Počinje peto izdanje ZagrebDoxa!

U samo pola desetljeća ovaj festival se etablirao kao najvažniji u regiji kada je riječ o dokumentarnom žanru. O popularnosti ove manifestacije najbolje govore brojke o gledanosti, pa je, primjerice, lanjski ZagrebDox posjetilo 20 000 gledatelja. Ta brojka je prilično impresivna za festival koji prikazuje ponajviše autorske dokumentarce, za koje publika i interes očito postoje. Problem je u tome što inače nemamo priliku vidjeti dobar i zanimljiv naslov, s obzirom da samo rijetki dospiju do kino-dvorana, a svi se ne probiju niti do televizijskih ekrana.

Komercijalna distribucija ipak je rezervirana za zvijezde poput Michaela Moorea ili Ala Gorea, mada ima i izuzetaka. Jedan od njih, ujedno i relativni uspjeh domaćeg dugometražnog filma, bio je «Što sa sobom preko dana» Ivone Juke. Na kraju ljubiteljima stvarnog života uhvaćenog na filmskoj vrpci preostaju televizije, od kojih se jedino HTV ne bi trebao voditi isključivo komercijalnim interesima, te podržavati prikazivanje ali i snimanje ovih filmova.

Među onima koji su zaslužni za promjene na bolje, svakako je i Nenad Puhovski, osnivač i direktor ZagrebDoxa. Puhovskom, redatelju koji je i profesor na Akademiji dramske umjetnosti, i vlasnik producentske kuće Factum, pokretanje festivala posvećenog isključivo dokumentarcima, iz regije i svijeta, činilo se kao logičan sljedeći korak: «Ljudima je trebalo omogućiti uvid u svjetsku produkciju, nje nema ni na TV-u, ni u kinima, a niti u videotekama. ZagrebDox je usmjeren na autorske, kreativne, osobne dokumentarce, ne na BBC-jevu klasičnu produkciju, a pokazalo se da za takvim radovima postoji glad publike.»

Korak naprijed svakako je i ono što odnedavno radi udruga Restart Olivera Sertića koji je zanat pekao sudjelujući u radu brojnih filmskih festivala u Hrvata: «Postojimo dvije godine, a počeli smo s edukacijom i aktivističkim dokumentarcima. Sada smo krenuli i u kino-distribuciju angažiranih, socijalnih doku-filmova koji imaju i određenu kvalitetu. Prvi je započeo igrati 12. veljače, riječ je o na brojnim festivalima nagrađenom ostvarenju 'Sve je bijelo u Barkingu', koji je uspješno igrao i na prošlogodišnjem ZagrebDoxu.»

Specifičnost ovog pothvata jest i u tome što Restart namjerno izbjegava multiplekse, te se usmjerava na mrežu neovisnih kina, poput zagrebačke Europe ili riječke Croatije. Sertić prikazivanje programa koje će Restart distribuirati, planira organizirati i na alternativnim lokacijama, poput gradskih knjižnica ili domova kulture, jer cilj je ove udruge doći do što šireg kruga gledatelja. Uskoro će u distribuciju 'Sretna zemlja' domaćeg redatelja Gorana Devića, ali premijera će biti održana na ZagrebDoxu.

I dok neovisni filmaši uspješno surađuju, najveća i najmoćnija institucija drži se po strani. Riječ je o Hrvatskoj televiziji, ujedno i producentu i vlasniku brojnih arhivskih materijala, na čijem se programu autorski dokumentarci ne viđaju često, dok, recimo, za znanstveno-popularne uvijek ima mjesta, a termini emitiranja nerijetko su problematični o kojoj god vrsti filmova da se radi. Među mlađom publikom omiljeni serijal «Direkt», od svojeg prvog prikazivanja do danas, doživio je brojne izmjene termina, tako da ponekada ni njegovi autori nisu sigurni kada je na programu.

