'Nemam karticu za bodove' u Galeriji Nova

Prvi je realiziran kao skupna izložba, drugi kao serija samostalnih, a oba su bila bazirana na natječaju namijenjenom umjetnicima mlađe generacije, koji se tek afirmiraju. Izložba 'Nemam karticu za bodove' nastavak je toga, ne bitno drugačiji ni na razini koncepta, niti izložbene prezentacije, ali u vremenskom odmaku u odnosu na dva prethodna projekta, uz novu selekciju radova, nudi i pokušaj osvještavanja neke općenite situacije na temelju dosadašnjih iskustva. S opravdanom pretpostavkom da je na umjetničkoj sceni i u njenim institucionalnim okvirima došlo do određenih pomaka. Svi navedeni projekti za WHW vjerojatno su bili važni prvenstveno zbog prepoznatljivog, vrlo čvrsto fokusiranog profila interesa, kojemu je povremeno potrebno testiranje u odnosu na 'stvarnost' same scene. Obzirom na gotovo isključivu posvećenost društveno-kritičkim umjetničkim praksama i nasljeđu, WHW-ov programski iskorak prema produkcji najmlađe generacije autora bio istodobno rizičan i nužan za uspostavljanje daljnjih smjernica.

Izložba 'Nemam karticu za bodove' može se opisati kao minijaturna verzija kakvog Salona mladih, ali iz te površne usporedbe slijedi čitav niz problema koji su uzeti u obzir, te razmatrani unutar kataloga izložbe kroz niz tekstova različitih autora. Takozvani 'Saloni' odavno su u samonametnutoj defanzivi upravo zbog nemogućnosti da se pozabave pitanjem statusa 'mladog' umjetnika. Oni sami taj status definiraju dobnom granicom, koja se baš nedavno u propozicijama natječaja dvaput pomicala bez smislenog razloga. Ovo posljednje može se čitati kao simptom krize čitavog sustava, kojega nagriza i najmanji pokušaj pozicioniranja donedavno samorazumljive kategorije 'mladih' u aktualnim uvjetima. Scena se sve ozbiljnije profesionalizira, pomaci se događaju čak i unutar edukacijskog sustava koji se preispituje iznutra dok ga izvaninstitucionalne inicijative modeliraju izvana, a nove modele djelovanja i istupanja na scenu iznalaze i sami umjetnici. Blagi fokus izložbe 'Nemam karticu za bodove' na umjetnike koji u svojim radovima propituju vlastiti status unutar svih tih različitih mreža sustava i suodnosa u tom je smisu opravdan i ima što za reći.

Margareta Lekić izlaže rad kojim reinterpretira neke svoje ranije postavke. 'Spužve' postavljene na podu galerije nastavak su na nedavno realizirani ambijent od papirnatih kocaka u Galeriji VN. Oba rada formiraju se u relaciji s publikom, no dok su posjetitelji izložbe u VN-u ambijent razarali i mijenjali kretanjem kroz prostor, na 'Spužvama' trag njihovog djelovanja zbog karaktera materijala biva većim dijelom brisan u samom procesu. Postavljanjem naljepnice 'Plakatiranje dozvoljeno' na staklenu granicu unutarnjeg i vanjskog prostora Galerije Nova, Tonka Maleković ju prepušta spontanim intervencijama, time ju aktivirajući kao prostor javnog. U zidove galerije Elvis Krstulović urezuje osobne ispovijesti o samoranjavanju, tretirajući izložbeni prostor kao fizičko tijelo koje preuzima njegove ožiljke. Ines Matijević i Tihana Mandušić u mediju crteža i videa bave se dekonstrukcijom određenih rodnih stereotipa. Prva već u izvedbi rada usložnjava svoj odnos prema odabranom motivu i slobodno interpretiranoj ulozi vjerne 'Penelope' za šivaćim strojem, dok druga, sa pop-senzibilitetom sličnim onom Candice Breitz iznimno duhovito kopira odabrane 'muške' scene iz westerna '3:10 za Yumu'. Naslovi slika Sebastijana Dračića sugeriraju da su posrijedi priče o konkretnim povijesnim ličnostima, što daje neku dozu napetosti virtualnom prostoru slike, tretiranom poput 'kutija' kroz koje se naracija tek treba probiti.

Ako je namjera bila ponuditi neku vrstu presjeka scene kroz raznovrsne prisutne pozicije, strategije i tendencije na njoj, izložba i u tome uspijeva, iako je dojam pojačan činjenicom da su neki od zastupljenih autora, poput Tonke Maleković, Ines Matijević ili Elvisa Krstulovića svojom izložbenom prisutnošću na sceni i sami oblikovali dio tog generacijskog presjeka. Naglasak na radovima umjetnika koji dolaze izravno sa zagrebačke i splitske Akademije, u kontekstu ranije spomenutih kritika na račun institucionalnog okvira, može se pak čitati kao pozitivna gesta. Naravno, time ne izostaju ni moguće strategije za budućnost, kao i pitanja koja tek treba razriješiti, a tu važnu ulogu igra katalog s priloženim tekstovima, koji kontekstualiziraju projekt i čitavu situaciju kojom se on bavi. 
 
Marko Golub

Pročitajte i ...
Zločin, seksualnost, rod - teme šestog izdanja festivala Queer Zagreb
Queer Zagreb - najjeftiniji festival s najbogatijim programom
Dokumentarna izložba o SKC-u 70-ih
Kritična i polemična izložba o SKC-u 70-ih
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Crveni Peristil Borisa Cvjetanovića
Galerija Nova predstavlja Crveni Peristil, i ono što mu je prethodilo
Mobilni arhiv društvenopolitičkih tema
Novi uspjeh kustoskog tima WHW
Kustoski tim WHW radi 11. Istanbulski bijenale
Usmena povijest homoseksualnosti
Homoseksualnost od Tita do Tuđmana
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Slaven Tolj - Patriot
Izložba zanemarenog umjetnika
Izložba Vojina Bakića u Galeriji Nova
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
'Ground Lost' u Galeriji Nova
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Retrospektiva Mirka Ilića
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
Krešimir Rogina o arhitekturi osobno
Objavljen 'Abecedarij arhitekture Krešimira Rogine'
Od 'Frigidne utičnice' do queer kulture: jedan korak naprijed, dva nazad
O evoluciji queer kulture u Hrvatskoj
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Gavelline večeri - rezime
29. Salon mladih - Salon revolucije
'Pojebite se za Malog Medu' na Salonu revolucije
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Nova instalacija Lale Raščić
'Individualne utopije' Lale Raščić
Salon revolucije
Revolucija na Salonu mladih
'Povratak izgubljene generacije' u Salonu Izidor Kršnjavi
Snaše kako ih vidi Helena Janečić
Lezbijske snaše na izložbi u Galeriji SC
Antropomorfi u hodniku
Antropomorfi Danijela Srdareva u Galeriji CEKAO
Sonja Gašperov: Vuk je vuku čovjek
Vuk je vuku čovjek, a Bambij je mrtav!!!
Siniša Labrović prepjevao magazin 'Gloria'
Festival prvih - društvena odgovornost kapitala
Festival prvih - peti put
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Slučaj: Akademija
'Slučaj Akademija' bez skandala!
'Slučaj: Akademija' u G-MK
Vedran Perkov – dobitnik nagrade 'Radoslav Putar'