Tiha pobuna

Naslov „Tiha pobuna“ zbunjuje, vjerojatno zato što govori više o našem vremenu, današnjoj recepciji i statusu te umjetnosti, nego o onome što je ona bila. A bila je, nedvojbeno avangardna, borbena, željna promjene u društvenom poretku, svjesna zgražanja koje je izazivala kod publike i duboko uvjerena u svoje ciljeve i metode. To je, naravno, samo dio daleko složenijeg fenomena, koji će uglavnom uspješno predstaviti i izložba, ali onaj dio koji danas postoji samo u uopćenim predodžbama, u naučenomu, etabliranomu, izvan stvarnog izravnog iskustva publike. Pobuna, dakle, uopće nije bila tiha. Ali kroz vrijeme 'izgubljeni' avangardni status ekspresionizma jasno se očituje u nostalgičnom prizvuku naslova „Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma“.

Čak i sam stilski pojam ekspresionizma nešto je što je odavno dobilo svoj samostalni život, ne baš pretjerano ovisan o onome što označava. On je samorazumljiv i lako ga se tumači sve dok se u jednom trenutku i na jednom mjestu ne raspakira neki konkretan 'ekspresionistički' sadržaj te ladice, bolje rečeno ormara, i otkriju se sve različitosti, pa i suprotnosti koje sadržava. Te razlike unutar apstraktne cjeline su već prisutne usporede li se samo dvije ključne grupe njemačkih ekspresionista – „Die Brücke“ i „Der Blaue Reiter“, materijal na kojem je bazirana i izložba u Galeriji Klovićevi dvori. U postavu ona strogo odjeljuje dvije skupine, vodeći se nekom školskom preciznošću koja ne preuzima nikakve rizike. Na taj način izbjegava mogućnost pogreške, i na samom početku lomi ono naznačeno stilskim terminom ekspresionizma na dva dijela, dva suprotstavljena krila.

Između egzistencijalističkog svjetonazora članova grupe „Most“, i težnji prema spiritualnom u umjetnosti i životu kod Plavog jahača i posebice Vasilija Kandinskog, očigledne su razlike. Svakim, međutim, pokušajem daljnjeg uopćavanja unutar tih dvaju svjetova, stvar postaje kompliciranijom. Kod umjetnika „Mosta“, Ernsta Ludwiga Kirchnera, Karla Schmidt-Rotluffa, Otta Muellera, Maxa Pechsteina, Ericha Heckela i drugih, može se govoriti o naklonosti ovozemaljskome, pa i o određenoj 'socijalnoj' i 'kritičkoj' noti. No ona je, što se „Mosta“ tiče, eksplicitnije prisutna samo u segmentima, poput Kirchnerovih uličnih scena. Radikalna novost očita je pak u organizaciji slike, u formi, tretmanu oblika i boje, i odstupanju od akademske tradicije. Koliko je negirajuća, toliko je praksa ekspresionista bila i receptivna prema dijelu tradicije, uvodeći neke nove, ali zadržavajući čitav niz starih tema i motiva, a vrlo značajna grafička produkcija, između svega ostalog, je i svojevrsna afirmacija nacionalne tradicije. Borba spiritualnog protiv materijalizma u slučaju Plavog jahača razvit će se pak u smjeru didaktičnosti, sintetiziranja, pa i kasnije vrlo uspješnog umrežavanja tada novih poetika.

Podjela unutar izložbe zapravo pomaže rasvijetliti sve ove odnose, i to ponovno služeći se 'školskim', ne-riskantnim kriterijima. Prostorije s temama kao što su pejzaž, portreti ili kupačice, pokazuju što su i na koji način umjetnici uspijevali izvući iz tih tradicijskih tema, što su novoga u njih unijeli, i na koje su sve načine znali biti estetski divlji za ondašnje pojmove, i istodobno poetični. Katalog popunjava neke od neizbježnih nedostataka u samoj izložbenoj prezentaciji, a osim tekstova inozemnih stručnjaka, tu je uvršten i pregled ekspresionizma i njegovih odjeka u Hrvatskoj – komparacija potrebna da se projekt nadogradi i nekim lokalnim smislom. Naravno, na kraju, najvažnija je mogućnost da se sva ta djela na jednom mjestu mogu vidjeti, u kvalitetnom, uravnoteženom postavu bez iskakanja i pretencioznosti. Daleko od toga da je 'školska' koncepcija izložbe nešto senzacionalno, ali pristup u ovom slučaju nije ni senzacionalistički, što je u kontekstu Klovićevih dvora već samo po sebi važan pomak.

Marko Golub

Pročitajte i ...
Likovnost - godišnji pregled 2008.
Tiha pobuna
Njemački ekspresionizam u Galeriji Klovićevi dvori
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Marija Magdalena - Dimitrije Popović
Izložba 'Oltari avangarde' - umjetnost svakog čovjeka je sakralna
Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Otvorena izložba karikatura i ilustracija Ota Reisingera
Retrospektiva Ota Reisingera
Stećci u Klovićevim dvorima
Islandska glazba u jazz aranžmanima
Izložba Pabla Picassa ipak otvorena u Dubrovniku
Unatoč nezainteresiranosti Ministarstva kulture, Picasso u Dubrovniku
Caitríona O'Leary i Dúlra
Otočka karta - skupna izložba
Jordi Savall na Zagrebačkim ljetnim večerima
Retrospektiva Slave Raškaj
Otvorena retrospektiva Slave Raškaj
Retrospektiva Slave Raškaj u Galeriji Klovićevi dvori
Lovro Artuković - Najbolje slike
Lovro Artuković izlaže svoje najbolje slike
Najbolje slike Lovre Artukovića
Dalijeve grafike u Zagrebu
Grafike Salvadora Dalija u Galeriji Mona Lisa
'Noćna mora' u Galeriji Josip Račić
Excentar u Studiju Josip Račić izlaže Malnarovu 'Noćnu moru'
Marc Chagall - Priča nad pričama
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Marc Chagall u Galeriji Klovićevi dvori
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Duško Ljuština
Zvonko Maković