Philippe Bober: Filmska remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora!

Naravno, što ste slavniji gost to se očekuje veća ganutost nad potresnom sudbinom grada za vrijeme rata, kao i oduševljenost načinom kako je započet Sarajevo Film Festival, u zadnjoj godini opsade, kada su kopije filmova stizale u ruksacima koje se moralo prenositi preko planine Igman i pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Nakon toga očekuje se pohvala gostoprimstvu domaćina, kao i opuštenoj festivalskoj atmosferi, a često se zna spomenuti i sarajevska filmska publika, koje inače ima toliko da u glavnom gradu Bosne i Hercegovine jedva preživljavaju dva kina s redovitim repertoarom.

U svakom slučaju, komplimenti se očekuju, jer nitko ne voli Sarajlije kao oni sami sebe, a Sarajevo Film Festival jedna je od rijetkih prilika u nestabilnoj državi kada svi mogu osjećati kako stvari idu u dobrom pravcu. No, tih desetak dana u drugoj polovici kolovoza ipak nisu dovoljni kako bi promijenili sarajevsku postratnu stvarnost, koja uključuje ulično nasilje, privatizacijske pljačke, socijalnu ugroženost i svugdje prisutnu korupciju, no grad se čini živim i boljim nego što doista jest.

Ipak, nekim ljudima zna biti dosta priče o posebnosti Sarajeva, a ove godine takav je bio poznati britanski redatelj Mike Leigh, koji je SFF posjetio prvi puta prije osam godina i od tada je bio česti gost. Sve to ipak nije spriječilo nekog nadobudnog Sarajliju da ga za vrijeme javnog intervjua priupita o utiscima o Sarajevu, a Leigh je nestrpljivo odgovorio: «Moje iskustvo sa Sarajevom je takvo da mrzim Sarajevo. Ne znam zašto stalno ovdje dolazim i to se uvijek pitam. Ljudi se negostoljubivi, festival je grozan, i svima mogu dati savjet da ovdje nikada ne dolaze, jer ovo je grozno mjesto. Sve ovo govorim jer me se opet poziva da kažem nešto vrlo očito, a to je da očito volim i ovaj grad i ovaj festival, otvoren za sve ljude i inteligentno napravljen.»

Javni intervju s Mikeom Leighom bio je dio popratnog programa «Kafa sa…», u kojem se Sarajlijama predstavljaju gosti festivala, a specifičan je po tome što se u publici nalaze i filmski znalci, ali i oni koji o filmu pojma nemaju, ali žele vidjeti nekoga slavnoga. Tako je i moguće da se Mikea Leigha upita po kojim kriterijima bira scenarije, iako svatko upućeniji zna da je ovaj autor poznat po tome kako nikada nema scenarij, nego do priče dolazi kroz višemjesečni proces proba s glumcima. Leigh ovoga puta nije baš bio raspoložen za širenje ljubavi, te je na to pitanje rekao kako je glupo, a također je prijetio i da će otići i prekinuti intervju.

Mnogo suzdržaniji i pristojniji bio je scenarist Charlie Kaufman, kojemu je ovo, doduše, bilo prvo gostovanje u Sarajevu, gdje je promovirao svoj režiserski prvijenac «Sinegdoha, New York». Kaufmanu se netko iz publike požalio kako piše nerazumljive dijaloge, što je Oscarom nagrađenog scenarista «Adaptacije» i «Vječnog sjaja nepobjedivog uma» pomalo zbunilo: «Ne dovodim u pitanje to što govorite, no možda vam dijalozi ne bi bili toliko teški da su pisani na vašem materinjem jeziku. Pišem na engleskom jer je to jedini jezik kojega znam, ali nikada nisam čuo da su moji dijalozi nerazumljivi. Možda je problem u prijevodu? Nikada ne idem namjerno učiniti svoje scenarije teškima, a volim kada je dijalog pomalo neugodan, jer to je smiješno. Čuo sam da ima ljudi koji ne mogu pratiti moje priče, ali se na dijaloge još nitko nije žalio.»

Osim uspješnosti u dovođenju poznatih gostiju, s napomenom kako je najveća zvijezda ove godine bio Kevin Spacey, SFF se može pohvaliti i projektima čiji je cilj razvoj regionalne kinematografije, sa Sarajevom kao njenim središtem. Prvi je CineLink, koprodukcijski market koji već godinama funkcionira, a drugi je od prošle godine pokrenuti Talent Campus. Na njemu se okupljaju mladi filmski radnici iz regije, koji su onda u prilici stvoriti kontakte s producentima iz cijeloga svijeta.

