Fade In slavi 100 epizoda Direkta

Naravno, situacija je još gora na privatnim televizijama, gdje je većina programa zapravo i dizajnirana kao roba široke potrošnje i s kratkim rokom trajanja. No, na javnoj televiziji, koja se, između ostaloga, financira i novcem građana, nije pogrešno očekivati emisije koje sa sobom nose i određeni socijalni angažman. Jedna od njih neupitno je i serijal polusatnih dokumentarnih filmova «Direkt», čedo produkcijske kuće Fade In, što je – ako niste znali - akronim za Fantastično Dobru Instutuciju.

Fade In je osnovan 2000. godine kao udruga za audio-vizualne djelatnosti, i od tada se etablirao kao jedna od najzanimljivijih produkcijskih kuća, što potvrđuju i nagrade sa Sarajevo Film Festivala i ZagrebDoxa, dok je «Direkt» njihov najuspješniji projekt. Pokrenut u listopadu 2002. godine, «Direkt» je u međuvremenu postao serijal od sto epizoda emitiranih na HTV-u, koje su prikazale živote mladih ljudi u proteklih šest godina.

Režiser i producent Nebojša Slijepčević, jedna od osoba zaslužna za nastanak «Direkta», prisjeća se kako je sve započelo: «Hrvoje Mabić i ja smo godinama prije «Direkta» fantazirali kako bi bilo super raditi serijal dokumentarnih filmova, koji bi nama pomogao da se učimo režiji, ali i da prikažemo svakodnevni život mladih u Zagrebu. Tada toga nije bilo u medijima.»

Prvo ukazanje ove emisije na programu HTV-a televizijski su kritičari primili s oduševljenjem, i što je još važnije, ova emisija odmah je stekla vjernu publiku. Kako bi emisiju koja se bavi životom mladih u Zagrebu, a onda i u Hrvatskoj, održali uvijek aktualnom u ovih šest godina, bilo je potrebno dovoditi nove ljude s novim idejama. Slijepčević, jedan od prvih režisera «Direkta», a sada njegov producent, naglašava važnost takvog pristupa: «Tim se mijenja i to je bitno, jer naša emisija govori o mladima. Ne bi bilo dobro za «Direkt» da stari zajedno sa svojim autorima, pa smo do sada imali osam-devet redatelja i petnaestak istraživača.» Jedan od tih novih, mladih ljudi je i Hrvoje Sikavica, koji se ekipi priključio krajem 2005. godine i snimio nekoliko zapaženih epizoda, poput one o promiskuitetu. On ima svoje viđenje ove uspješne emisije, koju naziva fenomenološkim dokumentarcem, koji prati generaciju ljudi od 18 do 30 godina.

Važna karakteristika «Direkta» jest i ta da je po prvi puta na državnu televiziju donio prikaz hrvatske stvarnosti, posebno one mlađih generacija, kakav se inače rijetko viđa ili je zapakiran u patetiku. Ovdje nema pravedničkih vrijednosnih sudova prema onome što se prikazuje, nego je cilj svaku temu što bolje rasvijetliti. Druga prepoznatljiva karakteristika ove emisije je njezin vizualni identitet, koji je, kako kaže Nebojša Slijepčević, usko povezan s produkcijskim uvjetima i budžetom, koji se nije povećavao od prve epizode, a iznosi 38.000 kuna po epizodi. Nevelik budžet rezultirao je, zahvaljujući umješnosti autora, pamtljivom zrnastom slikom i osjećajem autentičnosti, što su sada već standardna i cijenjena obilježja serijala. Hrvoja Sikavica ističe kako takav pristup radu omogućava snimanje kakvo zapravo i najviše odgovara polusatnom dokumentarcu takve koncepcije: «Najvažnije je povezati se s ljudima i zadobiti njihovo povjerenje, a tu pomaže i naša mala ekipa, bez rasvjete i velike kamere. Ljude nikada ne ograničavamo, snimamo u hodu ili vožnji, u bučnim i zadimljenim klubovima, jer želimo da se ponašaju prirodno.»

