Novootrkivena opera 'Mirjana' u HNK

Osim toga, povremeno se pojavljuju i radovi umjetnika čija važnost nije prevelika niti u nacionalnom, a kamoli u internacionalnom kontekstu. No, iznimke postoje, a upravo jednu od njih ovih dana javnosti kani predstaviti ansambl Opere zagrebačkog HNK.

Riječ je o operi "Mirjana" Josipa Mandića, hrvatskog skladatelja koji je veći dio radnoga vijeka proveo u Pragu. Ta je opera njegovo vjerojatno najuspjelije djelo, koje je sa zapaženim uspjehom praizvedeno 1937. u Olomoucu, ali je nakon toga, kao i gotovo čitav Mandićev opus, prilično brzo pala u zaborav. Taj je skladatelj nakon Drugog svjetskog rata bio gotovo potpuna nepoznanica čak i muzikolozima – o široj glazbenoj javnosti da i ne govorimo – sve dok se nije pojavio muzikolog Davor Merkaš, koji se temeljito posvetio istraživanju Mandićevog opusa. On je tako otkrio kako su djela tog autora izvođena diljem Europe, pa čak i u Sjedinjenim Državama, i to pod vodstvom vodećih dirigenata međuratnog razdoblja.

Nažalost, partiture Mandićevih djela velikim su dijelom izgubljene, što, međutim, Merkaša nije spriječilo da se upusti u potragu za njima. U tome je, uostalom, već imao podosta iskustva, s obzirom da je već ranije istraživao zagubljene tragove djelovanja Slavomira Grančarića, još jednog nepravedno zaboravljenog skladatelja, a u posljednje vrijeme otkrio je i neke ranije nepoznate glazbene rukopise i dijelove korespondencije Dore Pejačević. Potragu za Mandićevim skladbama, pa i "Mirjanom", započeo je, logično, u Pragu i Olomoucu, no bez većeg uspjeha. Partituru je u međuvremenu ipak otkrio, i to, ironijom sudbine, u Beču, gradu u kojem je i živio u doba tog istraživanja. Konkretno, pronađena je u jednoj staroj škrinji u ostavštini Mandićevih nasljednika, i to u kući udaljenoj tek stotinjak metara od Merkaševog bečkog doma.

Pronalaskom izvorne partiture i još nekih materijala, te načelnom spremnošću HNK za postavljanje tog djela, problemi prve suvremene izvedbe Mandićeve "Mirjane", međutim, nisu bili gotovi. Naime, ustanovljeno je da postoje određene nezanemarive razlike između rukopisne partiture i u međuvremenu također otkrivenih dvaju glasovirskih izvadaka, pripremljenih za praizvedbu u Olomoucu. Redakcije partiture i pripreme materijala za novu izvedbu latili su se dirigenti Josip Šego i Nikša Bareza. Uloženi trud se isplatio, jer se, kad je taj posao završen, pred njima ukazala partitura koju se, bez pretjerivanja, može smatrati jednim od remek-djela hrvatske glazbe u međuratnom razdoblju.

Prema ravnatelju Opere zagrebačkog HNK Branku Mihanoviću, "riječ je o operi koja je za svoje vrijeme bila prilično napredna, s tada vrlo popularnim nadrealnim sadržajem, kakvog nalazimo i u djelima Korngolda i Janáčeka". Sâma glazba, pak, "podsjeća na ranog Martinůa, s pristupom folkloru koji nije doslovan, nego je na umjetnički potpuno drugom nivou".

U tom smislu, nakon upoznavanja djela, svakako će biti zanimljivo povući paralelu s Gotovčevim "Erom s onoga svijeta", koji je skladan u isto vrijeme, ali folklornoj građi pristupa na posve drukčiji način. Iz današnje perspektive gledano, vjerojatno neće biti previše problema s prihvaćanjem Mandićevog stila, s obzirom na njegovu bliskost onodobnim autorima koji su se već udomaćili na stranim, ako već ne i našim opernim pozornicama, poput Richarda Straussa ili Franza Schrekera.

