Matačićeve želje i dalje neostvarene

Slijede ga na drugom i trećem mjestu Gene Tzigane McDonough i Hikaru Ebihara. Publika koja je 29.09.2007. u velikom Lisinskom slušala završni koncert nije imala primjedbi na ovakav redoslijed, a i oni koji su pratili čitavo natjecanje su manje-više suglasni da su pobijedili zaista najbolji kandidati. Znači li to, međutim, da bismo četvrtim 'Matačićem' trebali biti zadovoljni? Iz formalno-pravne perspektive odgovor bi bio potvrdan. No, promislimo li malo dublje o željama koje su u svojim oporukama zapisali Lovro Matačić i njegova supruga Lilly, onda već ima prostora za vrlo ozbiljne dvojbe. Naime, slijedom njihovih oporuka osnovan je Fond 'Lovro i Lilly Matačić', čija je glavna svrha redovito poticanje mladih hrvatskih dirigenata, kao i organiziranje velikog međunarodnog dirigentskog natjecanja u Zagrebu svake četiri godine. Nažalost, usprkos Matačićevom ugledu, a riječ je o umjetniku čije ime u svjetskim glazbenim krugovima još uvijek puno znači i više od dvadeset godina nakon njegove smrti, njegovo natjecanje još uvijek u tim istim krugovima nema gotovo nikakvu relevantnost. Od dosadašnjih laureata jedino je pobjednik prvog natjecanja Dmitrij Liss u međuvremenu izgradio kakvu-takvu karijeru, a uistinu perspektivni mladi dirigenti ovo natjecanje uglavnom zaobilaze. Jer, program je zahtjevniji nego na većini sličnih natjecanja, obvezatna kotizacija visoka, a, s druge strane, surađuje se s ne osobito kvalitetnim zagrebačkim orkestrima, i to u borbi za nagradu koja ne donosi osobit prestiž.

Sve se više, a pogotovo ove godine, pokazuje i preferencija žirija prema kandidatima čiji umjetnički habitus bitno odskače od onog Matačićevog. Prednost se tako daje tehničkoj preciznosti, a glazbeni sadržaj stavlja se u drugi plan. Sâm Matačić pred takvim žirijem vjerojatno ne bi osobito dobro prošao. Naime, njegova dirigentska tehnika uvijek je bila, recimo to tako, nonšalantna, ali je zato snagom svoje osobnosti tvorio umjetničke kreacije upravo iznimne sugestivnosti. Jer, pravi bi dirigent ipak na prvom mjestu trebao biti čovjek koji stvara glazbu, a ne mašući stroj, a na Natjecanju Matačić ti su kriteriji izokrenuti.

Otvara se, naravno, i još uvijek goruće vječno pitanje hrvatskih dirigenata. Kao i uvijek dosad, niti ovaj put domaći kandidati, a bili su to Filip Pavišić i Josip Nalis, nisu uspjeli proći niti u treću etapu natjecanja, a kamoli u finale. Apsolutnim kriterijima gledano, to je i pravedno, s obzirom da naši dirigenti gotovo redovito kvalitetom zaostaju za svojim kolegama iz inozemstva. No, ovdje nije riječ o tome da oni ne bi imali umjetničkog potencijala, nego o tome da se u njihove potencijale ne ulaže. Jer, dok strani natjecatelji u svojim biografijama bilježe majstorske tečajeve kod najvećih dirigenata današnjice i redovite nastupe sa simfonijskim orkestrima, naš će dirigent moći navesti tek svoje profesore s Muzičke akademije i eventualno rad s nekim amaterskim zborom.

Fond 'Lovro i Lilly Matačić', naravno, ne može utjecati na loš model školovanja dirigenata u Hrvatskoj, kao i na upravo sramotnu praksu naših orkestara da mlade dirigente uglavnom zaobilaze u širokom luku. Također, ne može učiniti ništa niti oko problema nepostojanja instituta asistenta dirigenta u orkestrima, što je u svijetu inače jedna od najučinkovitijih odskočnih stepenica za mlade umjetnike. Ono što, međutim, taj fond može, pa i mora činiti, ako bi se pridržavao volje svojih osnivača, jest slati dirigente na usavršavanja i majstorske tečajeve. On to, doduše, i čini, ali i opet na posve nelogičan način. Naime, umjesto da se dirigentu najprije omogući usavršavanje, a onda ga se pošalje na Natjecanje 'Matačić', dosad se redovito događalo upravo suprotno. Mladi umjetnik došao bi na natjecanje, ispao već u drugoj etapi, a tek bi ga se onda dalje stipendiralo. Takav način nazovi brige za naš dirigentski podmladak uistinu nema nekog smisla. A, da je Lovro Matačić znao kako će se realizirati njegova oporuka, vrlo je vjerojatno da bi je izmijenio. Ili se barem pobrinuo da je realiziraju ljudi koji su u stanju kvalitetno sprovesti njegove ideje.

Trpimir Matasović

Pročitajte i ...
Violončelističko natjecanje iznenadilo raspodjelom nagrada
Susret Bacha i iranske glazbe
Drukčija klasika na Bundeku
Koncertna izvedba Brkanovićevog Ekvinocija
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Promjene na vrhu gradske kulture
Jelena umjesto Pavla na formalno prvom mjestu zagrebačke kulture
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski privremeno bez ravnatelja!
Lisinski bez ravnatelja do 'rješavanja problema'
Ivana Orleanska na lomači
Njemačka državna filharmonija Porajnja-Falačke
Ruski nacionalni orkestar
Novo izdanje rodno osviještene Jazzarelle
Simfonijski orkestar Grada Caracasa u Lisinskom
Vesna Gorše snima live album u Lisinskom
Einojuhani Rautavaara - Vigilia
Danski nacionalni simfonijski orkestar u Lisinskom
Lutosławskijev 'Glasovirski koncert' prvi put u Hrvatskoj
Sprovod u Theresienburgu
Umijeće improviziranja na orguljama
Hilary Hahn u Lisinskom
Kvartet Porin i Monika Leskovar u Lisinskom
Udaraljkaška elita u Bjelovaru
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Tosca - koncertna izvedba
Aziza Mustafa Zadeh u Lisinskom
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Ivo Pogorelić u Lisinskom
Londonska filharmonija i Leonard Slatkin
Paul McCreesh: ne vidim potrebu za sviranjem na metalnim e-žicama
Orkestar Champs-Élysées
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Karamazov u Lisinskom
Edin Karamazov
Edin Karamazov: Sting je sretan izbor za izvođenje Dowlanda
Umro Nenad Turkalj
Mayumana - idejno ispražnjena zabava
Duško Ljuština
City of London Sinfonia
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Dani satire 2008. - komentar
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Nikša Bareza u srazu s Lutosławskim i Mahlerom
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Gavelline večeri - rezime
Praizvedba djela Milka Kelemena
Novi smjer Baroknih večeri
Kazalište Ulysses i u sedmu godinu postojanja ulazi ambiciozno
Od klasike do jazza i etna na Zagrebačkim ljetnim večerima
Koncertna direkcija Zagreb priprema 'Ljeto lijepih žena'
Musica Viva
Flauti a due u HGZ-u
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Novi ravnatelj Animafesta: 'Nisam glasao u izboru za sebe samoga!'
Barokna trublja nije nesavršen instrument!