Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a

Doduše, ta moć nije proizlazila iz njegovih umjetničkih kvaliteta, nego iz funkcija koje su mu omogućavale daleko učestalije nastupanje nego što bi se očekivalo od jednog, u krajnjoj liniji, ipak tek osrednjeg dirigenta. Kranjčević je niz godina bio ravnatelj Opere zagrebačkog HNK, još dulje i ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri, a njegovu poziciju dodatno su osnažili pedagoška djelatnost na Muzičkoj akademiji i bliski odnosi s Koncertnom direkcijom Zagreb, u doba kad je na njenom čelu još bila Erika Krpan.

Malo-pomalo, on je, međutim, izgubio sve te pozicije, pa danas nastupa relativno rijetko, što i nije nešto zbog čega bi trebalo liti krokodilske suze. No, s vremena na vrijeme netko ga se ipak prisjeti, pa je tako i HRT-ovoj Glazbenoj proizvodnji palo na pamet da ga pozove u "Majstorski ciklus" svog Simfonijskog orkestra, vjerojatno zbog respekta prema činjenici da je osamdesetih godina prošlog stoljeća Kranjčević neko vrijeme bio šef-dirigent tog ansambla.

Konačno se ponovno dokopavši orkestra, dirigent je odlučio predstaviti se u velikom stilu. Glavni adut pritom je bio "Rekvijem" Franza von Suppéa, djelo kojim se htjelo privući nezanemariv broj ljubitelja u nas nedovoljno prisutnog oratorijskog zvuka. K tome, kao solistica je angažirana svjetski slavna mezzosopranistica Marjana Lipovšek, čiji se nastupi uvijek prate sa zadovoljstvom. U tom smislu, riječ je o uobičajenoj Kranjčevićevoj strategiji kompenziranja vlastitih umjetničkih nedostataka suradnjom s glazbenicima koji su bitno uvjerljivije osobnosti od njega.

No, od takve strategije ovaj put nije bilo previše koristi. Dirigentu se mora priznati da je dobro pripremio HRT-ov zbor i orkestar, ali ih je pritom upregnuo u prilično bezlične interpretacije. Razvidno je to bilo već u izvedbi Dvořákove uvertire "Karneval", u kojoj se previše inzistiralo na prebučnom tutti zvuku, dok su suptilne nijanse komornijih situacija ostale posve neiskorištene.

Marjana Lipovšek najprije se predstavila ciklusom "U narodnom tonu" istog skladatelja, što također nije bio osobito sretan potez. Ona sâma je, nažalost, već pomalo na zalazu svoje karijere, pa tako njena interpretacija nije bila ni približno onoliko sugestivna kao za nekih njenih ranijih zagrebačkih nastupa. Osim toga, izvornu je glasovirsku pratnju austrijski skladatelj Rainer Bischof instrumentirao na način koji ne odgovara datostima Dvořákovog orkestralnog sloga, a Vladimir Kranjčević nije znao istaknuti čak niti neke neupitne kvalitete tog aranžmana.

Naposljetku, bio je tu i već spomenuti Suppéov "Rekvijem", djelo koje Kranjčević očito jako voli, s obzirom da je jedinom prethodnom izvedbom te skladbe u Zagrebu također upravo on ravnao. Nažalost, riječ je o osrednjoj skladbi, u kojoj jedan od majstora bečke operete očajnički pokušava biti smrtno ozbiljan, ali mu to baš i ne polazi za rukom. Vještiji dirigent znao bi to kompenzirati minucioznijim interpretacijskim radom s dobro pripremljenim ansamblom, ali Kranjčević nije uspio međusobno uskladiti čak ni kvartet vrsnih vokalnih solista, u kojem su, uz Lipovšek, sudjelovali još i Mihaela Komočar, Herbert Lippert i Alfred Burgstaller. Cjelokupna koncepcija izvedbe svela se u konačnici samo na što glasnije skandiranje forte odsjeka, pa su tako završeci manje-više svih stavaka zazvučali kao da njima završava i cijela skladba.

Sve je to dovelo do posvemašnje rascjepkanosti i nekonzistentnosti oratorijske cjeline, pa je tako Kranjčević, zapravo, samo još dodatno pokvario dojam ionako ne baš osobito uspjelog djela. No, to i nije nešto što bi nas trebalo previše čuditi, jer je to i inače karakteristično za njegovu dirigentsku djelatnost. Čudi samo to što još uvijek ima onih koji smatraju da mu i dalje treba davati prostora u našem glazbenom životu. U kojem je, očito, bitnije koliko tko ima godina i na koliko je funkcija bio, nego kakve su mu umjetnički kapaciteti.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
Varaždinske barokne večeri i radikalne promjene
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Petar Selem
Turandot – Gianluca Marcianó
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Triptih – Arnaud Bernard
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Ana Lederer
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk
Emma Kirkby i Richard Egarr
Varaždinske barokne večeri - završni komentar
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
Povratak oratorijskih koncerata na Varaždinske barokne večeri
Nema spavanja na lovorikama!
Novi smjer Baroknih večeri
Nikša Bareza u srazu s Lutosławskim i Mahlerom
Lutosławskijev 'Glasovirski koncert' prvi put u Hrvatskoj