S druge strane, može se očekivati suzdržanost prema libretu Hanuša Jelíneka, nastalom prema pripovijetci "Vječnost" Branislava Nušića. Jer, premda u povijesti operne umjetnosti uistinu ne nedostaje sižea upitne suvislosti, "Mirjana" se čak i u takvom kontekstu može učiniti prilično problematičnom. Ukratko, na početku opere umiruća naslovna junakinja traži od svog nesuđenog zaručnika Petra da, kad se bude ženio, tri puta pokuca na njen grob. Nakon njene smrti i na dan svog vjenčanja, on to i učini, ulazi u Mirjanin grob, te se, izlazeći iz njega, zatekne sto godina kasnije na kostimiranom plesu izvjesne grofice Mire, koja neodoljivo podsjeća na Mirjanu. Ljubav odmah plane, ali dolazi do dodatnih peripetija s drugim udvaračima. Na koncu opere, Petar ubija jednog od njih, a njega izbavljuje onostrani Mirjanin glas.

I premda nam se takav sadržaj danas može činiti naivnim, neuvjerljivim i pretjeranim, upravo je to bilo ono što je redatelja Petra Selema najviše privuklo "Mirjani". Naime, on ovdje pronalazi elemente nadrealističkog simbolizma, karakterističnog za europsku međuratnu dramu, pa i operu, pri čemu postoje iznenađujuće sličnosti s, primjerice, operom "Slučaj Makropoulos" Leoša Janáčeka. Selem je bio svjestan zamki koje donosi postavljanje ovakvog sižea na pozornicu, pa je tako u svom uprizorenju "Mirjane" nastojao "ne skrenuti previše u apstraktnu stilizaciju, kako opera ne bi izgubila tvarnost koju mora posjedovati, ali i ne upasti u preveliki realizam, koji bi, u odnosu na nadvremensku dimenziju, postao grotesknim i smiješnim".

Koliko je HNK-u "Mirjana" važan projekt, dovoljno govori činjenica da su u njega upregnute najbolje domaće glazbeničke snage, predvođene dirigentom Nikšom Barezom, te sopranisticom Adelom Golac-Rilović i tenorom Davorom Lešićem u glavnim ulogama. Premijera je zakazana za 18. travnja 2008. u 19:30, a prve reprize na rasporedu su 19., 22. i 25. travnja.

AUDIO VERZIJA

(T.M.)

