Siniša Labrović - Kažnjavanje

Labrovićev odnos prema vlastitom radu sve je samo ne tašt, scenarije svojih izvedbi obrazlaže krajnje iskreno i jednostavno, ne propuštajući biti i samokritičan, no ovu izjavu vrijedno je zapravo spomenuti iz dva druga razloga koja se oba odnose na neposredan kontekst performansa.
"Kažnjavanje", koje je prije više godina izveo u Rijeci i u Beogradu, reprizira u okviru izložbe u nastajanju pod nazivom «Uzajamnosti», a kao jedan od razloga navodi potrebu za izradom dokumentacije o ranom radu koji mu je osobno mio.

Koncept «uzajamnosti» naslućuje se već u tom podatku, jer upravo ukazuje na međusoban odnos razmjene među protagonistima uključenima u proces nastajanja izložbe. Svojom izjavom Labrović, međutim, zahvaća i publiku kao protagoniste. Izlažući im svoju motivaciju, kao i svoje dvojbe, otvoreno i sebe izlaže njihovim očekivanjima. S druge strane, sama publika, koja većim dijelom i nije upoznata sa scenarijem nedokumentiranog performansa, vezana je umjetnikovim očekivanjima i obvezom da se rad, zajedničkim, uzajamnim djelovanjem, konačno izvede «kako spada».

Zanimljivo je upravo kako ideja i scenarij samog performansa prikladno reflektiraju ne samo koncepciju izložbe, nego i navedeni proces koji se diskretno, pa možda i nenamjerno, pokrenuo i prije njegove izvedbe. U dogovorenom trenutku «otvaranja» izložbe, vrata galerije se zaključavaju i publika ostaje zatvorena s umjetnikom koji mirno stoji, gol do pojasa, u središtu prostorije. Događanje, međutim, počinje tek kada netko iz publike, neobaviještene o pravilima igre, spontano odluči napustiti galeriju. Kada se iza prvog posjetitelja koji napušta scenu ponovno zatvore vrata, umjetnik se iznenada udari bičem po leđima. Proces se ponavlja svakim idućim izlaskom, a publika i izvođač do samog su kraja u situaciji suodgovornosti za nastavak i krajnji ishod događanja.

U samoj formi, Labrovićevo «Kažnjavanje» slično je čitavom nizu performansa koji uključuju nasilne i invazivne postupke prema vlastitom tijelu te odavno postoje kao svojevrsni žanr. U tom ga je smislu na prvi pogled teško usporediti s radovima istog umjetnika, kao što je reality show s ovcama -«Stado», ili izložba «Jaja» u Galeriji PM, no «Kažnjavanje» je upravo s tim radovima ne samo usporedivo nego i izuzetno blisko. Krhka jaja odložena na podu Galerije Proširenih medija i izmiješana s njima sličnim kamenim oblutcima, publici su jednako tako nametali odgovornost, ili u tom konkretnom slučaju, suodgovornost s Labrovićem - situaciju iz koje nema bijega, sviđala joj se ona ili ne. Slično je bilo i s ovcama u bloku bivše tvornice Badel, gdje je publika jednostavno bila prisiljena osvijestiti činjenicu da svakom svojom odlukom, pa bila ona i potpuno ignoriranje, zapravo participira u radu.

Tako je i kod «Kažnjavanja». Posjetitelj, u svakom trenutku svjestan da će njegovo postupanje izazvati reakciju s druge strane – Labrovićevo samobičevanje, jednako sudjeluje u dinamici procesa odgađanjem i izvršenjem svoje odluke. Pritom je tiho prisutan i institucionalni kontekst izložbe ili galerijskog događanja, koji podrazumijeva određena pravila i konvencije koje je nemoguće izbjeći, i koja u ovom slučaju imaju vidljive posljedice, kako za samog umjetnika, tako i za publiku. Kako god bila bolna, «Uzajamnost» zapravo omekšava i destabilizira krute pozicije i odnose među sudionicima u nastanku jedne izložbe. Ona u tom smislu humanizira, i na neki način otjelovljuje one odnose razmjene, darivanja i gubitka, pa i pregovore i konflikte, koji inače u tom procesu ostaju nevidljivima.
 
Marko Golub

Pročitajte i ...
Salonska revolucija revolucionarnog Salona
Salon mladih iznimno tolerira umjetnike s lažnim osobnim iskaznicama!
Otočka karta - skupna izložba
Damir Karakaš
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Sprovod u Theresienburgu
Siniša Labrović prepjevao magazin 'Gloria'
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Uzajamnosti - izloženo i nađeno
'Velika poruka' Omera Fasta
Slučaj: Akademija
'Slučaj Akademija' bez skandala!
'Slučaj: Akademija' u G-MK
Međunarodni umjetnički projekt Land of Human Rights
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Marko Tadić dobitnik je nagrade Radoslav Putar
Može li Bog spasiti Muzej suvremene umjetnosti?
Održana misa za neotvoreni Muzej suvremene umjetnosti
Vedran Perkov izlaže nakon boravka u New Yorku
Vedran Perkov autoironijom opravdava nagradu Nagradu Putar
Povijest Brijuna u 'Zoni kontakta'
Objavljen natječaj za nagradu Radoslav Putar
Likovnost - godišnji pregled 2007.
Damir Očko - Kraj svijeta
Hrvatski kustosi u Apexartu
«Stalking with stories» u njojorškoj galeriji Apexart
K2 Sur*viver
Zatvara se Galerija Križić Roban
Za Maju i Reubena Fowkesa 'revolucija nije vrtna zabava'
Vedran Perkov – dobitnik nagrade 'Radoslav Putar'
Branko Franceschi
Mladen Stilinović
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
Crossroads - Karolina Pernar
Ne-predvidljivo - Ivan Kožarić
'Ne-predvidljivi' Kožarić u Prostoru Kranjčar
Kožarić opet ne/predvidljiv!
Field Trip
Ivica Jakšić Puko - 'CruiNEseri'
Kristina Lenard u Galženici
Fotosinteza Krisitine Lenard
Boris Greiner - Petak prijepodne
Boris Greiner i jedan petak od 9:15 do 15:30
Bijele zastave Lievena de Boecka
Antun Maračić
ABS u PM-u
Kino Mosor postaje društveni centar
Gordana Vnuk
Nezavisna kulturna scena pobunila se protiv Milana Bandića
Ljuština tvrdi: Gradonačelnikov potpis vrijedi!
Okrugli stol: smisao umjetnosti i reforme institucija