Austrijska avangarda u Zagrebu
| 26.09.2008. | Print | Pošalji link |
Austrija je u svijetu najpoznatija po Alpama, Mozartu i pripadajućim mu slatkišima.
Ali, poznata je i po ekstremno desnim političarima poput Hitlera i Haidera, te umjetnicima čiji je status u domovini često obrnuto proporcionalan poštovanju i divljenju koje izazivaju u ostatku svijeta. Austrijanci baš i ne vole kritičnost prema vlastitoj prošlosti, obilježenoj nacističkim zločinima, ali i sadašnjosti, u kojoj se isti mračni impulsi izražavaju kroz mržnju prema strancima, takozvanim Ausländerima. Zato i ne čudi dugi niz slavnih imena, od Thomasa Bernharda preko Elfriede Jelinek i Michaela Hanekea, čija se književna i filmska djela obožavaju svugdje osim u njihovoj domovini, gdje ih se smatra državnim neprijateljima. U istu skupinu spada i neuobičajeni filmski pokret nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća, prozvan Austrijska filmska avangarda.
Djela filmaša poput Kurta Krena ili Petera Kubelke u vrijeme nastanka izazivala su sablazan kod bečkih K&K malograđana, a danas ih ti isti ljudi slave kao kremu svjetskog eksperimentalnog filma. Neupitno je da oni to i jesu, ali je zanimljivo primijetiti kako je ono što je prije četrdeset godina bilo nezamisliv skandal i povod za progon danas u istom gradu i u istoj državi izloženo u muzejima i na programu bečkih kino-klubova.
Fenomenu austrijskog eksperimentalnog filma koji je odavno i svjetski prepoznat i valoriziran posvećena je i ovogodišnja publikacija Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma i videa, odnosno 25FPS-a, koju su uredile Mirna Belina i Marina Kožul. Knjiga nazvana «Austrijska filmska avangarda» zapravo je zbornik tekstova o ovom pokretu, u kojem se obrađuje njegov nastanak, ali se također i interpretiraju njegovi najvažniji radovi. Uvodnik je napisao Gerald Weber, inače distributer eksperimentalnih filmova koji u Austriji i danas dobro stoje. Početak svega povezuje se s jednim i danas kontroverznim umjetničkim pokretom, naglašava Weber: »Akcionizam je bio izrazito radikalna forma umjetničke produkcije ranih šezdesetih godina. Austrija je inače reakcionarna i konzervativna država, što znači da se tako gledalo i na kulturu. Akcionisti se nisu na to obazirali te su nastupili radikalno, što je za neke ljude bilo doslovno nezamislivo da se sve na taj način dovodi u pitanje. Primjerice, slikarstvo su Austrijanci uvijek smatrali klasičnom umjetnošću, a akcionisti su to odbacili, te su uveli živo ljudsko tijelo kao predmet umjetnosti.»
![]() |
Ona je pak bila prva žena u muškoj skupini filmaša, te je krajem šezdesetih svojim feminističkim eksperimentima na filmu izazvala međunarodnu pažnju. Kod kuće na nju, kao uostalom i na ostale avangardiste, nisu toliko blagonaklono gledali, pa su EXPORT i Kurt Kren u jednom trenutku emigrirali iz države. Kako je do toga došlo objašnjava Gerald Weber: «Kurt Kren nije uspio dobiti ni minimalna sredstva za svoje filmove i nikada nije imao novaca, a Austriju je napustio jer je imao i problema zbog svoje povezanosti s akcionistima. Prvo je otišao u Njemačku a onda u Ameriku, gdje je neko vrijeme čak radio i kao građevinac. No, cijelo vrijeme je snimao filmove te razvijao svoju estetiku, snimajući 16-milimetarske filmove. U Austriji je doživio umjetničko priznanje tek u osamdesetim godinama.»
