'Povijest filma' posljednja knjiga Ante Peterlića

U njoj je utemeljitelj filmologije i filmske teorije u Hrvata jezikom jasnim svakom djetetu objašnjavao filmske fenomene koje i mnogima odraslima do tada nisu bili poznati. No, Peterlićeva televizijska karijera tek je jedan dio preokupacija ovog svestranog čovjeka, koji se okušao i u ulozi režisera, snimivši 1969. svoj jedini igrani film, za to doba nevjerojatno moderni «Slučajni život».

Ipak, nakon što je ovog ljeta u 72. godini života Ante Peterlić preminuo postalo je jasno kako je najviše traga ostavio kao filmolog, zahvaljujući kojem imamo i Filmsku enciklopediju u izdanju Leksikografskog zavoda, kao i generacije studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji su na Peterlićevim predavanjima upoznavali osnove filmske teorije. Jedan od njih bio je i Nikica Gilić, koji danas drži katedru koju je osnovao Peterlić, a svojeg mentora se sjeća kao «jednog od najpopularnijih predavača. Bio je karizmatičan i imao je veliko znanje, ali ste mu se uvijek mogli približiti sa svakim mogućim pitanjem. Imao je gard veselog cinika i tako je šarmirao studente. Kasnije sam i ja počeo pisati o filmu, pa onda postao i njegov asistent.»

Zbog svega spomenutog Gilić je ispao savršen priređivač posljednjeg Peterlićevog publicističkog djela, «Povijest filma», na kojem je ovaj autor radio i na bolesničkoj postelji. Peterlićeva originalna ideja bila je napisati sintetsku povijest sedme umjetnosti, u kojoj bi se dao sveobuhvatan prikaz razvitka ovog medija. No, uspio je tek ostaviti iza sebe veliku zbirku fragmenata te opći raspored mogućih poglavlja i to za prvih pola stoljeća postojanja filma. Zbog toga ova knjiga ima podnaslov «Rano i klasično razdoblje», a posao Nikice Gilića bio je sve to spojiti u smislenu cjelinu.

Posebna pažnja kod priređivanja posljednje knjige Ante Peterlića posvećena je tome da se očuva njegov karakteristični stil, lišen uobičajenog profesorskog dociranja i nepotrebnog gomilanja kompliciranih izraza, objašnjava Gilić: «Njegov ideal je bio izražavati se svakodnevnim jezikom. Čitajući Peterlića moguće je shvatiti koliko razina može imati jedan tekst, a samo rijetki mogu tako pisati.»

Jedna od osnovnih znanstvenih teza Ante Peterlića jest ona o vrlo brzom razvoju filma, koji je kolektivno stvorena umjetnost, pa tako i prijemčiviji promjenama u društvu. Također, film se i tehnički uvijek mijenja i poboljšava, pa danas u njegovom razvoju veliku ulogu igra digitalni video, koji prije dvadesetak godina nije ni postojao. Stav o umjetničkoj superiornosti filma može se naći i u ovoj knjizi.

Još jedna zanimljivost ove «Povijesti filma» jest i Peterlićevo izbjegavanje autorske teorije, koju je pedesetih godina prošlog stoljeća formulirao francuski kritičar Andre Bazin. Ona je pak nakon toga postala dominantna među filmolozima Peterlićeve generacije, ali je pristup koji je on izabrao za ovo djelo bitno drukčiji, sintetski pristup.

Težnja Ante Peterlića da izbjegne partikularni način proučavanja filma vidi se i kod većine ostalih naših filmologa, za koje se može reći da su izašli ispod Peterlićeve kabanice. Nikica Gilić, kao jedan od njih, napominje kako Peterlić nikada nije ograničavao svoje kolege, te da su njegovi učenici pisali radove o svemu što su željeli, pa je tako bio i mentor onima koji su se bavili, primjerice, feminističkom teorijom.

U raznim anketama za najbolje filmove svih vremena Peterlić je uvijek izdvajao remek-djela Johna Forda, Akire Kurosawe i Roberta Bressona, režisera koji su vrhunce doživjeli od tridesetih do šezdesetih godina prošlog stoljeća. No, pojava francuskog Novog vala pokazala je što se još sve može napraviti s filmskom formom, koja se nikako ne prestaje razvijati, pa se postavlja pitanje je li Antu Peterlića možda u jednom trenutku pregazilo vrijeme. «Ako ste čitali zbirku njegovih kolumni iz Vijenca, tu možete naći tekstove koji povezuju Jim Jarmusha s Belom Tarrom, a pristupano im je na bolji način nego u jednom Sight & Soundu. Njegova živost što se tiče filma bila je sustavna i neupitna. Vrijeme ga nije pregazilo», odgovara Nikica Gilić.

«Povijest filma» se čini kao odgovarajući epitaf svojem autoru, filmologu i teoretičaru koji je oduvijek težio objedinjavanju i ukazivanju na poveznice, a ne na različitosti. Ovo izdanje pojavilo se u nakladi Hrvatskog filmskog saveza tek nekoliko mjeseci nakon smrti Ante Peterlića, podsjećajući nas još jednom na prazninu koju je ovaj vrsni intelektualac za sobom ostavio.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
Ante Peterlić - 'Povijest filma'
Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
Zagreb Film Festival još duži i bogatiji
Umro Zoran Tadić
Umro Ante Peterlić
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
Pssst! - festival nijemog filma
25 FPS 2007.
Eksperimentalni 25 FPS po treći i veći put među Hrvatima
Sve je spremno za PSI 15
PSI 15 u lipnju 2009. - najveći znanstveni skup ikada
U Galeriji Miroslav Kraljević 'O stanju nacije'
Andreja Kulunčić - O stanju nacije
Marinko Koščec o svojoj novoj knjizi 'Centimetar od sreće'
Marinko Koščec: Pisanjem se daje smisao amorfnoj masi iskustva
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Robert Perišić
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
O Zagrebu usput i s razlogom
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Nataša Rajković
Damir Sokić
Zvonko Maković
Dalibor Matanić
Patrola na cesti – Jurica Pavičić
Novi početak Kina Europa
Kino Europa otvara se festivalskim i hrvatskim filmovima