Šestogodišnja suradnja s HTV-om za ekipu koja radi «Direkt» često je frustrirajuće iskustvo, no Nebojša Slijepčević ističe da su na dalekovidnicu ionako došli sretnim spletom okolnosti, u vrijeme kada je HTV-u nedostajalo emisije vanjske produkcije. Financijski je ta suradnja isplativa za obje strane, ali ono što nervira vjerne gledatelje «Direkta» jest konstantno mijenjanje termina prikazivanja, što kao minus ističe i Hrvoje Sikavica: «Nije to nekakav produkcijski problem, ali šest godina imamo emisiju koja je svima poznata, ali nitko ne zna kada je na programu, nego je tek slučajno ulove. Ljudi me stalno pitaju kad to ide i mogu li im snimiti nove epizode, jer ne znaju kada «Direkt» mogu odgledati na TV-u.»

Od svih mogućih tema koje su obrađene, a bilo je tu svega, od samohranih roditelja do važnosti alkohola za subotnji provod, «Direkt» se još nije pozabavio samim sobom i svojim nastajanjem. Sikavici se ta ideja sviđa, s obzirom na veliku razliku između završenog proizvoda i onoga što se sve zna dogoditi na snimanju. Naravno, ono što ove dokumentarce čini originalnima jesu ljudi koji pristaju doći ispred kamere i ispričati svoje priče. I Sljepčević i Sikavica kao svoj najveći uspjeh ističu činjenicu da se nitko od njih nije naknadno žalio zbog načina na koji su prikazani, te da većina ljudi čak ni ne traži autorizaciju montiranog materijala, što autori redovito nude. Sljedeću epizodu možete pogledati u ponedjeljak, 20. listopada, u 15,30 sati, a tema koju ovoga puta autori obrađuju je - mladi i vjera. Sve one koji možda žele doživjeti svojih pet minuta intimnih ispovjedi na TV-u, i to ne u društvu Mrkvice, Rine i ostatka Big Brother ekipe, upućujemo na www.fadein.hr.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Direkt slavi stotu epizodu
ZagrebDox u zagrljaju zoofila i kanibala
Rezultati natječaja 'Zagrebačke priče'
Retrospektiva Slave Raškaj
Turandot - Vasilij Senjin
'Najkraće priče' - nova knjiga Dražena Ilinčića
Dražen Ilinčić objavio novu knjigu
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
'Živi i mrtvi' konačno u kinima!
'Živi i mrtvi', najnagrađivaniji film pulskog festivala konačno u kinima!
Nagrade hrvatskog glumišta 2007.
Bajke za plažu
Slobodan Šnajder
'Iza stakla' - novi film iza Zrinka Ogreste
'Iza stakla' - film o ljubavnom trokutu
Phillipe Bober: 'Filmovi koji se snimaju u regiji, skuplji su od onih koji se snimaju u Tokiju!'
Philippe Bober: Filmska remek-djela ne nastaju ako se čeka državna potpora!
Sarajevo Film Festival u završnici
Sarajevo Film Festival bliži se kraju
Sarajevo Film Festival seli iz Sarajeva?
Zeleni pločnici, turisti i filmovi u Sarajevu
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Motovun slavi deseti rođendan
Motovun film festival slavi 10 godina postojanja
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima!
Što sa sobom preko dana?
ZagrebDox pomaže dokumentaristima iz regije
Zagreb dox organizira Pitching forum
Živi i mrtvi - Kristijan Milić
Sarajevski Cinelink - šansa mladim filmašima
Cinelink - šansa malih kinematografija iz regije
Zagreb Film Festival još duži i bogatiji
Anton Corbijn snimio film o Ianu Curtisu
Sarajevo film festival audio
Glamour na bosanski način - osoblje na crvenom tepihu!
Sarajevo film festival po 13-ti put
Uspjesi filma '38 Baba Višnjina ulica'
Film o junacima Baba Višnjine ulice
Animafest 2008.
Hulahop ponovo predstavlja Animafest
Počinje sedmo izdanje Revije amaterskog filma
Psiho-seanse na sedmoj Reviji amaterskih filmova
Razgovor sa Želimirom Žilnikom
Želimir Žilnik: Veljko Bulajić je parazit!
Lazar Stojanović na ZagrebDox
Lazar Stojanović: 'Malo ludosti je dobro za umjetnost, ali ne previše'
Novi ravnatelj Animafesta: 'Nisam glasao u izboru za sebe samoga!'
Izgubljeno u prijenosu
Pop kultura u socijalizmu: dobra stara vremena?