Eseji Borisa Groysa

Veći dio odabranih autorovih tekstova izravno se dotiče jednog niza pitanja koja se daju opet izravno postaviti upravo iz pozicija bliskih, uvjetno rečeno, nekom našem okviru, ili ukratko - ono o čemu Groys piše tiče nas se. Ono, međutim, što Groys nalazi inspirativnim, i uzima kao polazišta, prividno su tek opća mjesta. Pozabavit će se pitanjem odnosa između umjetnosti i života, kopije i originala, aure umjetničkog objekta, no pritom će ih otkrivati kao međusobno premrežene, i promatrati ih uvodeći postupno kontekst određenih 'uvjeta', poput biopolitike, tranzicijske i postkomunističke situacije, te odnosa Istoka i Zapada. U prvi mah čini se da Boris Groys provocira već time što su mu postavke gotovo drsko jednostavne.

Prema svakom od navedenih pitanja u samom se početku određuje jasno, te, primjerice, kada piše o umjetničkoj dokumentaciji on ocrtava dobro poznate, i vrlo krute obrise fenomena reducirajući do te mjere mogućnost njegovih drugačijih iščitavanja da se čini da ga rezervira i zatvara na čvrstim uporištima vlastitih konstrukcija. Ne čudi stoga da Groys rijetko barata konkretnim primjerima. Naprotiv, on si sam određuje vrlo uzak teren unutar kojeg se kreće s lakoćom, izolirajući sva proturječja u fiksne pozicije na kojima ih može kontrolirati.

Čitatelju to može predstavljati problem, ali i ne mora, jer su često lucidna autorova opažanja nemalo zavodljiva ili jednostavno opojna. Za mnoge će nezgodno mjesto među onima u fokusu Groysovog pisanja o umjetnosti biti isto ono s kojim si je osigurao status i ugled, kako na Zapadu, tako i na Istoku. Kad se dotiče specifičnosti istočnoeuropske umjetnosti, Groys kao da nastoji balansirati između interesa jednog i drugog. Konkretno, postavit će se kritički prema egzotizaciji umjetnosti bivših komunističkih zemalja, ali ipak zadržavajući određenu distancu koja kao da je za njega od strateške važnosti. Kada piše o kolektivističkom mentalitetu istočnoeuropske umjetnosti, primjerice, Boris Groys poprilično simplificira i izravnava njen odnos s komunističkim nasljeđem. Groysova pozicija tu je konformistička i čak se ne čini autentičnom ni za njega samoga. To je vjerojatno područje koje najviše poziva na polemiku, no Groys ionako ostavlja dojam nekog kome polemike nisu mrske.

Najzanimljiviji dio knjige posljednjih je nekoliko poglavlja u kojima se autor izravno bavi današnjom ulogom muzejskih institucija. U njima samouvjereno zauzima stav suprotstavljanja koji možda može djelovati i nepopularno. Groys brani instituciju muzeja od napada i zahtjeva za njihovo ukidanje, među kojima su neki još uvijek svježi, ali uglavnom tako da trasira upravo izvorišta tih napada, kritički ih dovodeći u pitanje. Pa ipak, njegova su zapažanja dragocjenija drugdje, kao u posljednjem, i najopsežnijem od sakupljenih tekstova koji nosi naslov 'O novome'. Obilazeći upravo taj 'nezgodan' i često samorazumljiv pojam, Groys uz vrlo lucidne primjedbe daje instituciji muzeja neke nove temelje, reinterpretira ju i izgrađuje na jasnim razgraničenjima između novog, starog, drugačijeg, modernog i postmodernog.

Marko Golub

Pročitajte i ...
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Katalog 'Insert' - sve što ste htjeli znati o domaćoj video umjetnosti
'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
T-HTnagrada@msu.hr
MSU objavio katalog svoje zbirke
Objavljen voluminozni katalog zbirke MSU-a
Anđeli garavog lica u Galeriji SC
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Čestitamo! Plesači dobili svoj plesni centar!
Otvoren Zagrebački plesni centar – Čestitamo!
Eurokaz u milosti Bože Biškupića
Eurokaz živnuo u novom uredu
MSU i dalje bez ravnatelja
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Još uvijek nema datuma za otvorenje MSU-a
Muzej suvremene umjetnosti još uvijek bez datuma dovršetka!
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Milivoj Bijelić - Et in Barbaria Ego
Božena Končić Badurina: 'Connected'
MSU dobio novu staru ravnateljicu
Nastavak političkih muljaža oko MSU-a: tko je kome koga prodao?
M. Lučić za ravnatelja suprotno mišljenju Stručnog vijeća MSU-a
Nove suze za MSU: političkim igrama do novog vodstva?
Ekskluzivno: Političke spletke oko izbora Upravnog vijeća MSU
MSU preuzima Atelier Kožarić
Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti
Branko Franceschi