Zbog dobrih rezultata SFF-u i njegovoj direkciji progleda se kroz prste čak i kada je riječ o jasnim propustima ili skandalima, kao što je prije nekoliko godina festival zatvoren izostankom projekcije, jer organizatori nisu imali tonski zapis filma koji su trebali pustiti. Poseban propust bio je što to oni očito nisu znali prije nego što su pustili film, koji je prikazivan nekoliko minuta bez zvuka. Takvih primjera nema mnogo, ali se događaju, no oko SFF-a većinom je stvorena atmosfera nekritičke podrške, a svatko tko ima reći nešto negativno o festivalu odmah postaje izdajnik. Takav odnos festivalske direkcije najviše su na svojim leđima osjetili domaći mediji, u čemu iskustva ima i Ahmed Burić, dugogodišnji urednik u tjedniku «Dani», a zatim i u dnevniku «Oslobođenje», koji kaže kako direkcija SFF-a očekuje da ih se uvijek, bez iznimke, hvali. «S druge strane, neupitna je činjenica da cijeli grad oživi za vrijeme trajanja festivala, te da SFF ima veliko kulturno, ali i društveno značenje u BiH, ali i šire.» Sve pozitivne aspekte SFF-a nitko ne dovodi u pitanje, naglašava Burić, «ali onda ne bi trebao biti problem ukazati na pogreške».

O spoju svjetskog glamoura i bosanske stvarnosti već se pisalo, a najindikativniji primjer tog nesrazmjera jest crveni tepih ispred Narodnog pozorišta, na kojem se pojavljuju zvijezde, dok izvan ograđenog prostora, na zelenom pločniku, stoje djeca-prosjaci. Ahmed Burić ističe kako je ove godine direktor Mirsad Purivatra napomenuo i kako postoji mogućnost preseljenja SFF-a izvan Sarajeva, ukoliko se festivalu ne prepusti zgrada Doma armije u centru grada, u kojoj je posljednjih godina press ured. Komentirajući sve to, Burić kaže kako bi «raditi SFF izvan Sarajeva imalo smisla kao pisati doktorat o glazbi na Prirodno-matematičkom fakultetu».

U filmskom smislu, 14. izdanje Sarajevo Film Festivala nije ponudilo veliki broj pamtljivih filmova. SFF je poznat po obimu i raznolikosti svojih programa, u kojima se inače mogu odgledati i najveći canneski hitovi kao i nepoznati dragulji koji svoju svjetsku premijeru imaju u Sarajevu, no ovo je, čini se, bila jedna od slabijih godina. Slična situacija bila je u natjecateljskom programu, gdje su bila čak četiri turska filma, ali bez velikog odjeka među kritikom ili publikom. Ahmed Burić ističe kako je mogući problem Regionalnog programa, u kojem igraju filmovi u konkurenciji za glavnu nagradu, zadržavanje iste selektorice, Elme Tataragić, koja preferira filmove mladih autora.

U toj konkurenciji na kraju je najboljim proglašen «Buick Riviera» Gorana Rušinovića, inače hrvatsko-bosanska koprodukcija, koja je stasala baš na CineLinku. Isti je film, snimljen prema romanu Miljenka Jergovića, osvojio nagradu za glumu, koju su podijelili Leon Lučev i Slavko Štimac u ulogama dvojice glavnih i skoro pa jedinih protagonista. Posebno priznanje žirija kojim je predsjedao Nuri Bilge Ceylan dodijeljeno je austrijskom filmu «Mart», dok je nagrada za najbolju žensku ulogu otišla u Tursku. Ova godina se čini vrlo uspješnom za hrvatski film, koji svoj «boom» izgleda ima samo u Sarajevu, ali ne i na drugim svjetskim festivalima. Ono pak što strancima i dalje nije jasno jest oslonjenost regionalnih kinematografija, dakle i one hrvatske koja si utvara da je lokalna filmska sila, na državni novac.

Jedan od onih koji imaju iskustva u produkciji nezavisnih i niskobudžetnih filmova jest i producent Philippe Bober, koji je do sada radio s Larsom Von Trierom, Ulrichom Seidlom i Carlosom Reygadasom, namjerno birajući naizgled neisplative naslove. Bober je ujedno i selektor programa Novi tokovi, u kojem se prikazuju najzanimljiviji naslovi iz svjetske produkcije, a birani su, kako kaže, po jasnim kriterijima: «Jedan kriterij je da se radi o prvom ili drugom filmu tog režisera. Drugi je filmski jezik, koji treba biti inovativan. Tražim filmove koji će biti izazov, a prema tome je usmjeren i festival kada je riječ o ovom programu. Želim naći filmove koji izmišljaju nešto novo, koje su snimili mladi autori, često ispod 30 godine, i to s malim budžetima.»