Miro Branković, urednik Dokumentarnog programa HTV-a, i sam nije baš zadovoljan terminom koji njegova redakcija dobiva u općem rasporedu: «Trebamo više prostora u prime-timeu. Kao urednik se uvijek zalažem za to da dokumentarci koji dobro obrađuju važne društvene teme idu u 20 sati iza Dnevnika. No, s pojavom komercijalnih televizija koncepcije se mijenjaju i marketing je važan. Ne mogu reći da sam zadovoljan, ali mi se čini da polako ulazimo u termine koje prije nismo imali.»

Potraga za izgubljenim terminima nije jedina nedaća s kojom su dokumentarci suočeni na dalekovidnici. Za ovu formu zadužene su tri različite redakcije: Dokumentarni program isključivo za domaću produkciju, Strani za otkup filmova i serijala iz svijeta, te Informativni. U okviru njega je i emisija «Reporteri» urednice Mirjane Rakić u kojoj se, zanimljivo, dokumentarci redovito emitiraju bez uvodne i odjavne špice. Takav pristup u suprotnosti je s dobrim običajima i zakonima, objašnjava Nenad Puhovski: «Svaki film je autorsko djelo i u njega se ne smije bez dozvole autora intervenirati. To je zakon.» Glasnogovornik HTV-a Janos Römer tvrdi pak da je sve ipak po zakonu: «Ne možete zaključivati na temelju globalnih običaja. Svaki dokumentarac je jedinstven i za svaki pojedini film postoji poseban ugovor. Naš međunarodni odjel sklapa taj posao, te pita producente mogu li prikazati njihov film u ovom ili onom kontekstu.»

Globalni običaji, nisu nešto što previše zanima lokalni HTV, a osim u ovom slučaju to se vidi i u zaziranju od koprodukcija. One su danas postale uobičajen način financiranja dokumentarnih filmova, koji postaju sve skuplji i ambiciozniji, no HTV se u svojoj proizvodnji većinom drži zastarjelih formula slaganja slika i činjenica.

Miro Branković ističe kako će njegova redakcija uskoro raspisati i javni natječaj za sufinanciranje i otkup projekata u nastajanju, te da će kandidate birati sedmeročlani žiri u kojem neovisni producenti imaju dva predstavnika. Čini se da se pomaci događaju, a na vidljive rezultate ćemo pričekati. No zato ZagrebDox već tri godine kroz pitching forum radi na povezivanju autora iz regije i filmaša iz svijeta. Bio je tu i dio polazišne ideje ovog festivala, tvrdi Nenad Puhovski: «Želimo biti interaktivni na način da filmove izvozimo, a financijere uvozimo. Imamo nove i sjajne projekte, prikazat ćemo na ovom festivalu četiri filma koji su začeti kod nas na pitching forumu, a još desetak ih se snima. Nažalost, nemamo pomoć HTV-a, pa tu ima malo domaćih filmova, ali su priliku zato iskoristili filmaši iz Rumunjske i Bugarske.»

HTV upravo produciraju prvi dokumentarac sedamdesetogodišnjeg Jirija Menzela, režisera benignih čeških komedija čiji kreativni vrhunci pripadaju desetljećima u prošlost. No, zato ono najnovije možete pogledati na petom ZagrebDoxu. Potvrđen je dolazak oko šezdesetak gostiju, između ostalog i poznatog američkog autora Johna Alperta, čeka se nekoliko svjetskih premijera, kontroverzni i komični dokumentarci, a sve to će se od 23. veljače odvijati u SC-u.

AUDIO VERZIJA

(G.D.)

Pročitajte i ...
GODIŠNJI PREGLED: Film 2009.
Dokukino - mjesto za gledanje dokumentaraca
Dokukino - kino koje će prikazivati dokumentarne filmove
Hrvatska u autobusima za Kumrovec i Bleiburg
'Sretna zemlja' uskoro u kinima
Suvremeni izraelski film na festivalu ZagrebDox
ZagrebDox 2009.
Sve je bijelo u Barkingu - Marc Isaacs
Korov je samo biljka na krivom mjestu
Generacijski roman Stele Jelinčić