![]() |
S obzirom na sve međunarodne uspjehe austrijska država u jednom trenutku više nije mogla ignorirati umjetnički ugled domaćih avangardnih filmaša, što je dovelo u konačnici i do pozitivnih pomaka, ističe Grill, pa je osamdesetih godina uvedena izdašna državna potpora eksperimentalnom filmu. Tako su osim već spominjanih Krena, Kubelke i VALIE EXPORT u svijetu prepoznati i mlađi autori kao što je Peter Tscherkassky, a najnovija, četvrta generacija austrijskih eksperimentalista dobro se povezala s bečkom glazbenom elektronskom scenom, te tako afirmirala.
Kroz priču o konačnom uspjehu austrijske filmske avangarde zrcali se i razvoj austrijskog društva, oduvijek duboko podijeljenog na progresivni i konzervativni dio, po čemu ova država i nije toliko različita u odnosu na Hrvatsku. Jučerašnji neprijatelji morala i svega svetoga danas su velikani umjetnosti kojima se daju državne mirovine, a nešto slično se uostalom dogodilo i kod nas nakon pada komunizma. Ključna je razlika u tome što su u Austriji odlučili slaviti eksperimentalne filmaše dok su kod nas taj privilegij doživjeli političari.
(G.D.)
Pročitajte i ...
Posjetitelj - Ljiljana Todorović
Kaligula - Tomaž Pandur
I homoseksualci su bili žrtve nacizma
Otvorena izložba o nacističkom teroru nad homoseksualcima
Mein Kampf bez konteksta
Hrvatima za «Mein Kampf» nije potreban kontekst?
All Right - Nemanja Cvijanović
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Gospođa Helga - lutka za napuhavanje u Galeriji Nova
Ivo Sanader - pjesnik!
Muško nabijanje u poeziji Ive Sanadera
40.PIF Post Festum
Život drugih (Das Leben der Anderen)
Dalibor Matanić
Pijanistica - Dario Harjaček
Književnost - godišnji pregled 2008.
Oprostite, mogu li vam ispričati... u ZKM-u
Pričanje umjesto isprike u novoj predstavi Anice Tomić i Jelene Kovačić
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Bal u operi - fikcija koja je postala stvarnost
Mladi crnogorski književnici na predstavljanju u Booksi
Nova crnogorska književnost
Ivan Ladislav Galeta u Kasselu
Film - godišnji pregled 2008.
Počinje četvrti 25FPS
Počinje četvrti Festival eksperimentalnog filma
Film - godišnji pregled 2007.
Matthias Mueller zvijezda eksperimentalnog filma
25 FPS 2007.
Eksperimentalni 25 FPS po treći i veći put među Hrvatima
Novi ravnatelj Animafesta: 'Nisam glasao u izboru za sebe samoga!'
08.01.2009.
- U kino distribuciju kreće 'Ničiji sin' hrvatski kandidat za Oscara
- Kiparske instalacije Davida Smithsona u Galeriji Karas
- 'Insert' - katalog retrospektive hrvatske video umjetnosti
- Šesti Međunarodni udaraljkaški tjedan u Bjelovaru
- PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
- U Barceloni objavljena knjiga o Sanji Iveković
- Vladimir Arsenijević o kanibalima u 'Predatoru'
- Novi prijevod Jansonove povijesti umjetnosti
- Umro je Harold Pinter
- 'Nebeski biciklisti' - roman o nostaliji za 1968.
- 'Lotos, prah i mak' Dinka Telećana
- Jasna Šamić predstavila 'Carstvo sjenki'
- Festival 'Touch me' na temu užitka i sreće u Studentskom centru
- 'Brana' u Gavelli
- 80 godina Kinokluba Zagreb
- Retrospektiva Josipa Račića u Modernoj galeriji
- Obnovljene orgulje u Dvorani Lisinski
- 'Splav meduza' na crnogorski način
- Dobar sajam u sjeni 'Gole istine'
- Bachrach & Krištofić: Dvostruka igra