Zahvaljujući svemu spomenutom, Novi tokovi su poznati među festivalskom publikom kao program koji može isprovocirati i masovno napuštanje projekcije, što je ove godine ipak izostalo. Kada je pak riječ o produkciji filmova, Bober ima savjet za sve mlade filmaše iz regije: «Ovdje su filmovi preskupi. Ova regija nije bogata i nije mi jasno, niti se može racionalno opravdati, zašto je film skuplji u BiH nego u Tokiju. Svake godine u Novim tokovima selektiram filmove s ekstremno niskim budžetom, nekad ispod 100 tisuća eura, a takvih filmova ovdje nema. Pravi filmaši trebaju jednostavno uzeti kameru u ruke i snimati. Treba riskirati bankrot i raditi najbolje s onim što imaš, jer remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora.» Nadamo se kako su pripadnici hrvatske navodne regionalne filmske sile, koji ni ne žele ustati ujutro ako država ne ispljune par milijuna kuna džeparca, sve ovo čuli. Možda i zapisali.

Na području bivše Jugoslavije rijetko se kada rade stvari koje se ne oslanjaju na državu ili vlast, a takav je, uostalom, i Sarajevo Film Festival, koji je, osim sponzorski, financiran i od strane Kantona Sarajevo i Vlade Federacije BiH. U cijeloj priči oko SFF-a može se naći dosta detalja koji se ne uklapaju, ali svima je jasno kako vrline ove manifestacije višekratno nadmašuju mane. Uz SFF, Federacija BiH najviše sponzorira Dane Matice Hrvatske u Mostaru, što pokazuje kako se u BiH teško može izbjeći nacionalni ključ, no razlika između ova dva događaja jest da je jedan od lokalne, dok je drugi od regionalne važnosti. Pokušajte pogoditi koji je koji.

(G.D.)

