das Leben der Anderen)
Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lubanje - Steven Spielberg
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Otporan na smrt (Death Proof)