Pročitajte i ...
Petar Selem
Izložba: Tražeći mjesto za zaborav
Ekvinocij u Lisinskom
'Ekvinocij' Ivana Brkanovića koncertno u Lisinskom
Turbofolk - Oliver Frljić
Mirjana - Petar Selem
'Mirjana' - opera za koju se nije znalo da postoji
Zelena akcija i Pravo na grad ne odustaju od Cvjetnog trga
Uskoro miran, ali bučan prosvjed u Varšavskoj
Kristina Lenard u Galženici
Fotosinteza Krisitine Lenard
Trg žrtava Milana Bandića
Kinetizam u Umjetničkom Paviljonu
Kinetizam od početka do danas
Od berlinskog Bacha do jazza
Turandot – Gianluca Marcianó
Musica Viva
Ozbiljna glazba – godišnji pregled 2007.
Ana Lederer
Puccinijeva Turandot bez tuđih dodataka
Puccinijeva Turandot u HNK-u se izvodi - koncertno
'Opera pod zvijezdama' u nogometnom duhu
Triptih – Arnaud Bernard
Šišmiš - Damir Lončar
Koncertna izvedba Brkanovićevog Ekvinocija
Arijadna na Naxosu - Marjana Krajač
Paris Hilton, piletina i Strauss u &TD-u za Valentinovo
Gostovanja na Gavellinim večerima
Eugen Indjić i Zagrebačka filharmonija
Dama s kamelijama - Derek Deane
'Dama s kamelijama' - novi balet Dereka Deanea
Cirkus između Viteza i Kralja
Out - Via Negativa
Festival svjetskog kazališta 2008. nudi zanimljiv program
Njemački i belgijski sraz na šestom Festivalu svjetskog kazališta
Tomaž Pandur 'Kaligulom' otvara novu sezonu Gavelle
Jesen u Zagrebu
'Majka svih festivala' – predizborni trik ili prava 'Jesen u Zagrebu'?
Splitski HNK novu sezonu dočekuje s brojnim nedoumicama
Baletni San ljetne noći na Splitskom ljetu
Bakhe ipak neće biti otkazane?
'Bakhe' ipak igraju, Štrljić ne želi dati ostavku
Damir Zlatar Frey postavlja ambijentalnu Toscu
Otkazana Frljićeva predstava na Splitskom ljetu – ili možda ipak nije?
Tosca u Rijeci na tri lokacije
Don Carlos - Petar Selem
54. Splitsko ljeto
Splitsko ljeto 2008. – Brook, Selem, Kica i Frljić
Sve je spremno za početak 59. Dubrovačkih ljetnih igara
Držiću posvećene 59. Dubrovačke ljetne igre
Be a happy worker
Be a Happy Worker: Work-to-Rule
Dani satire 2008. - komentar
Orfej - Ozren Prohić
Orfej u HNK-u
Dekonstrukcija Monteverdijevog 'Orfeja' u HNK-u
U agoniji - Branko Brezovec
Sraz Držića i modernista na 32. Danima satire
Baletna večer - Leo Mujić, Nacho Duato i Vasco Wellenkamp
Baletna večer u HNK
Baletna večer - tri suvremene koreografije u HNK-u
Oluja - Ivica Kunčević
Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar HRT-a
Koriolan - stup društva
Kurspahić i «Koriolan» u &TD-u: Heroj ili zločinac?
Idiot - Ivan Plaziblat
Danse macabre - Staša Zurovac
'Danse macabre' Staše Zurovca u HNK
Plesna sjećanja Kombinirane operacije
'I am 1984' - plesno sjećanje Barbare Matijević
Tri opere o smrti
Kos - Zijah Sokolović
Objavljen 'D'Annunzijev kod' - druga knjiga trilogije 'Krv' Borisa Perića
Boris Perić predstavio svoju knjigu 'D'Annunzijev kod'
Sprovod u Theresienburgu
Sjevernjačke tišine i balkanska dernjava u ZKM-u
Počinje umjetnička akcija 'Odbrojavanje'
Umjetniča akcija 'Odbrojavanje' broji sitno do otvaranja plesnog centra!
Elektri pristaje crnina - Mateja Koležnik
Didona i Eneja / Smrt u Veneciji
Ljubav, smrt i politika u trojedinoj predstavi
Umro Galiano Pahor
Kazalište - godišnji pregled 2007.
Vesela udovica - Peter Oschanitzky
Carmen - Philippe Himmelmann
Nova Carmen mogla bi izazvati i oduševljenje i zgražanje!
Festival novog cirkusa
Festival novog cirkusa - žongliranje kao umjetnička, a ne politička disciplina
Opera za tri groša - Krešimir Dolenčić
Prosjaci, lopovi i kurve...
Ne kao ja - Via Negativa
Milana Broš i Boris Buzančić dobitnici nagrada za životno djelo
Gavelline večeri - rezime
Pepeljuga - Derek Dean
Pepeljuga nije (samo) bajka
Gavelline večeri po 22 put
Park - Janosz Sikora
Pir malograđana - Paolo Magelli
Varaždinske barokne večeri otvaraju se Europi
Nova smrt trgovačkog putnika
Youri Vámos: Shakespearea se ne može mijenjati
'San ljetne noći' s duhovima na Lokrumu
Velika Montaža Tita
Tito od Rusije do Brijuna
Livio Badurina nagrađen za ulogu Laure!
Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti
Muzički Biennale Zagreb 2007 – jedan festival i četiri teme
Mate Matišić
Slobodan Šnajder
Mladen Tarbuk