Pročitajte i ...
'Iza stakla' - novi film iza Zrinka Ogreste
'Iza stakla' - film o ljubavnom trokutu
Direkt slavi stotu epizodu
Fade In slavi 100 epizoda Direkta
Phillipe Bober: 'Filmovi koji se snimaju u regiji, skuplji su od onih koji se snimaju u Tokiju!'
Sarajevo Film Festival u završnici
Sarajevo Film Festival bliži se kraju
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
ZagrebDox pomaže dokumentaristima iz regije
Zagreb dox organizira Pitching forum
Živi i mrtvi - Kristijan Milić
Sarajevski Cinelink - šansa mladim filmašima
Cinelink - šansa malih kinematografija iz regije
Zagreb Film Festival još duži i bogatiji
Anton Corbijn snimio film o Ianu Curtisu
Sarajevo film festival audio
Glamour na bosanski način - osoblje na crvenom tepihu!
Sarajevo film festival po 13-ti put
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Mike Leigh: Nadam se da su moji filmovi svugdje razumljivi
Sarajevo - grad filma
Sarajevo Film Festival i dalje najznačajniji u regiji
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Goran Rušinović, laureat Sarajevo Film Festivala
Goran Rušinović: Nastanak 'Buick Riviere' zahvaljujem nizu slučajnosti
Zrno utjehe - Marc Forster
Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
Sandorf - prva domaća književna agencija
Abeceda kulturnog turizma
Uljudbeni turizam za početnike
Dama s kamelijama - Derek Deane
Festival komorne glazbe
Treći Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe
Max art fest na Kvatriću, a revolucija na čekanju
Turandot – Gianluca Marcianó
Slučaj: Akademija
Amadeo u kolovozu i rujnu
Scena Amadeo – od novog Filipa Šovagovića do uskrslog Ayllua
Rade Jarak objavio novi roman
'Pustinje' - fikcionalna autobiografija Rade Jarka
Uspjesi filma '38 Baba Višnjina ulica'
Film o junacima Baba Višnjine ulice
Don Carlos - Petar Selem
Savičenta pleše deveti put
Ples i cirkuserija u Savičenti
Scena Amadeo i ove godine ima ambiciozan program
Scena Amadeo ne odustaje od Gornjega grada
Antropomorfi u hodniku
Antropomorfi Danijela Srdareva u Galeriji CEKAO
Dani satire 2008. - komentar
The Undiscovered Letter
Kovačević, Bagić i Srdarev na izložbi u New Yorku
Marko Vidojković: revolucija je moguća samo na individualnom nivou
Marko Vidojković - gost Festivala europske kratke priče
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Tjedan suvremenog plesa - komentar
Filip David
Razgovor: Filip David
25. Tjedan suvremenog plesa
Jubilarni 25. TSP počinje!
Ex profundo exitus
Dubravko Palanović: Ne pišem nebuloze
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
'Gumbekovi dani' novi histrionski festival kabarea
Gumbekovi dani
Bit će krvi - Paul Thomas Anderson
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Marko Pogačar - pjesnik nove generacije
Poezija Marka Pogačara otvoreno o 'koruptivnom utjecaju' Crkve
Pripremaju se Dani hrvatskog filma 2008.
Dani hrvatskog filma - festival na kojem će novčanih nagrada možda biti, a možda i ne
Novi početak Kina Europa
Kino Europa otvara se festivalskim i hrvatskim filmovima
Šišmiš - Damir Lončar
Film - godišnji pregled 2007.
Veselin Gatalo
Veselin Gatalo: 'Geto' je roman koji traje i koji se ostvaruje
Svetislav Basara u Zagrebu
Svetislav Basara na Danima srpske kulture
Delirijum tremens - Goran Marković
Dani srpske kulture u znaku opanka
Dani srpske kulture 2007.
Zagrebački holding upravlja i lutkama
Nastavlja se holdingizacija zagrebačke kulture
Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film
Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko
Animafest 2007
Animafest kreće s Hulahopom
Pepeljuga - Derek Dean
Milko Kelemen
Milko Kelemen: elektronska muzika ima još puno mogućnosti
Trash Film Festival u Varaždinu
Trash u Varaždinu!
'Figura 17' završava mističnu trilogiju Željka Kipkea
Britak, žestok i grub Držić na Ljetnim igrama
Boris Greiner i Život na tavanu
Zagrebačke ljetne večeri i Scena 'Amadeo' - simbiozom do štednje!
Daniel Tucker: Zagreb treba decentralizirati
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Dani satire - deja vu
David Albahari se grozi upotrebe pisaca u politici
Dani satire u potrazi za kvalitetnim humorom u kazalištu
Projekt «Centrifugal» u Galeriji SC i MM Centru
Ana Lederer
Srđan Dragojević
Predrag Matvejević (drugi dio)
Priča iz davnina
Priča iz davnina - prvi domaći fantasy film
Iza stakla - Zrinko Ogresta
Martha Argerich i Mischa Maisky
Četvrti Festival filmova u jednom kadru
T-HTnagrada@msu.hr
11. Crtani romani šou u znaku domaćih autora
Počinje 11. festival stripa - Crtani romani šou
Izložba 'Oltari avangarde' - umjetnost svakog čovjeka je sakralna
Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
Timbuktu - Borut Šeparović
'Boys and their toys' - o dječacima i njihovim igračkama
Boys and their toys
Martin Gester i Tonči Bilić na Varaždinskim baroknim večerima
Zagrebi! – Ekofestival ili Ickeofestival?
Ivan Ladislav Galeta na DVD-u
Kompilacija filmova Ivana Ladislava Galete na DVD-u
Slavoj Žižek: Stvaraju se potrebni uvjeti za krah kapitalizma
U Austriji izložba Vojina Bakića, u Hrvatskoj apel za hitnu zaštitu njegovih djela
Birokracija devastira spomenike Vojina Bakića
Mladen Stilinović
Miško Šuvaković predstavlja novu knjigu i izložbu
'Konceptualna umjetnost' Miška Šuvakovića
'Opera pod zvijezdama' u nogometnom duhu
Orfej - Ozren Prohić
Zenit u novom starom ruhu
Objavljen reprint časopisa Zenit
Spomenik za grad pravde
Odmor od povijesti Bacača sjenki među knjigama
Kako se odmoriti od povijesti?
Einojuhani Rautavaara - Vigilia
Ruska obećanja - David Cronenberg
Retrospektiva Vlade Marteka
Retrospektiva Vlade Marteka: svako uzimanje pisaljke u ruku je čin poštenja!
Martina Gojčeta-Silić silazi na vrh
Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce
Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet!
Počinje festival filmova o ljudskim pravima
Počinje osmi Test!
Test! - osmi festival studentskog kazališta i multimedije
Monografija o Dimitriju Bašičeviću Mangelosu
Devet i pol Mangelosa
'Zvrk' Vlaste Žanić u Bačvi
Ples grbavih kitova u novoj predstavi Marije Šćekić
Dunja Blažević u Galeriji Nova
'TV Galerija' u Galeriji Nova
Bolja polovica kreativnog rada
Bolja polovica - izložba autorskih dvojaca
Mladi crnogorski književnici na predstavljanju u Booksi
Nova crnogorska književnost
Revija malih književnosti
Gavelline večeri po 22 put
Pir malograđana - Paolo Magelli
U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj
Filmske kritike uskoro će postati audio-vizualne
Tito od Rusije do Brijuna
Igor Zidić (2006.)
Antun Maračić
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Freelander - Miljenko Jergović
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Oko cucka pa na mala vrata - Hrvoje Šalković
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Bez srama na Sajam knjiga Leipzig
Književnost - godišnji pregled 2007.
Od lakoglazbenih hitova do Blata
Hrvoje Šalković ne voli zagrebačku malograđanštinu
Poglavnikova bakterija pogađa u želudac
Dražen Ilinčić i Damir Radić
Mate Matišić
Hiroshi Harada u raljama poslušnih djevojčica