Objavljene 'Filmske vrste i rodovi' Nikice Gilića
| 03.11.2007. | Print | Pošalji link |
Stanje u hrvatskoj filmskoj kritici i filmologiji često je znalo biti kao i u hrvatskoj kinematografiji: promjenjivo.
Nova generacija filmskih kritičara još se nije pojavila i smijenila staru gardu, a i u akademskom pisanju o filmu također nije pretjerano drukčije. Izdaje se vrlo malo pisanih radova, koji su izdavačima uglavnom nezanimljivi jer ne postižu visoke naklade. No, AGM se izdavanjem knjige Nikice Gilića «Filmske vrste i rodovi» trudi barem malo popraviti situaciju. Riječ je o preradi autorove doktorske disertacije za šire čitateljstvo, ali i za udžbeničku upotrebu. O knjizi su na promociji u kinu Tuškanac govorili Gilićevi kolege iz starije, ali i nadolazeće generacije, Hrvoje Turković i Bruno Kragić.
Hrvoje Turković naglasio je važnost estetike u Gilićevu promišljanju filma, što je značajno utjecalo i na njegov teorijski rad. U «Filmskim vrstama i rodovima» razmatraju se filmovi kao umjetnost, dakle igrani, dokumentarni i eksperimentalni. S obzirom da je ova knjiga izdana za široko tržište, postavlja se pitanje koliko je za prosječnog čitatelja prijemčiva terminologija i stil koji Gilić upotrebljava. Za Turkovića nema dvojbe kako je riječ o štivu koje svatko može razumjeti.
Bruno Kragić, Gilićev asistent i filmski teoretičar mlađe generacije, knjizi je svojeg prijatelja Nikice Gilića pristupio intimnije. Naglasio je kako su mnogi razgovori koje su njih dvojica vodili na kraju poslužili Giliću kao poticaj na određene primjere u «Filmskih vrstama i rodovima». Najzanimljivijim aspektom Gilićeva pristupa filmu, Kragić izdvaja autorovu širinu referenci, koja je potkrijepljena dugogodišnjim gledanjem filmova, te odličnim sjećanjem, koje seže i u najmanje deatlje. Nikica Gilić svoje motive za bavljenje filmom objašnjava očaranošću još od malih nogu, koja je s vremenom postala i znanstvena, što je dovelo do toga da ovaj predavač na anglistici Filozofskog fakulteta magistrira s filmološkom tezom 2003., a doktorat brani početkom ove godine. No, znanstveni aspekt je zapravo proizvod osobnog i Gilićeve «nemogućnosti da u sebi razdvoji film na teoretski i emotivni dio».
«Filmske vrste i rodovi» pristupaju teoretskim pitanjima na način koji omogućava svakome da se pobliže informira o filmu s jedne nove strane, što nije slučaj s nekim drugim objavljenim knjigama iz ovog područja, poput Turkovićeve «Teorije filma», ispunjene neprohodnim stručnim jezikom. Nedavno preminuli utemeljitelj filmologije na ovim prostorima Ante Peterlić predstavlja Giliću uzor zbog svoje razumljivosti. «Filmske vrste i rodovi», čini se, predstavljaju nešto novo u nakladničkoj ponudi, moguću drugu stranu novčića u odnosu na populističke naslove poput «Žutog titla». Zanimljivo je primjetiti kako dvije generacije toliko različito pristupaju istovjetnoj fascinaciji, s time da se kruti akademski pristup starijih sada okreće prema opuštenosti mlađih. Ali kao što pokazuje promocija, smjena generacija još se čeka.
(G.D.)
Pročitajte i ...
55. Pula: što je zagorjelo u festivalskoj kuhinji?
Filmski festival u Puli ponovo jaše
55. Festival igranog filma u Puli
Sukob interesa na Danima hrvatskog filma
Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa
Pssst! - festival nijemog filma
Plakati Mihajla Arsovskog
Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
Klopka - Srđan Golubović
Stefan Sagmeister
Gliptoteka ugostila retrospektivu Mirka Ilića
Retrospektiva Mirka Ilića u Gliptoteci HAZU
ZGRAF 10 - 33 godine postojanja
ZGRAF 10 donosi prijedloge, ali ne i promjene
Umro Milan Kangrga
Retorička tijela - Elvis Krstulović
Nova predstava Nine Mitrović u Kerempuhu
Prebrojavanje u Kerempuhu: 'Jebote, kolko nas ima'
Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji
Filozofija - opijum za narod?
Fragmenti ljubavnog diskursa - nedovršeni kodeks ljubavi
'Fragmenti ljubavnog diskursa' konačno i u hrvatskom prijevodu
Književnost - godišnji pregled 2007.
Veselin Gatalo
Veselin Gatalo: 'Geto' je roman koji traje i koji se ostvaruje
Dani srpske kulture u znaku opanka
Dani srpske kulture 2007.
Revija malih književnosti
Kruno Lokotar
Vedrana Rudan
Prisutna odsutnost - Aleksandar Srnec
Prisutna odsutnost Aleksandra Srneca
Izložba Aleksandra Srneca u Varaždinu
Umro Zoran Tadić
Umro Ante Peterlić
Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
Andrea Zlatar objavila novu knjigu
Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
Julijana Matanović - omiljena hrvatska književnica
Julijana Matanović ne boji se tuđih književnih likova
Petar Selem
Zagrebačka Sloboština ponovo poslužila kao literarna inspiracija
'Sloboština Barbie' - roman o odrastanju
Nagrađen krimić Nade Gašić
Malograđane vrijeme nikada ne gazi, kaže Nada Gašić
Robert Perišić
Kritički dijalog o ženskom pismu
Od ženskog pisma do pisma za žene
Radionica pisanja fikcije
Kreativno pisanje - zanat kao potpora talentu
O Zagrebu usput i s razlogom
Prevođenje u medijima - spustiti slušalicu ili se odmah objesiti?
Počinje novo izdanje Festivala europske kratke priče
Nataša Rajković
Damir Sokić
Zvonko Maković
Zagreb Film Festival još duži i bogatiji
21.11.2008.
- Lezbijske snaše na izložbi u Galeriji SC
- Nogomet + tango = «Argentina» - Hrvatska
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ne želi da se uči o nacističkim zločinima
- Mediji i prava djeteta – tema Festivala prvih
- Lydie Salvayre - književnica koja se inspirira iskustvom vlastite psihijatrijske prakse
- Četvrti Festival filmova u jednom kadru
- Angažirani dizajn Unzinea u Gliptoteci HAZU
- Medvešekovi 'Glasi…' iz Dubrovnika u ZKM-u
- 11. Crtani romani šou u znaku domaćih autora
- Hrestomatija političkih poraza Andreje Zlatar
- Pssst! - počinje drugi festival nijemog filma
- Suvremena ozbiljna glazba u medijima
- Sandorf - agencija koja pisce iz regije zastupa u bijelom svijetu
- Oltari avangarde u Klovićevim dvorima
- Ministarstvo suučesnik u devastaciji Cvjetnog trga?
- Zanima li svijet hrvatsko kazalište, drama i ples?
- Književnost uživo
- Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog u Galeriji SC
- Zagreb Jazz i N.O. Jazz Festival (ne) smetaju jedan drugome
- 'Imprimatur' - roman o katoličkoj crkvi kojeg Vatikan nije odobrio
